Zbornik Radova " DROGE U SVIJETU "
 

 Projekat za Bosnu i Hercegovinu
Projekat Droge u svijetu za Bosnu i Hercegovinu koga realizira švedski trezvenjacki savez NBV uz finansijsku pomoc SIDE, djeluje na podrucju Bosne i Hercegovine od februara 1998.
Programski zadaci i ciljevi NBV Projekta Droge u svijetu za BiH su:
- informativni rad u borbi protiv droga,
- podrška javnog mijenja u borbi protiv droga
- reduciranje upotrebe sredstava koja izazivaju ovisnost
- izgradnja mreže u borbi protiv droga na lokalnom nivou.
U prvom redu želimo pomoci nevladine organizacije koje rade preventivno na zaštiti od droga, organizacije koje imaju obrazovni karakter i koje se temelje na dobrovoljnom radu.
Sa Projektom smo ostvarili dobru suradnju u osam gradova u Bosni i Hercegovini, i to suradnju sa:
Sarajevo: UG "Trezvenost", UG "Mladi Muslimani", UG "Summeja", UG "Unija ŽAR",

Katolicki školski centar, Zavod za javno zdrastvo, Centar za razvoj nastavne tehnologije, Handicap Int. Nezavisni eFM Studentski radio, Kantonalni crveni križ, osnovne škole: Cengic Vila I, Grbavica I, Aleksa Šantic, 9. Maj , Edhem Mulabdic , Alija Nametak , Mirsad Prnjavorac , MUP Kantona Sarajevo, Zavod za epidemioligiju, Medicinski fakultet, Lokalna demokratija Barcelona, Dom za maloljetinicku delikventiciju, i dr.

Bihac: UG " Žene s Une", Kantonalno ministarstvo obrazovanja.
Prijedor: UG "SANUS", Elektrotehnicka škola te osnovne skole.
Jajce: Kantonalni Crveni križ Jajce, srednja i osnovna škola.
Mostar: Meduopcinski pedagoški zavod Mostar , Gimnazija Mostar , IV Osnovna Škola , VI Osnovna Škola , VII Osnovna Škola , Medresa , Udruga gradana " Ideja " , Zavod za javno zdrastvo, S.A.H "Svajcarska kuca", osnovne, srednje škole te UG Centar za mladez "SRCEM" ,
UG "Mladi Most", Muzicki centar Pavaroti.
Goražde: Kantonalno ministarstvo obrazovanja , Garnizon Armije F BIH, Udruzenje gradjana za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomanija, sve osnovne i srednje škole, vjerske organizacije
Zenica: Kantonalni Prosvjetno pedagoski zavod, kantonalni MUP, KPD Zenica, TV Zenica.
Tuzla: Crveni križ Tuzlansko Podrinjskog Kantona, UG "Zemlja djece", Pokret protiv pušenja alkoholizma i narkomanije, Garnizon armije
F BiH

Video filmovi iz projekta droge u svijetu prikazivani su na TV BiH, više kantonalnih TV te TV Republike Srpske.

Projektom Droge u svijetu za Bosnu i Hercegovinu u toku relativno kratkog predstavljen je preventivni rad na zaštiti od droga (duhana, alkohola i narkotika), rad u kružocima, sa
materijalima koji su pisani na jezicima naroda u Bosni i Hercegovini, te video filmovima o historiji droge-kako su droge pratile ljude kroz historiju, politika prema drogama-liberalna ili restriktivna, drogi kao jakoj svjetskoj valuti-medunarodno jaka industrija, droga i zdravlje - sve više omladine koristi narkotike, alternativa za droge-zbog cega koristimo drogu, covjek i droge u buducnosti-vrijeme promjena.

U svim mjestima gdje smo radili izgradena je mreža sa idealnim suradnicima, koji ce nastaviti preventivni rad na zaštiti od droga po vec dobijenim materijalima iz projekta te iskustvima u dosadašnjem radu i razmjeni iskustava sa drugima koji rade na obrazovanju i preventivnom radu.NBV Projekat droge u svijetu za Bosnu i Hercegovinu organizira konferenciju pod nazivom NBV U BOSNI I HERCEGOVINI U BORBI PROTIV DROGA, sa ciljem da konferencija da pozitivne primjere u preventivnom radu, zaštiti, lijecenju i uopce kontrole nad drogama. Na konferenciji ce se susresti predstavnici vladinih i nevladinih organizacija koje se bore protiv droga,razmjeniti pozitivna i negativna iskustva u radu na Projektu i uopšte u zaštiti od droga, te diskutovati o zakonskoj regultivi i odnosu vlasti prema problemu droga u BiH.

