ZABRANA PUŠENJA NA POSLU POMAŽE PUŠAČIMA U
ODVIKAVANJU
Zabrana pušenja na radnom mjestu može pomoći zaposlenima da prestanu pušiti,
izvješćuju istraživači u "Journal of Public Health". Istraživanje
je pokazalo da je više od 26 posto pušača kojima je pušenje na poslu
zabranjeno prestalo pušiti u roku od šest mjeseci, u usporedbi s 19 posto pušača
kojima pušenje na poslu nije zabranjeno.
"Pravila koja ograničavaju pušenje na radnom mjestu možda smanjuju učestalost
pušenja jer smanjuju prilike u kojima se smije pušiti i povećavaju društvenu
potporu za prestanak pušenja", pišu dr. Joel M. Moskowitz i njegovi
kolege s kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu i San Franciscu. Njihovo je
istraživanje pokazalo da je za zaposlenike korisno ako u njihovoj sredini
postoje stroga pravila o pušenju. Moskowitz je kazao kako nema mnogo dobrih
metoda za smanjenje tereta koji pušenje predstavlja za zdravlje bilo kojeg društva.
Novo istraživanje pokazuje da bi prihvaćanje zakona o radnim mjestima na
kojima je pušenje apsolutno zabranjeno znatno smanjilo broj pušača i izloženost
nepušača dimu.
AKO JE MAJKA PUŠILA U TRUDNOĆI I NJEZINO ĆE DIJETE
VJEROJATNO BITI PUŠAČ
Američki istraživači su otkrili nove dokaze da će djeca žena koje puše u
trudnoći biti sklonija tome da u mladosti i sama probaju duhan. Marie Cornelius
i njezini kolege s medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu kažu kako
je otprije poznato da nikotin prolazi kroz posteljicu, a njihovo istraživanje
pokazuje da to na neki način mijenja mozak nerođena djeteta i povećava
vjerojatnost da će i ono biti pušač.
"Uloga prenatalne izloženosti duhanu zanemarena je kao faktor rizika za početak
pušenja među mladima", kazala je Marie Cornelius. "Naša otkrića
pokazuju da izloženost fetusa duhanu ima snažan utjecaj na početak pušenja u
djece."
Pušenje u trudnoći ima niz posljedica na dijete, od rizika za problematično
ponašanje, jezične probleme i poteškoće pri čitanju do utjecaja na rad pluća
u odrasloj dobi. Ispitivanja pokazuju i to da je za djecu pušača vjerojatnije
da će i sama pušiti. Marie Cornelius i njezini kolege pitali su 589 desetogodišnjaka
jesu li ikad pušili. Majke više od polovice njih pušile su u trudnoći
petnaestak cigareta dnevno.
Samo je 6 posto djece kazalo kako su eksperimentirali s duhanom, no za tih 37
djece bilo je mnogo vjerojatnije da su u maternici bila izloženi duhanu, izvješćuju
u časopisu "Nicotine & Tobacco Research". "Drugi faktori
koji upućuju na korištenje duhana su: prijatelji i kolege koji puše, dječja
delinkvencija te depresija majke i djeteta", kazala je Marie Cornelius.
Ispitivanja štakora i drugih životinja pokazala su da pušenje utječe na
mozak fetusa koji se razvija. "Oštećenje središnjeg živčanog sistema
kasnije se može izraziti kao impulzivnost, manjak koncentracije, agresija,
depresija i tjeskoba te može izazvati osjetljivost djeteta koja može
pridonijeti njegovoj slabijoj prilagodbi okolini i većoj vjerojatnosti ranog početka
pušenja", kazala je Marie Cornelius. Istraživači su otkrili da 20 posto
Amerikanki puši za vrijeme trudnoće, unatoč upozorenjima o štetnosti pušenja.