ALKOHOLIZAM KAO OBITELJSKI PROBLEM TRETMAN I PREVENCIJA

prof. Andrea Herceg, 
psiholog, Centar za socijalnu skrb Zagreb - Ured Maksimir

Održano na stručnom skupu KLA Maksimir 

Veliki dio stručnog rada djelatnika Centra za socijalnu skrb (posebice Tima za brak i obitelj) odnosi se na poslove čiji je sadržaj vezan uz pitanja obiteljskih i širih socijalnih odnosa. 

Znatan izvor obiteljskih problema s kojima se susrećemo u svom svakodnevnom radu je alkoholizam jednog ili čak obaju roditelja. Uz zdravstvene poteškoće, posljedice prekomjernog uzimanja alkohola zadiru u sva područja funkcioniranja osobe od radne, društvene do obiteljske sredine. 

Istraživanja pokazuju da je alkoholizam (uz konfliktne stilove života, nevjeru, seksualno nezadovoljstvo, financijske probleme te autoritarnost muža) jedan od najistaknutijih uzroka rastave braka. 

Alkoholičari sedam puta češće raskidaju brak nego nealkoholičari, a rastavi prethode nerijetko dugogodišnje nezadovoljstvo, osjećaj osamljenosti, monotonije, verbalni i fizički sukobi. Poznata je bolesna ideja ljubomornosti koja se javlja u mnogih alkoholičara i koja dovodi do izrazite agresije prema ženi i obitelji. 

Kako je alkoholizam problem koji se odražava na sve članove obitelji, djeca postaju također žrtve. Roditelj alkoholičar često ne pruža novčanu potporu obitelji, zanemaruje skrb oko djece i ne pruža im dostatnu sigurnost. Podatak da se zlostavljanje u obitelji događa u 30-50 % slučajeva kada je osoba pod utjecajem alkohola dovoljno govori o opasnosti kojoj su djeca u takvim obiteljima izložena. 

Djeca alkoholičara pripadaju rizičnoj skupini te je četiri puta veći rizik za razvoj alkoholizma kod sinova alkoholičara. U njih se javlja problem identifikacije jer dijete, usvajajući roditelja alkoholičara kao svoj model, postaje i samo rano u mladosti konzument i budući ovisnik o alkoholu. Djeca alkoholičara pokazuju različite smetnje. U mlađe djece zamijećena je krivnja i zabrinutost. Školska djeca pokazuju nesigurnost, smanjenu koncentraciju, lošiji školski uspjeh i poremećaje u ponašanju. Kada odrastu, takva djeca imaju veću šansu za neuspjeh u vlastitom braku, zaposlenju, samopouzdanju, prevladavanju općenitih životnih poteškoća. 

Sve navedeno problemi su s kojima se susrećemo i koje tretiramo u svom radu sa alkoholičarima i njihovim obiteljima. Kako oni spadaju u najintimniju sferu čovjeka te njegove obiteljske i šire socijalne odnose, osobe ih vrlo intenzivno proživljavaju i kod njih u doživljavanju i reagiranju prevladava emocionalna komponenta. Najvećim dijelom - osobe s kojima radimo nisu dobrovoljni klijenti te dio spomenutih emocija može biti i rezultat njihova otpora prema uključenju stručnih djelatnika Centra za socijalnu skrb u Zagrebu osjećajući to kao nametnuto i zakonom diktirano miješanje u njegovu privatnost. Rad s djecom kao najvulnerabilnijom skupinom i sve odluke vezane uz njih posebice su složen, zahtjevan i emocionalno težak posao. 

Ukoliko je prisutan alkoholizam u obitelji tada je uz savjetodavni rad u okviru Centra za socijalnu skrb nužno upućivanje obitelji i suradnja s klubom liječenih alkoholičara kao i sa svim ostalim istitucijama vezanim uz obitelj (škola, vrtić, radna sredina...). 

Ako, na žalost, ipak dođe do rastave, tada je ovaj organ starateljstva sudionik postupka koji daje svoje mišljenje sudu. Alkoholizam roditelja je kontraindikacija za povjeravanje djece na skrb, ali isto tako i veliki problem kada se određuje način susreta i druženja s roditeljem koji ima problema s alkoholom.

 Iako je neobično važno da dijete nakon rastave roditelja održi emocionalnu vezu s roditeljem s kojim ne živi, ako je taj roditelj alkoholičar, tada to neće biti u interesu daljnjeg pravilnog socio-emocionalnog razvoja djeteta. Ukoliko je takav roditelj liječeni alkoholičar tada bi bilo iznimno dobro i važno u suradnji s klubom liječenih alkoholičara poticati njegovu ustrajnost u apstinenciji i kontrolirati recidivizam.

Preventivni rad - mala socijalizacijska skupina

Tijekom prošle godine u našem Uredu odvijao se grupni rad sa skupinom djece uzrasta od 10 do 15 godina koji su identificirani kao djeca sa poremećajima u ponašanju tj. djeca koja potiču iz rizičnih obitelji. Uz rad sa djecom održavani su i susreti roditelja. 

Jedan od cilja osnivanja ovakve skupine odnosi se i na olakšavanje nedostatka vezanih uz rizične uvjete života. Jedan od rizičnih uvjeta je alkoholizam u obitelji, a čak 80% obuhvaćene djece poticalo je iz obitelji u kojoj je u manjoj ili većoj mjeri bio prisutan problem alkoholizma te je to bila jedna od tema tjednog susreta. 

Djeca su od voditelja grupe bila upoznata sa uzorcima i posljedicama prekomjernog uzimanja alkohola, a tijekom slobodne diskusije imala su mogućnosti postaviti pitanja, izreći svoje primjere i vlastita iskustva. 

Tijekom diskusije iznijeta su zanimljiva zapažanja i činjenice koje nepobitno govore o potrebi aktiviranja šire društvene zajednice. 

Evo nekih primjera: 

• društvo reklamiranjem alkoholnih pića putem medija daje zeleno svjetlo pijenju alkohola kao opće prihvaćenom društvenom ponašanju. 

• niže cijene kave i piva u odnosu na sokove u kafićima potiču mlade na njihovu konzumaciju. 

Uz navedeno, neorganizirano slobodno vrijeme, nuđenje prvih čašica alkohola od strane roditelja, vršenje socijalnog pritiska na mladu osobu od strane vršnjaka govori koliko je problem alkohola širok i složen te da zahvaća sve mlađu dob. 

I za kraj da završim jednom anegdotom iz razgovora sa dječakom M. čiji je otac imao problema s alkoholom. Pitajući ga da li tata još pije veselo mi je odgovorio: "Ne! Samo bezolovno pivo!".