Piše: Damir PILIĆ
Prodaje li se u gradu heroin smrtonosne čistoće? To
pitanje kruži Splitom nakon objavljivanja podatka da se od 12 ovogodišnjih
smrti ovisnika izazvanih akutnom intoksikacijom (još tri ovisnika su umrla od
bolesti izazvanih dugogodišnjim drogiranjem), čak sedam zbilo u posljednja tri
mjeseca - po dva u srpnju i kolovozu i tri u rujnu. S druge strane, čitave prošle
godine zabilježeno je 13 smrti ovisnika izazvanih akutnom intoksikacijom (još
četiri ovisnika su umrla od drugih bolesti) i ta brojka neumoljivo je potvrdila
Split na mjestu s kojeg godinama već pokušava izmaći: državni tron. Trinaest
lanjskih smrti na splitskom području, naime, više je od trećine svih smrti od
droge u Hrvatskoj (33) prošle godine. A ta je brojka već gotovo dostignuta u
samo devet ovogodišnjih mjeseci, s tim da se broj smrtnih slučajeva od droge
standardno povećava s dolaskom zime.
U čitavom crnilu splitske heroinske priče jedan od rijetkih 'ferala' bio je
podatak da se u posljednje dvije godine smanjuje broj novih uživatelja droge:
prošle su godine, recimo, na području djelovanja PU Splitsko-dalmatinske
registrirana 552 nova konzumenta (79 maloljetnika), što je bilo manje nego
prijašnjih godina. Dodatni impuls optimizma stigao je početkom ovog ljeta, kad
je iz splitskog Zavoda za liječenje ovisnosti stigla informacija da ovogodišnji
podaci potvrđuju lanjski trend.
- Nažalost, prema onome što čujemo od ovisnika čini se da to nije istina -
kazale su nam Ines Radić i Vesna Pilić iz splitskog Helpa, udruge koja već četiri
godine provodi program zamjene pribora za intravenozne ovisnike. - Ne samo da se
broj ovisnika nije smanjio nego baš suprotno: brzo se povećava, a najviše
zbog toga što masovno dolaze 14-godišnjaci i 15-godišnjaci. Kažemo vam, to
je ono što čujemo izravno od njih.
O masovnosti splitske heroinske scene govori i sama
statistika Helpa: u četiri godine rada djelatnici Helpa podijelili su 200 tisuća
čistih šprica i pola milijuna čistih igala, a registriranih korisnika
programa zasad ima 1098. Budući da se službeni podaci o broju registriranih
ovisnika na splitskom području vrte oko 1600, jasno je da Help ima dobar odziv
i, bitno za našu priču, reprezentativan uzorak splitskih ovisnika. Zajamčili
smo im anonimnost, kao što im je, uostalom, jamči i Help.
- Nikad se ovoliko dice nije drogiralo - govori jedan 25-godišnjak. - Ja san u
svoje vrime ka bija faca, počeja san sa sedamnajst, a ovi su danas sa
sedamnajst već pet godina navučeni. To se pleska već u osnovnoj.
- Pojavile su se puno mlađe generacije - asistira mu kolega po muci, negdje u
srednjim tridesetima (zvuči neobično, ali: poslovni čovjek) - koji o heroinu
znaju puno manje nego šta smo mi znali kad smo počinjali. Ja nisam mulac, vidiš
i sam, znam svoju dozu, znam u koga uzimam, imam staža, ali oni ne jebu ništa,
uzet će bez frke u tipa šta ga vide prvi put u životu i neće ništa pitat,
ni sastav, ni jačinu, samo 'daj, brale, puf'.
Tu ih podsjećamo da su, prema službenim izvještajima, gotovo sve ovogodišnje
žrtve heroina muškarci između 25 i 30 godina, s višegodišnjim ovisničkim
stažem. Nastaje kratki tajac, dok probave informaciju, ali se brzo vraćaju u
diskusiju. Priznaju da se posljednjih mjeseci više umire, zadnju žrtvu obojica
su i osobno poznavali (D.J., 28, umro u svom stanu, u neposrednoj blizini
Peristila), ali ne misle da je razlog naglo povećana čistoća heroina.
- Heroin je u Splitu uvik isti - kaže prvi - sedan posto je racionala, ritko
kad uleti od deset posto. Možda je sad u neke kvartove doša nešto jači, ali
ne virujen.
- Ljudi su ovdi previše gramzivi da bi dali čisti dop. Stvar ti je u tome šta
je ekipa ovdi navikla na smeće, pa čim dođe malo bolji dop, oni riknu. Ali ja
mislim da ih je sad bar par umrlo od strihnina, pojavili su se novi dileri i
nisu još uvatili ruku. Razumiš, ako se stavi točna doza strihnina, heroin se
poboljša, daje ti oni fleš šta ga inače nema, to je onda stvarno ludilo.
