Je li droga uistinu uz hranu, piće i potrebu za vođenjem ljubavi četvrta čovjekova primarna potreba? Čitajući sva moguća njemačka tiskana izdanja - Focus, Spiegel, Max, Stern čini se da jest. Jer ono što je nekada bilo dopušteno samo kreativnim outsiderima, bogatašima i pripadnicima show businessa postalo je u međuvremenu navika i životni stil svih - sportaša, političara, a ponajviše internet struke
Prema statističkim podacima Ujedinjenih naroda 40 milijuna Europljana priznaje da je jednom iskušalo travu, godišnje se na internacionalnom tržištu droge okrene 400 milijardi dolara, što čini 8 posto udjela u svjetskoj trgovini.
A kako u svjetkom poretku kotira Njemačka? U Njemačkoj ima 1.1 milijuna registriranih ovisnika o drogi. Svaki peti građanin Njemačke između 18 i 24 godine kušao je jednom marihuanu, 30 posto euforičnih posjetitelja velike Love Parade koji na majicama nose natpise anti-drugs kampanja konzumira drogu, a sveukupno se na velikoj manifestaciji koja se u narodu popularno naziva i Droge-parada okrene 50 milijuna maraka.
No, ako ste pomislili da su jaki stimulansi rezervirani samo za one mlade i otkačene - prevarili ste se. Prema mišljenju psihologa Ronalda K. Siegela dok je nekada droga bila glavno poticajno sredstvo glumaca, pjevača i svih onih zaposlenih u showbusinessu danas je ona postala glavna prehrambena namirnica zdravih sportaša, političara, a što je najfrapantije ljudi zaposlenih u internet struci (programera, web-dizajnera, direktora sadržaja, marketinga) kod kojih vrijedi geslo - No drugs, no future.
A ni popularni vic dana kako žive programeri ne izgleda da je daleko od istine: Ujutro za buđenje amfetamin, u podne za kreativnost kokain, uvečer da ne zaspite Speed, a na kraju dana da se totalno ušlagirate heroin.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije WHO upotreba kokaina je u vremenskom razdoblju od 1995. do 1999. u Silicon Valley-u porasla za 173 posto, a upotreba Ecstasyja za 678 posto. Što se tiče trendova - popularne droge šezdesetih i sedamdesetih godina (heroin, LSD) totalno su out, mladi preferiraju ecstasy, a new economy struka bijeli prah.
Prema mišljenju njemačkih korisnika kokaina oni ne vide razlog zašto bi se upotreba kokaina trebala braniti i po čemu bi se ona trebala razlikovati od viagre, antidepresiva, energetskih napitaka ili alkohola? A ne zaboravite da se i Bayerov heroin na početku stoljeća propisivao na liječnički recept protiv kašlja i drugih boleština s nus pojavom - izazivanjem herojskih osjećaja i samopouzdanja.
A kako se bijeli prah nabavlja u Njemačkoj danas? Sasvim lako. U Državnoj operi, restoranu, šik kafiću, a čak se i dostavlja kući. Jedino što je potrebno znati jest tajna šifra: Jer ukoliko u Berlinu zabunom umjesto obične pize sa sirom naručite Pizzu Speciale s trostrukim sirom mogli biste za pola sata dobiti pizzu i dodatni poklon koji će vas natjerati da zaboravite sve dosadašnje pizze.
Prema mišljenju njemačkih sociologa kokain je postao socijalna droga jer stvara snažna prijateljstva između njegovih korisnika. «Kokain je nešto više od ovisnoti. On je postao trendi droga koja mnogo govori o životnom stilu korisnika - spremnosti na rizik, sposobnosti kontoliranja, te sportskom duhu - Brže, više, jače».
Prema mišljenju njemačkih liječnika jedini način da se društvo odvikne od droge jest da uspori ili jednostavno prihvati mišljenje psihologa Ronalda Sieglea koji kaže: ovisnost o drogi je nakon potrebe o hrani, piću i vođenju ljubavi četvrta elementarna ljudska potreba koju upražnjavaju čak i životinje. No, jedina razlika između životinja i ljudi jest ta da životinje osjećaju kada treba stati i ne pretjeruju u konzumiranju «prirodnih» droga.
A.O. 09/11/00 Klik.hr