Jedan od sedam smrtnih grijeha, za pravoslavne kršćane, jest i neumjerenost u jelu i piću - lakomost i pijanstvo. Čemu je nasuprot vrlina - uzdržljivost, tj. umjerenost u konzumaciji jela i pića. Pod pićem podrazumijevamo "silovita" pića, što je u Bibliji i kod kršćanskih učitelja jasno definirano.
Da se zadržimo samo na vinu koje ima široku primjenu u obredima Pravoslavne crkve, kao npr. pri sahranama - prelijevanje grobova, koljva (žita) na parastosima i slavskog kolača o krsnim slavama i vjenčanju. U svim tim slučajevima vino nije alkohol. Pogotovo nije alkohol kad se na Službi Božjoj žrtvuju beskrvni darovi - kruh i vino - i pretvaraju u istinito tijelo i krv Kristovu, što se zasniva na Kristovoj zapovijedi danoj apostolima na Posljednjoj večeri: "Uzmite, jedite, ovo je tijelo moje, koje se za vas lomi radi oproštaja grijehova. Pijte iz ove čaše svi, ovo je Krv moja Novoga Zavjeta, koja se za vas i mnoge prolijeva, radi oproštaja grijehova. Ovo činite u moj spomen." (Lk 22, 19-20; Mt 26, 26; Mk 14, 22)
. Pravoslavni vjernici primaju Svetu tajnu pričešća u oba vida - kruha i vina i pristupaju joj onako kako ih Crkva poučava - sa strahopoštovanjem, vjerom i ljubavlju. Za tu priliku se spremaju postom i molitvom.
Post je kad se čovjek dobrovoljno suzdržava od jela i pića, a u namjeri da se pokaje za svoje grijehe i da se izmiri s Bogom. Postom čovjek obuzdava svoje tijelo, da bi dao prvenstvo svojoj duši i izrazio svoju smirenost pred Bogom. Ovo ne može postići neumjerenim uživanjem u jelu i piću.
Toliko o primjeni vina ( ne alkohola) u bogosluženjima Pravoslavne crkve.
Stav prema pijenju alkoholnih pića, a ne samo vina, Crkva je oduvijek imala na osnovi biblijskih spoznaja, učenju sv. otaca, te ga prezentira svojim vjernicima preko Moralnog bogoslovlja.
Prvi Noa, obrađujući zemlju, zasadi vinograd i, napiv se vina, opi se ( Post 9, 20-21) i kao posljedica toga pijanstva, razori se obitelj i pade prokletstvo na čitavo Hamovo potomstvo.
Znači, proizvodnja vina datira daleko prije Krista. Zna se da su vinovu lozu uzgajali i stari Grci i Rimljani i proizvodili veoma kvalitetna vina, što je motiviralo Kelte da ih napadnu i prodru na prostore današnje Italije i Grčke. Kelti su proizvodili pivo.
Trezvenost je normalno stanje ljudske prirode i visoka moralna vrlina. Apostol Pavao poučava Timoteja o tome kakav treba da je kandidat za vladiku (biskupa), odnosno đakona, pa kaže da je: trezven....ne pijanica.....ne onaj koji mnogo vina pije ( Tim 3, 2-8). Između ostalih prijestupnika, ni pijanice neće naslijediti carstva Božjeg ( I Kor 6, 10).
Za iskrenog vjernika neprihvatljivo je prekomjerno pijenje alkohola jer dovodi u pitanje ne samo svoje zdravlje, mjesto i ugled u društvu, već ugrožava svoju obitelj. Dugogodišnje konzumiranje alkohola, iako u početku u malim količinama, dovodi do oštećenja vitalnih organa, naročito jetre i mozga, zbog čega nerijetko nastupa smrt. U alkoholiziranom stanju, ne kontrolirajući svoje postupke, čovjek svojim bližnjima nanosi velike nevolje i patnje.
Crkva ne zabranjuje umjereno konzumiranje alkohola, radi okrijepe ili zdravstvenih razloga. Vino se nekada smatralo za lijek. Što uostalom i jest.
Prvo Kristovo čudo vezano je za vino na svadbi u Kani Galilejskoj. Crkva ga čak i preporučuje za određene dane i prigode.
Danas, nažalost, ima mnogo više raznih alkoholnih pića nego vrsta dobroga vina, koja su mnogo štetnija za ljudsko zdravlje.
Svatko tko se opija, čini veliki grijeh. Griješi i onaj koji drugome omogućava da se opija, a i onaj koji ne pomogne bližnjemu svome da se riješi toga poroka.
Da završimo riječima psalmista: "Vino veseli srce čovjeku...ali, i pomračuje um."
I Kor. 6, 10
Ni lopovi, ni lakomci, ni pijanice, ni klevetnici, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božijega.
