Svaki peti srednjoškolac barem je jednom probao marihuanu, a više od polovice ih puši i pije!
Najviše je djece uzelo psihoaktivnu drogu prvi put tako što je bila dijeljena u grupi (34 posto). Djevojčice su je češće dobile od starijeg prijatelja, a dječaci od vršnjaka. Dobivanje droge ili kupovina od nepoznate osobe vrlo su rijetke. Najveći dio djece (60 posto dječaka i 59 posto djevojčica) probalo je drogu iz znatiželje, a na drugom je mjestu želja da se osjećaju »haj« (oko 25 posto). Želja da se ne razlikuju od grupe, jače je izražena u dječaka, nego u djevojčica, koje izjavljuju da im je jedan od motiva bila želja da zaborave probleme
TANJA TOLIĆ
U 30 europskih zemalja ovoga su tjedna istoga dana, u utorak, objavljeni rezultati drugog Europskog istraživanja o alkoholu i ostalim drogama u školske djece (ESPAD). Prvo takvo istraživanje provedeno je 1995. godine u 26 zemalja, a oboma je cilj prikupiti pouzdane usporedive procjene o pušenju te uporabi alkohola i drugih droga među srednjoškolcima u Europi. Istraživanja je potaknula Pompidou, grupa Vijeća Europe, a koordiniralo Švedsko vijeće za informiranje o alkoholu i drogama. Budući da je istraživanje ocijenjeno kao visoko pouzdano i relevantno, upitnik iz 1999. godine proširen je, osim epidemiološkim, i nekim pitanjima o obiteljskim psihosocijalnim čimbenicima.
Istraživanjem je obuhvaćena generacija rođena 1983. godine, što znači da je dob učenika u vrijeme ispitivanja bila 15 do 16 godina.
U odnosu na ostale europske zemlje, Hrvatska se nalazi otprilike u prosjeku po eksperimentiranju s cigaretama, kao i u kategoriji pušenja više od 40 puta u životu, no jedan je posto iznad prosjeka kad je u pitanju kategorija pušenja u posljednjih mjesec dana. Iako je i u Hrvatskoj konzumiranje alkoholnih pića u porastu, naši petnaestogodišnjaci piju manje od prosjeka ostalih europskih zemalja. Po učestalosti konzumiranja alkohola u posljednjih godinu dana, Hrvatska je 10 posto ispod prosjeka, a po učestalosti opijanja, u istom vremenskom periodu, 12 je posto ispod prosjeka. Pušenje marihuane poraslo je u Hrvatskoj, no naši su podaci u granicama europskog prosjeka. Iako je uzimanje sedativa kod nas smanjeno, još je preveliko za europski prosjek (jedan posto). Uzimanje alkohola s tabletama, također je u Hrvatskoj učestalije, i to za dva posto od europskog prosjeka, a uzimanje inhalanata četiri je posto učestalije.
Hrvatsko ESPAD istraživanje, koje je predstavila u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prim. dr. Marina Kuzman, pokazalo je da kod nas s cigaretama eksperimentiraju više dječaci, nego djevojčice. Barem jednom u životu cigaretu je zapalilo 70 posto dječaka i 67 posto djevojčica, što je više nego prije četiri godine, u vrijeme prvog ESPAD istraživanja. Očekuje se da će se ti podaci za par godina izjednačiti. U četverogodišnjem razdoblju zamjetan je i porast djece koja su pušila 40 i više puta, a taj je porast veći u djevojčica. Skočila je i učestalost svakodnevnog pušenja, a podaci dokazuju da se navika redovnog pušenja lakše ustali kod djevojčica, nego kod dječaka.
Raste i broj djece koja prvi put probaju alkohol, no i dalje ga češće isprobavaju dječaci. Gotovo su sva djeca barem jedanput probala alkohol: 85 posto dječaka i 79 posto djevojčica 1995. godine i 89 posto dječaka i 85 posto djevojčica 1999. godine. Da se barem jednom u životu opilo, potvrdilo je preklani 62 posto dječaka i 44 posto djevojčica, a i tu je zabilježen značajan porast u odnosu na razdoblje od četiri godine ranije. Osobito je upečatljiva promjena u djevojčica, u načinu pijenja popularno nazvanom »binge drinking« (pijenje radi opijanja), koje se definira kao pijenje pet ili više pića, a svrha mu je samo opijanje i to u grupi, često kao ispijanje boce pića u parku ili kao »brzi uvod« u ostatak večeri. U dječaka se takav način pijenja nije značajno povećao (sa 36 na 38 posto), no u djevojčica je skočio s 18 na 24 posto u četiri godine.
Upotreba psihoaktivnih droga procjenjivala se po uzimanju marihuane ili hašiša te upotrebi sedativa, trankvilizatora i tableta s alkoholom. I za dječake i za djevojčice je barem jedno iskustvo s marihuanom učestalije nego prije četiri godine: 1995. godine probalo ju je 13 posto dječaka i 5 posto djevojčica, a 1999. godine 18 posto dječaka i 13 posto djevojčica. Učestalije je i ponovljeno pušenje marihuane. »Uzimajući u obzir povećano pijenje djevojčica, ne začuđuje podatak da češće piju zajedno tablete i alkohol«, objasnila je u svom izvješću dr. Kuzman. Uporaba inhalanata smanjila se u djevojčica, ali se povećala u dječaka (sa 13 na 14 posto). Uporaba ostalih psihoaktivnih tvari vrlo je niska, čak je i ecstasy zastupljen u samo tri posto odgovora oba spola, jednako kao i prije četiri godine. Heroin je droga starijih dobnih skupina i njegova je upotreba u 15-godišnjaka vrlo rijetka. No, puši ga četiri posto djece, što 1995. godine uopće nije zabilježeno.
Osobito brine dostupnost alkohola, cigareta i droga. Nabava marihuane ili hašiša nije problem za oko trećinu srednjoškolaca, a različite vrste tableta dostupne su u između 14 i 26 posto slučajeva.
Kokain, crack i heroin, prema vlastitoj procjeni, lako su dostupni za oko 11 posto mladih. Čak 62 posto djevojčica i 57 posto dječaka procjenjuje da većina njihovih prijatelja puši cigarete, što je prilično pouzdan podatak, jer se podudaraju postotci. Gotovo 50 posto djece oba spola izjavilo je da im prijatelji piju alkohol. Svaki peti dječak procjenjuje da mu se većina prijatelja opija barem jednom tjedno. U procjeni pušenja marihuane vrlo su male razlike u spolovima - 18 posto djece smatra da većina njihovih prijatelja puši marihuanu.
Najviše je djece uzelo psihoaktivnu drogu prvi put tako što je bila dijeljena u grupi (34 posto). Djevojčice su je češće dobile od starijeg prijatelja, a dječaci od vršnjaka. Dobivanje droge ili kupovina od nepoznate osobe vrlo su rijetke. Najveći dio djece (60 posto dječaka i 59 posto djevojčica) probalo je drogu iz znatiželje, a na drugom je mjestu želja da se osjećaju »haj« (oko 25 posto). Želja da se ne razlikuju od grupe, jače je izražena u dječaka, nego u djevojčica, koje izjavljuju da im je jedan od motiva bila želja da zaborave probleme.
Oko 12 posto djece smatra da bi im roditelji dozvolili pušenje u kući, a oko 11 posto ih smatra da bi se roditelji usprotivili pušenju u kući. Oko trećine roditelja djeci bi dozvolili pijenje alkohola u posebnim prilikama, a oko 15 posto djece nije sigurno u roditeljski stav.