Zato uvik posebno cijeniš dilera šta zna pogodit omjer. Ali previše strihnina
je čista smrt, to je zajeb.
Saznajemo da smrt mogu prouzročiti i neke druge primjese
koje dileri miksaju s heroinom da povećaju zaradu. Heroin se miješa sa šećerom,
kakaom, 'Benkom', brašnom, zemljom, ali najletalnije je vapno, koje može vrlo
brzo zgrušati krv. Problem s vapnom je što se za dilerske potrebe može vrlo
lako i vrlo brzo (npr. kad mušterija ima dovoljno novaca da traži tzv.
'polutku', tj. pola grama, a diler pri ruci ima samo klasični 'piz' od 0,2
grama: 'čekaj minut, sad ću') ostrugati sa zida i pomiješati s heroinskim
prahom. Dodatni problem je činjenica da je većina ovisnika u trenutku
kupovanja toliko sluđena krizom da i ne pomišljaju na provjeru (npr. 'lizom':
dobar heroin mora ostaviti neopisivo gorak okus) što kupuju.
- I znaš šta ti još može bit? Kraj lita i jesen ti je najkritičnije doba.
Ima ekipe šta liti ide vamo-tamo, očiste se i onda ih prvi put kad opet uzmu
sjebe.
Smrt već spomenutog D.J. obojica su, već i prije histoloških nalaza,
objasnili na isti način:
- Njegov primjer je klasika. Prvo, on se ufura sam. Ja se nikad ne furam sam,
prakticiram da uvik neko bude uz mene. Drugo, ako u gradu ima manje dopa, šta
recimo može bit posljedica ovih policijskih akcija, onda je njemu teže doć do
'piza'. I dok čeka, on stuče dvadeset 'apaša' (apaurin, op.a.), stuče pet
piva, pređe deset kilometara pješke, dvi po dvi kune, i ta kombinacija
sedativa i alkohola i umora njemu smanji srčani tlak. Onda on u neku uru sredi
dop i ufura se s jednakom dozom ka inače, ali na onu podlogu šta sam ti ispriča.
On uopće ne misli da se umorija i da je na cugi i tabletama, šikne pedeset
maraka i puf! Tako umiru. A kad to ponavlja svaki dan, jetra se ne može održat.
Ne ubija nikoga heroin, nego kombinacija s drugim stvarima. Neka mi jedan doktor
dokaže da jetra ne može izdržat heroin, ja ću mu poljubit guzicu.
- I moraš imat naloxon - kaže jedan - to spasi. Meni su kad je Hajduk igra s
Levskim trojica pala i sva tri sam ih vratija naloxonom. A nije bija jak dop,
nego su oni putovali iz Mostara, cugali cili dan i jebiga. I ja naloxon i oni
nazad. Ako moš ti napisat, ovako kako nam daju igle, da nam daju i naloxon, za
ne daj bože. Samo skup je, to je zajeb.
- I zajeb je šta ti poništi heroin - nadopunjuje drugi. - Za pet minuta moraš
opet sređivat.
Suprotno tvrdnjama splitske policije, naši ovisnici
izjavljuju da su relativno brzo nakon lanjskih i ovogodišnjih policijskih
akcija obnovljeni stari ili otvoreni novi kanali za prolaz droge.
- Kalebić se zamjerija pa je nesta, ali već je doša novi diler na njegovo
misto. Poremećaj nije dugo traja, šta ti je. Znaš koji je to biznis, to je
najjači biznis.
Još 1995. godine, kad je Split imao 'samo' 1000 registriranih ovisnika,
procjene stručnjaka govorile su o 11 milijuna DEM godišnjeg prometa od prodaje
heroina. Obzirom da je danas službena brojka ovisnika 1600, sirova
interpelacija daje brojku od 18 milijuna DEM. Računa se da gram heroina koji
stigne u Split košta 25 DEM, a kako se radi o 20-postotnom heroinu (čije bi
konzumiranje trenutno usmrtilo veći broj domaćih ovisnika, 'odgojenih' na 7-10
postotnoj smjesi), on se do ulične prodaje raznim smjesama dovede do jačine od
sedam posto, čime cijena grama skače na 100 DEM.
Ako uzmemo da prosječan splitski ovisnik troši 0,3-0,5 grama dnevno (što je
blizu i policijskih i ovisničkih procjena), i ako baratamo brojkom od 1000
ljudi koji heroin kupuju svaki dan (dio od ovih 1600 je u komunama, dio u
zatvoru, dio na metadonu), bez onih koji se drogiraju (i kupuju) rekreativno,
proizlazi da se u Splitu dnevno kupi/proda/potroši od trećine do pola
kilograma heroina, što znači da je godišnja količina 150-200 kilograma
(najveći dosad uhvaćeni diler, Željko Kalebić, 'pao' je s nešto manje od
tri kilograma).
