IZ TISKA
ŠTO SU O DEKRIMINALIZACIJI DERIVATA CANNABISA ZA TISAK IZJAVILI
PROF. DR. SLAVKO SAKOMAN, SANJA KAPETANOVIĆ I DR. ROBERT TORE 

Sanja KAPETANOVIĆ: 

Hrvatska nema jedinstven zakon o drogama, koji je upravo u postupku izrade. Nacionalna strategija, koju je izradio prof.dr. Slavko Sakoman sa svojom ekipom izrađena je na temelju Frankfurtske rezolucije i vrlo je kvalitetna. 

Trebali su napraviti izvedbeni program, a Ministarstvo pravosuđa trebalo je izraditi cjeloviti zakon koji je već četri godine u izradi. Sad se droge nalaze u čak jedanaest različitih zakona! Ni status prevencijskih centara nije riješen, terapijske zajednice funkcioniraju kao udruge, a ni Ministarstvo prosvjete ni pravosuđa nije verificiralo preventivne edukacijske programe koji bi se trebali provoditi po školama.

Dr. Rober TORE: 

Zdravstvo ima svoje mišljenje o problemu marihuane, a zakonodavstvo svoje. Droge su uvijek bile i ostat će političko pitanje.

Istina je da je najveća šteta od marihuane to što mladog čovjeka, koji je posjeduje, uhvati policija, što bude zaveden u dosje, doživi presudu za krivično djelo i bude izjednačen s narkomanom. Ipak, ja sam protiv dekriminalizacije i legalizacije. 

U nas je i alkohol, koji osobno smatram štetnijom drogom od samog heroina, legalna droga, kao i nikotin. Borba protiv nikotinske industrije polako napreduje i ograničenja za konzumiranje sve su veća. Trend Ujedinjenih naroda i svjetskih komisija za sprječavanje zlouporabe droga suprotan je dekriminalizaciji i legalizaciji. 

Dakle, ide se prema tome da se kriminalizira uporaba legalnih droga, da se prekršajno gone konzumenti cigareta i alkohola. Dekriminalizacijom bismo proširili broj pušača marihuane, postotak onih koji pušenjem marihuane kasnije prijeđu na teže droge i jednostavno bismo dobili još jednu drogu, uz alkohol i cigarete. Mislim da nam treće zlo ne treba.

Prof. dr. Slavko SAKOMAN: 

Raspravljati o legalizaciji lakih droga u Hrvatskoj apsolutno nema nikakva smisla, a u ovom trenutku ni dekriminalizacija ne bi bila prihvatljiva jer je kvaliteta života i organiziranost društva takva da bi mlade tinejdžere bilo vrlo teško zaštititi od povećane potrošnje droge, a štete bi bile nepopravljive.

Svaki deseti učenik prvog razreda, svaki peti učenik drugog, svaki četvrti učenik trećeg i svaki treći učenik četvrtog razreda srednje škole u Hrvatskoj probao je drogu! Podaci pokazuju da je samo prošle godine drogu probalo jednom ili više od 29.000 učenika. Droga se najviše zlorabi u Dalmaciji, ponajprije u Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku, gdje je drogu probao svaki treći učenik. Učenici iz Pule, Rijeke i Zagreba također u velikoj mjeri eksperimentiraju s drogom, odnosno probao ju je svaki četvrti učenik.

Hrvatska je prošle godine izgubila 1.500 mladih ljudi, u prosjeku starih 21 godinu, u najtežoj kategoriji heroinske ovisnosti. Dr. Sakoman upozorava da je od 1990. do 1999. sa 4.000 broj ovisnika narastao na 13.000, te da je oko 50% liječenih heroinskih ovisnika već zaraženo hepatitisom B i C. Od prodaje droga organiziranom se kriminalu godišnje odlije oko 800 milijuna kuna. Nijedna država na svijetu nije uspjela zaustaviti svoju epidemiju dok god nije najviši vrh države rekao da se to mora učiniti. 

Temelj provođenja nacionalnog programa strategije suzbijanja zlouporabe droga mora biti odgovornost države, njezinih institucija i tijela. U vezi s dekriminalizacijom droga Sakoman je kazao kako se protivi ukidanju spornog članka kaznenog zakona. Založio se za to da se u sklopu Zakona o sprečavanju neovlaštene uporabe opojnih droga prekršajno regulira neovlašteno posjedovanje neznatnih količina droge za osobnu uporabu.

Naša komisija (Prof. dr. S. Sakoman predsjednik je vladine Komisije za suzbijanje zlouporabe droge - op.a.) nije još dobila na uvid Prijedlog zakona o dekriminalizaciji lakih droga, ali ne vjerujem da će taj zakon samo tako proći. Prijedlog mora biti u skladu sa zakonima EU, pa pretpostavljam da će biti potrebne određene promjene, posebno glede borbe protiv viših struktura organiziranog kriminala. Mislim da bi trebalo prihvatiti austrijski model, koji govori o prekršajnim prijavama samo do određene minimalne količine lakih droga, no u izradi zakona treba biti vrlo oprezan jer je teško dokazati što služi za uporabu, a što za prodaju.
   

Copyright 2000  Webmaster&Design:


moravek.org