Prof. dr. sc. SLAVKO SAKOMAN IZ CENTRA ZA SPREČAVANJE I LIJEČENJE OVISNOSTI KLINIČKE BOLNICE SESTARA MILOSRDNICA:
U "Večernjem listu" 21. siječnja o. g. objavili ste članak potpisan s G. Rebić u svezi kojega je na naslovnoj stranici najvećim slovima napisano "Droga za 1 dolar". Vjerujem u dobronamjernost "Večernjeg lista", urednika i autora članka, ali pri tom moram postaviti nekoliko pitanja.
Koju poruku zapravo daje javnosti senzacionalistički naslov "Droga za 1 dolar"? Kao da se radi o robi za koju se odmah ispisuje cijena, što upozorava na isplativost kupnje. Tu je i slika neke droge. Navodi se da "roditelji strahuju od novog zla", a oni su ionako previše uplašeni a od "ove nove droge" mogu se plašiti tek nakon što pročitaju novine jer na tržištu je nema niti će je vjerojatno biti. Slično se dogodilo s bombastičnim naslovima o pojavi droge "Jaba", od čega dakako nije bilo ništa, ali je markentinški za sustave kojima je u interesu buđenje interesa za droge učinjen dobar posao.
Također se ponavljano iznosi neistinit podatak o broju "narkomana" u Hrvatskoj. Kada bi naša zemlja doista imala 50.000 "narkomana", što bi značilo stopu od 11 na 1000 ukupnog stanovništva, kao zemlja definitivno bismo bankrotirali. Stvarna stopa je danas oko 3/1000, odnosno ukupno oko 14.000 ovisnika od kojih je oko 7000 registriranih, što je negdje u prosjeku zapadne Europe (identično Sloveniji), ali uz razliku da je na Zapadu stanje stabilizirano i broj novooboljelih relativno je značajno niži nego u Hrvatskoj, u kojoj se ukupna pojavnost ovisnika godišnje povećava oko 10 posto (oko 1500 novih ovisnika godišnje), pa se i stopa na ukupno stanovništvo brzo povećava.
Novine su također javnosti iznosile nebulozni broj o 600 beba rođenih od majki "narkomanki" u Zagrebu u jednoj godini (a bilo je šest takvih slučajeva), što je kasnije nejasno demantirano i svedeno na nacionalnu razinu, a broj je opet bio povećan za 10 puta. Sve je to na žalost bilo u funkciji instrumentalizacije medija u interesu afirmacije programa prevencije "kojim grad spašava mladež".
Senzacionalistički napisi u medijima, osobito ako su fokusirani na samu supstancu - drogu - i stvaranje slike kako su gotovi svi mladi skloni drogi, pa još ako se pojavi članak (a pojavio se u Večernjem listu), koji je na takav način opisivao djelovanje droga da je naprosto izazivao tinejdžere, na žalost samo pogoršavaju stanje stvari i stručnjacima otežavaju nastojanja da kod mladeži smanje interes za uzimanjem droga.
Zbog toga preporučam da se realizira ideja koju mi je prije nekog vremena rekao upravo jedan od urednika "Večernjeg lista" o organizaciji jednog savjetovanja u kojem bi se novinari i najpozvaniji stručnjaci našli zajedno radi raspravljanja o načinu na koji svojim pisanjem mogu pomoći provođenju Nacionalnog programa suzbijanja zlouporabe droga, a ničim ne štetiti.