DOBRE I LOŠE STRANE KAVE I KOFEINA

Doc.dr.sc. Irena Colić Barić,
nutricionist i pročelnica Laboratorija za kemiju hrane i prehranu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu.

Kofein, jedna od u svijetu najrasprostranjenijih droga, dio je ljudskog života stoljećima.

Prirodno je prisutan u biljkama poput kave, čaja, kakaoa, a dodaje se i mnogim proizvodima, poput gaziranih pića i lijekova. Za mnoge mali unos kofeina djeluje kao lagani stimulator. Poboljšava rad srca i poveća krvni tlak, pa mnogi baš iz toga razloga piju kavu, koja je često sinonim za kofein. Kao samonikla, kava je vjerojatno otkrivena još prije tisuću godina u Africi, a na našim stolovima nalazi se zadnjih 250 godina, zahvaljujući toj zamamnoj aromi i izvanrednom okusu. Osvojivši cijeli svijet, kava je glavni izvor kofeina u odraslih, a u djece, iako su mnoga prvi put bila izložena kavi prije nego što su se rodila, to su gazirana pića. Danas, na sreću, sve veći broj trudnica izbjegava kavu zbog straha da može izazvati abnormalnost u razvoju ploda, jer je nepobitna činjenica da kofein prolazi kroz placentu i može imati utjecaja na rad srca fetusa i iskoristivost kisika.

Da je lako pretjerati u pijenju kave - svima je poznato. Nemir, nesanica, tremor; pojačani rad srca, iziritiranost želuca su među bolje dokumentiranim pos-ljedicama prevelike koncentracije kofeina u tijelu. Imate li zdravstvenih problema poput gastritisa, čira želuca i dvanaesnika, povećani krvni tlak ili problema sa srcem, regulirajte unos kofeina. Isto bi trebale učiniti i starije osobe, koje s godinama postaju sve osjetljivi-je na kofein. Metabolizam u toj dobi sporiji je, pa je potrebno više vremena kako bi se izlučio iz organizma. Žena je osobito izložena negativnom djelovanju kofeina. Neka istraživanja upućuju na povezanost kofeina i neplodnosti, pa čak i pobačaja. Takvo stanje utvrđeno je u žena koje su unosile 1-3 šalice kave na dan. Na sreću, povezanost kofeina i osteoporoze nije utvrđena, iako je poznato da prisutnost kofeina neznatno povećava udjel izlučenog kalcija. Dakako, ljudski organizam različito reagira na kofein. Ne-ki mogu unijeti više šalica kave, čaja ili drugih napitaka bogatih kofeinom, a da ne osjete nikakvu promjenu, dok je neki osjećaju već nakon šalice ili dvije. Dehidracija je još jedan po-tencijalni problem. To je osobi-to jako izraženo u osoba koje žeđ utažuju uglavnom kavom, čajem i gaziranim pićima. Je-dan od razloga je i taj što je kofein diuretik, pa pospješuje izlučivanje tekućine. Zato ni je-dan od navedenih napitaka ne može zamijeniti vodu.

Odrasle osobe u zapadnim zemljama prosječno unose 200-400 mg, a djeca oko 50 mg kofeina na dan. U zemljama isto-ka, poput Indije, Kine i Japana, taj je unos dvostruko manji i iz-nosi manje od 200 mg na dan. Opća preporuka za zdravu odraslu osobu je ne uzimati više od 300 mg kofeina na dan, što bi značilo više od dvije šalice kave ili 6-8 šalica čaja. Oni koji imaju zdravstvenih problema trebaju u potpunosti izbaci-ti kofein.

Obustava kofeina ne smije biti nagla, jer može biti uzrok jakih glavobolja, umora i pospanosti. Može se započeti s upola manje kofeina nego obično. Nakon 3-4 dana postojeći unos možete opet smanjiti za 50 posto i tako svakih nekoliko dana dok se unos ne svede na minimum ili u potpunosti prestanete unositi kofein. Taj proces može trajati tjedan, ali i mjesec dana, jer ovisi o uobičajenom unosu kofeina.

Miješanje kave s kofeinom i bez njega u omjerima u kojima se postupno povećava udjel one bez kofeina, dobar je način smanjenja kofeina za one koji-ma se život bez kave čini nemogućim. Dodavanjem sve većeg udjela mlijeka i sve manjeg kave, smanjiti ćete također uneseni kofein, a pri tome osigurati potrebni volumen i okus.

Osobe koje radije piju čaj, udjel kofeina u svojoj šalici čaja smanjit će kraćim natapanjem čaja. Tijekom tri minute iz čaja se izluči oko 50 posto, a tijekom pet minuta čak 80 posto sveukupnog kofeina.

Vodite li računa o vremenu, prištedjeti ćete desetak i više miligrama kofeina na svakoj šalici čaja. Ne pijete li kavu na-tašte, poštedjet ćete sluznicu želuca, izbjeći žgaravicu i usporiti apsorpciju, na koju inače nema utjecaja ni dodano mlijeko. Tako organizam nećete od-jednom šokirati velikom koncentracijom kofeina, iako je većini, za buđenje, baš to potrebno.

I ne živite u zabludi, nisu samo gazirana pića izvor kofeina. Neka pića obogaćena okusom citrusa imaju veći udjel kofeina od gaziranih. Stoga čitajte deklaracije, zna biti uzbudljivo.