Vezano za cijenu od 100 DEM po gramu, to je iznos od 15-20 milijuna DEM, s tim
da je cijena od 100 DEM po gramu na neki način povlaštena, tj. rezervirana za
one koji kupuju čitav gram odjednom. Budući da većina ovisnika ipak nije
dostigla stadij od grama dnevno, oni kupuju standardne 'pizeve' od 0,2 grama
(jedna doza) po cijeni od 100 kuna do 50 DEM, čime se posljednja brojka još više
uvećava.
Inače, heroin koji stiže u Split već je prerađen i
'ubojitost' mu je smanjena (a količina povećana) pet do šest puta: čisti
tajlandski heroin (ovo 'čisti' znači oko 90 posto aktivne supstance) u Turskoj
ili Pakistanu se miksa i dovodi na 20 posto; takav heroin ('brown sugar') stiže
u Split, po već spomenutoj cijeni od 25 DEM po gramu.
- Temeljeno na onome što su utvrdili patolozi, ne radi se isključivo o heroinu
- potvrđuje i dr. Vedran Mardešić, šef Odsjeka za unapređenje zdravlja i
sprečavanje bolesti ovisnosti pri splitskom Poglavarstvu - nego o kombinacijama
psihodepresora. Problem je što su razni sedativi lako dostupni građanima, čak
i bez recepta, tako da ih ovisnici mogu nabaviti svaki put kad npr. moraju čekati
na heroin. Međutim, iskustva iz posljednje četiri godine upućuju na fenomen
povremenog dolaska nove droge, koja se manje puta prelomi, uglavnom da bi se
osigurao prodor na tržište. Policija svojim radom jest uzdrmala tu stabilnu
situaciju na tržištu, a destabilizacijom se događa da novi dileri plasiraju
bolju robu i narko-smrt je marketinški za tog dilera pozitivan potez, to je
potvrda kvalitete njegove robe. Poznato je da heroin u Splitu ima u prosjeku šest
posto aktivne supstance i neka ga oni samo jedanput manje prelome, to je već 12
posto. Ne radi se o svjesnom marketinškom načelu, nego se u narko-miljeu to
brzo pročuje.
Jedini točni pokazatelji uzroka ovisničke smrti, odnosno točnog sastava
droge, jesu citološki i histološki nalazi. Procedura ide prilično sporo, jer
u Splitu nema uvjeta za valjanu laboratorijsku obradu. Grad raspolaže aparatom
koji otkriva postojanje droge u urinu, ali ne i njezinu količinu, tako da se
uzorci moraju slati u Zagreb, što čitav postupak čini još složenijim.
- Ove godine su se neke stvari promijenile - kaže dr.
Marija Definis-Gojanović sa splitske Patologije. - Od 12 ovogodišnjih smrti
uslijed akutne intoksikacije, toksikološku analizu radili smo u 10 slučajeva,
a sedam je nalaza gotovo. Svi su pozitivni na heroin, ali negativni na alkohol,
za razliku od prijašnjih godina, kad su uzrok smrti češće bile kombinacije
heroina s alkoholom i(li) tabletama nego sama heroinska smjesa. Ove godine je
heroinska smjesa - odnosno različite opijumske tvari i spojevi koji se nađu u
tjelesnim tekućinama, a dio su heroinske smjese - apsolutno na prvom mjestu
uzroka smrti. Ni u jednom slučaju nije nađen neki onečišćivač, a samo smo
jednom utvrdili kombinaciju heroina s dijazepanima.
Čak ni ta činjenica (da je heroinska smjesa utvrđena kao glavni uzročnik
smrti ovisnika) nije, međutim, dovoljna da se zaključi kako je na splitsko tržište
stigao čistiji heroin.
- Mi jedino možemo potvrditi da se ne radi o prljavom heroinu, niti o klasičnom
'overdoseu' - zaključuje dr. Definis-Gojanović - ali ne možemo znati je li u
pitanju čistiji heroin ili se ovisnik jednostavno 'ufurao' prvi put nakon određenog
vremena apstinencije, kad uzme istu dozu kao prije apstinencije, ne vodeći računa
da mu je tolerancija u međuvremenu pala. Ipak, zanimljivo je da se smrti
ovisnika u posljednje dvije godine, koliko mi to pratimo, često koncentriraju
na početak, sredinu i kraj mjeseca. Lani smo recimo imali trojicu početkom
veljače, dvojicu u sredini svibnja i trojicu sredinom prosinca, a slično je i
ove godine: imam informaciju da su istog dana kad je u Splitu umro D.J., u
Zagrebu umrla trojica, a već sutradan je pronađen jedan mrtav ovisnik na
Hvaru. Ja ne znam je li to povezano s mehanizmom distribucije droge, to bi
vjerojatno policija trebala utvrditi.