Dr. SLAVKO SAKOMAN,
BIVŠI PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA SUZBIJANJE ZLOPORABE DROGE: POLITIKA
OPAKIJA OD SVAKE DROGE!
Jednostavno, Sakoman
previše govori, pa previše i smeta! Ja sam, naime, izjavio u nekoliko
navrata, i to javno, kako ne može u Hrvatskoj postojati program SDP-a,
HSLS-a, HSS-a ili bilo koje političke stranke za suzbijanje zloporabe
droge, jer već postoji Nacionalni program
Piše: Gordana IGREC
Ja sam za
svoju smjenu s mjesta predsjednika Komisije za suzbijanje zloporabe droge
Vlade Republike Hrvatske doznao iz medija, što smatram iznimno
nekorektnim.
Da se Vlada RH nije javno uspjela izjasniti o mojoj smjeni, a na mjestima
u Komisiji ostavila sve dosadašnje članove, pri tome neslužbeno
iznijela svoje nezadovoljstvo rezultatima Komisije, takav potez nikako
drukčije ne mogu protumačiti nego miješanjem politike u stvari struke,
odnosno korištenjem političkih referencija za osobne probitke nekih
pojedinaca — izjavio je to u srijedu za Slobodnu Dalmaciju dr.
Slavko Sakoman nakon smjene s mjesta predsjednika Komisije za suzbijanje
zloporabe droge Vlade RH.
— Nakon niza članaka u medijima koji su Vas teretili za
protivljenje dekriminalizaciji lakih droga kao i za neslaganje s odlukom
predsjednika Stjepana Mesića prilikom oslobađajuće presude raspačivačima
droge, Vi ste smijenjeni s mjesta predsjednika Komisije za suzbijanje
zloporabe droge Vlade RH. Kako, međutim, Vi tumačite ovu odluku?
Držim kako je ova odluka ponajprijeo politički motivirana!
— Zbog čega?
Ako je razlog moje smjene taj što Vlada nije zadovoljna rezultatima rada
Komisije, zbog čega su u tom slučaju svi dosadašnji članovi Komisije
ostali na svojim mjestima, a ja sam smijenjen?
Osobni probici
— Što
je po Vašem mišljenju bilo presudno za Vašu smjenu?
Jednostavno, Sakoman — previše govori, pa previše i smeta! Ja sam,
naime, izjavio u nekoliko navrata, i to javno, kako ne može u Hrvatskoj
postojati program SDP-a, HSLS-a, HSS-a ili bilo koje političke stranke za
suzbijanje zloporabe droge, jer u Hrvatskoj već postoji Nacionalni
program.
Pretpostavljam da se takvo mišljenje nije mnogima sviđalo. Jer, nemojmo
zaboraviti, Komisija za suzbijanje zloporabe droge Vlade RH radila je na
volonterskom principu. Bivša vlada i vladajuća stranka nisu željeli za
rad Komisije izdvojiti niti kune.
Dakako da prijedlozi koji bi po tom pitanju dolazili iz pojedinih političkih
stranaka za sobom nose i određene, kapitalne posljedice za inauguratore
programa. Jasno je da političke referencije nekomu trebaju ponovno poslužiti
za njegov osobni probitak.
— Kazali ste: "Glupost je optuživati Sakomana i Komisiju za
porast broja narkomana u Hrvatskoj, jer, prije svega, ta činjenica ne
stoji. A kao drugo, Sakoman i Komisija ne mogu stati na kraj
organiziranome raspačavanju droge." Što je, dakle, po Vašem mišljenju
u Hrvatskoj uvjetovalo tijekom posljednjih deset godina zastrašujući
porast broja ovisnika?
Epidemija se dogodila kao posljedica izrazitog rasta organiziranoga
kriminala, posebice tijekom rata, koju je pratio pad kvalitete života i
raspad moralnog sustava vrijednosti!
— Jeste li doista zagriženi protivnik dekriminalizacije lakih
droga?
