Svijetu nikada nije nedostajalo nesreća, zla, problema i ponajviše - iskušenja da se zlo prihvati. U ovaj spektar zala svakako spadaju alkohol i droga. Mnogi se iznenade ako alkohol ubrojimo u kategoriju droga, jer se on, gledajući očima njegova konzumenta, tu ne ubraja. No, to ne može promijeniti činjenicu da alkohol jest droga. Alkohol je sedativni tip droge (zajedno s barbituratima i kloral-hidratima).
Dobro je znano da ovisnost o alkoholu utječe na ljudsko mišljenje, emocije, san, apetit, seksualno funkcioniranje, društvene međuodnose i druge oblike ponašanja. Dakle, pored zdravstvenih problema alkohol uzrokuje i probleme ekonomske, društvene pa i zakonske naravi. Medicinska znanost odavna zna za mnoge nedaće alkohola, a one se iz dana u dan proširuju, utvrđuju, stručno dokazuju i prezentiraju javnosti. Opće je poznato, s medicinske strane g1edišta, da alkoho1izam dovodi do oštećenja jetre, osobito želuca, oštećenja mozga, živčanog sustava, gubitka pamćenja, drhtanja, nasilnog ponašanja. A kad ovisnik ne uzme svoju ovisničku dozu alkohola, doživljava sindrom oduke (apstinencijsku bolest), izrazima straha, agresivnosti, smetenošću, a katkad i konvulzije (epileptiformne grčeve).
Interesantno je zapaziti da o uočenim problemima alkoholizma nije trebalo čekati znanost današnjih dana. Istina, znanost nam danas decidirano i egzaktno predočava posljedice trošenja alkohola, ali pogledajmo malo u daleku prošlost i.naći ćemo dobrohotne obavijesti i upozorenja za čovjeka glede alkohola:
Sveto pismo kaže u Izrekama 23,31-32. sljedeće: "Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u čaši svjetlucavo prelijeva: pije se glatko, a na kraju ujeda kao zmija i žaca, kao guja ljutica."
Ili, Izreke 23,33-34.: "Oči će tvoje gledati na tuđe žene, i srce će tvoje govoriti ludosti. I bit će ti kao da ležiš na pučini morskoj ili kao da ležiš navrh jarbola."
Ili, Izreke 31,4-5.: "Nije za kraljeve, lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno, da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima."
Jasno je da uporabom alkohola ponajprije nanosimo štetu sami sebi. Kakvog li apsurda! Zar nam naše tijelo ne bi trebalo biti veoma važno? Ono onda nam omogućava da um pametno koristimo, ruke i noge vrijedno upotrijebimo, naši unutarnji organi skladno funkcioniraju, a osjećaji daju radostan poticaj životu. Sve to alkoholom uništavamo!
Ponekad se čuje da male količine nisu štetne, dapače, da su korisne. To je ludost. Ludost zato što zdrav čovjek ima zdravu moralnost (karakter). Njegovi su stavovi razboriti i principijelni (moralni). Kakva je razlika popiti jednu čašicu alkohola ili jednu litru? Kakva je razlika popušiti jednu cigaretu ili jednu kutiju cigareta? Kakva je razlika ukrasti jednu kunu ili 1000 kuna? Mislim da nam je svima jasno da je razlika samo u količini, ali moralni princip je uvijek isti. Čovjek koji ukrade jednu kunu ili tisuću kuna je lopov, zar ne?
Dakle, kakav je naš moralni stav glede našeg tijela? Želimo li zaista da naše tijelo održavamo u besprijekornom stanju, koliko do nas stoji, ili ne želimo?
Vrlo je zanimljivo, i hvale vrijedno stajalište koje se temelji na Bibliji, a koje čitam u vjerničkom i kršćanskom opredjeljenju vjernika Kršćanske adventističke crkve, a ono glasi:
"Vjerujem da je moje tijelo hram Svetoga Duha. Štovat ću Boga brinući se za svoje tijelo, izbjegavajući uporabu onoga što je štetno, i uzdržavajući se od nečiste hrane; uživanja, proizvodnje ili prodaje alkoholnih pića, ili duhana, te uzdržavajući se od uporabe i trgovine narkoticima."
Dragi čitatelji ovoga teksta, razmislimo malo o vrijednostima zdravog i radosnog života. Zar nemamo dovoljno problema u ovome svijetu koji nas sve više opterećuje? Zar moramo i mi sami dodatno si zagorčavati život? Izađimo iz toga paklenog đavoljeg okruženja. Potražimo duhovnu razinu našeg postojanja i ugradimo kršćanska načela u svoj život, a koja nam Bog nudi kroz svoju riječ - Bibliju.
