Mladi u Hrvatskoj manje piju, ali koriste inhalante više od mladih u Europi
ZAGREB - U 30 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, na uzorku od 3000 (u Hrvatskoj na 5447) petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka provedno je 1999. godine istraživanje o navikama pušenja, pijenja alkohola i uzimanja droga. Riječ je o već poznatom tzv. ESPAD istraživanju, koje je prvi put provedeno 1995. godine pa je rezultate ponašanja školske djece moguće i uspoređivati. U svim europskim zemljama podaci se objavljuju istoga dana, a u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održana je jučer konferencija za novinare koju je vodila doc. dr. Marina Kuzman.
Barem jedanput cigaretu je kušalo 70 posto naših dječaka i čak 69 posto djevojčica. U odnosu na prvo istraživanje, osjetno je porastao broj djevojčica koje su pušile. Učestalost svakodnevnog pušenja u dječaka je porasla sa 25 na 30 posto, a u djevojčica sa 19 na čak 25 posto. Gotovo su sva djeca, i muška i ženska, probala alkohol. Više od 60 posto dječaka i 44 posto djevojčica opilo se barem jedanput i taj je trend u odnosu na 1995. godinu u porastu. Zabrinjava, međutim, opijanje radi opijanja, u parku, u nečijem stanu, u čemu su naša djeca na šestom mjestu u Europi. Zamjetan je porast djevojčica koje piju na taj način.
I za dječake i za djevojčice u 1999. godini barem jedno iskustvo s marihuanom bilo je učestalije nego u ranijem istraživanju. Djevojčice su pak sklonije od dječaka uzimati tablete s alkoholom, a u objema je spolnim skupinama prilično zastupljena uporaba inhalanta. U hrvatskih 15-godišnjaka i 16-godišnjaka zastupljenost droga poput ecstasyja i heroina je niska.
Nabava marihuane ili hašiša nije problem za 30-ak posto petnaestogodišnjaka, a najlakše ju je nabaviti u diskoklubu ili u kafiću, potom na ulici, a čak 11 posto ispitanika je izjavilo da je marihuanu lako nabaviti i u školi.
Prema učestalosti pijenja mladi u Hrvatskoj su 10 posto ispod europskoga prosjeka, prema učestalosti uzimanja alkohola s tabletama dva posto, a prema uzimanju inhalanata čak četiri posto iznad europskoga prosjeka. U ostalome su uglavnom u skladu s petnaestogodišnjacima europskih zemalja.
Zanimljivo je također da djeca koja ne puše manje piju i manje uzimaju marihuanu i obrnuto. To znači, zaključila je dr. Marina Kuzman, da postoji određena ovisnost između pijenja, pušenja i marihune te da se u preventivnim mjerama moraju obuhvatiti sva tri elementa ponašanja mladih.
D. Glavina Večernji List, 21.2.2001.