Posrijedi je potpuno pogrešna interpretacija moje izjave, štoviše,
mojega stava i stava Komisije. Mi smo jasno kazali kako se zauzimamo za to
da se posjedovanje minimalnih količina droge ne treba tretirati kao prekršaj.
Ali, velike količine droge, bez daljnjega — da! To je ta tzv.
parcijalna dekriminalizacija.
Žrtve dilera
— A Vaše
neslaganje s odlukom predsjednika Mesića o pomilovanju dilera?!
Kad je predsjednik Mesić pomilovao dilere, izjavio sam kako sam ja dobar
čovjek, pa bih ja i crnoga vraga pomilovao. Pri tome sam, dakako, javno
postavio pitanje zbog čega se ne pomiluje 300 zatvorenika koji sjede u
zatvoru, a žrtve su dilera?!
— Na mjesto predsjednika Komisije za suzbijanje zloporabe droge
postavljen je pomoćnik ministrice zdravstva dr. Ante Barbir. Vaša ocjena
svojega nasljednika!
Držim kako je dr. Ante Barbir iznimno korektna osoba. Ali, on nije politička
figura koja bi iza sebe imala moćnu političku podršku. Osim toga, on je
po struci — internist. Komisija je, međutim, sastavljena od stručnih
članova. Znači onih liječnika i stručnjaka koji se problemom
suzbijanja zloporabe droge bave nekoliko desetljeća.
— Hoće li, prema Vašoj procjeni, takvo što imati negativne
posljedice za rad Komisije za suzbijanje zloporabe droge Vlade RH?
Ja sam u svakom slučaju za to da se ovaj sukob politike i struke pokuša
riješiti u interesu zaštite naše mladeži i interesu Nacionalnog
programa.
Podaci ne lažu
—
Koliko je opravdano nezadovoljstvo Vlade rezultatima dosadašnjeg rada
Komisije za suzbijanje zloporabe droga?
Rečeno je kako broj ovisnika u Hrvatskoj raste. Pa ne može Sakoman i
njegova Komisija stati za vrat organiziranom kriminalu raspačavanja
droge.
Susjedna Slovenija koja je gotovo u cijelosti kopirala program naše
Komisije, dakle, Slovenija na nešto manje od dva milijuna stanovnika ima
više od 10 tisuća registriranih ovisnika. A Hrvatska, na četiri i pol
milijuna stanovnika ima 13 tisuća registriranih ovisnika!
Bugarska, primjerice, kao jedna od država koje su također u tranziciji,
na svojih osam milijuna stanovnika ima između 30 do 40 tisuća
registriranih ovisnika! Italija, primjerice, na jednu tisuću stanovnika
ima pet registriranih ovisnika isto kao i Švicarska, dok Hrvatska na
jednu tisuću stanovnika ima 2,7 registrirana ovisnika.
U Norveškoj, također, na 4, 2 milijuna stanovnika dolazi 220 umrlih godišnje
od zloporabe droge. U Hrvatskoj, međutim, na četiri i pol milijuna
stanovnika dolazi 45 ovisnika kojima droga oduzme život. To su podaci
koji ne lažu i to su rezultati rada Komisije koji govore i o prevenciji
koja se poduzima na terenu.
SLOBODNA
DALMACIJA, 19. 10. 2000. |
Split je
zaustavio narko-epidemiju
— Iznijeli
ste statističke podatke za pojedine države, posebice one u
tranziciji. Koliko je, međutim, prema Vašoj procjeni situacija
i dalje alarmantna u Splitu?
Po mome sudu, Split je epidemiju uspio zaustaviti. Osobno ne očekujem
porast broja narkomana u Splitu! Međutim, u ovome je trenutku u
Zadru alarmantna situacija, potom i u Puli, Rijeci, a tek onda u
Zagrebu, koji ovoga trenutka bilježi 2,5 tisuća heroinskih
ovisnika.
|
|