NBV Sarajevo

Zoran Catic
Armin Ibrahimpašic
Studentski radio eFM
Sarajevo

"UTICAJ GAMA ZRAKA NA CUDESNE NEVENE"

Studentski eFM radio

Studentski eFM radio nastao je na inicijativu Unije Studenata BiH 1997 godine kada se ukazala potreba za medijem koji bi bio javno glasilo studentske populacije u BiH.
1. aprila 1997. godine uz veliku materijalno - tehnicku pomoc UN-a, Studentski eFM radio je putem svoje frekvencije 106,5 MHz poslao prvi signal u eter. Od tog, do današnjeg dana Studentski eFM radio svoj program emitira 24 sata dnevno.
Naš radio zapošljava izmedu 30-40 mladih ljudi, ciji prosjek ne prelazi 25 godina.
Programska koncepcija radija u cjelosti je posvecena edukaciji, pravovremenom, tacnom i objektivnom informiranju slušaoca iz svih domena društvenog života.
S ponosom isticcemo da smo 74. medijska kuca u BiH koja je dobila dozvolu za rad od IMC-a (Nezavisne komisije za medije) .
Opredjeljenje Studentskog eFM radija od samog pocetka rada bila je, jeste i bice edukacija mladih postratnih generacija BiH.
Uvidjevši "moc" medija tokom rata i utjecaj propagande na javnost, odlucili smo iskoristiti "sredstvo" koje imamo u rukama, ali u humane svrhe. Ne želeci se samo ograniciti na datu nam frekvenciju, Studentski eFM radio je u više navrata pravio projekte koji izlaze van okvira samog radijskog novinarstva.
Nama licno, najdraži je projekat "Kampanja - Izgradimo prilaze za ljude u kolicima".
Veliki performans, održan septembra 1998. godine u velikom parku u Sarajevu, na kojem je ucešce uzelo preko 1000 studenata sarajevskog Univerziteta, te veliki broj muzicara.
Ova manifestacija je dala rezultat. Parlament BiH je usvojio zakon za izgradnju prilaza invalidnim osobama koja se krecu uz pomoc kolica.

Aktivno ucešce u izradi stalnog izbornog zakona u BiH,
izrada OSCE-ovih izbornih poruka kao i realizacija predizbornog programa "Za malo bolje sutra".
Medijska pokroviteljstva:
1. Jazz festival, Sarajevo film festival,
Elite model look, Future, Howey Bee - gostovanje u Sarajevu,
Vaš šlager sezone, i brojne druge javne manifestacije.

Projekat u suradnji sa British Councel koji je, u prošloj školskoj godini kroz kviz emisiju na engleskom jeziku, pažnju usmjerio na edukaciju mladih.
Ovaj projekat bice nastavljen u predstojecoj školskoj godini.

Stalna suradnja sa Austrijskom nacionalnom mrežom (ORF) na kojoj se emituju sedmicne reportaže koje realiziraju i produciraju novinari eFM-a. Reportaže su namijenjene bh. izbjeglicama na prostorima njemackog govornog podrucja .

Produkcija UN- vijesti koje se svakodnevno emituju na našim talasima, kao i na talasima radija FERN-a i radija BiH.

Specijalizirana emisija za žene "Venera" koja se realizira u suradnji sa BBS-2.

Projekti koji su u toku:
Projekat u suradnji sa Medunarodnim Crvenim krstom / križom i Crvenim polumjesecom za medijsku podršku aktivnosti MCKC kao
i projekat "MINE".

Projekat u suradnji sa austrijskim "Radio 1476" na uspostavljanju medijske suradnje sa radio stanicama na prostoru ex Jugoslavije
( radio Študent - Ljubljana, 101 - Zagreb, B-92 Beograd.....)

Projekat medijske kampanje za 35. Internacionalni teatarski festival -MESS.

Projekat "Droge u svijetu" uz suorganizaciju i suradnju sa NBV-om, nevladinom organizacijom iz Švedske.
Iskustva u radu na projektu "Droge u svijetu" krecu se u rasponu, od zadovoljava do može puno bolje.
Drugim rijecima urodeni "kontra" mentalitet na ovim prostorima zahtijeva upornost i istrajnost u realizaciji zacrtanih ciljeva.
Imajuci u vidu pri tome totalnu nazainteresovanost vlasti, drugih medija i same javnosti, mogucnost brzih rezultata se još više usložnjava.
Studentski eFM radio svjestan navedenih cinjenica pokušava problemu prici na jedan sasvim novi nacin.
Kratki efektni, edukativni džinglovi emitovani izmedu dvije muzicke numere cine da slušalac nesvjesno i bez prisile "primi"željenu informaciju.
EFM trenutno ima preko stotinu džinglova edukativnog sadržaja
( droga, sida, politika, alkoholizam, saobracaj, kultura ponašanja...)
U realizaciji same emisije "Djeca s kolodvora zoo", datu temu slušateljstvu plasiramo na jedan revijalan nacin, po sistemu:
"Mi Vam necemo reci da ne konzumirate drogu, mi cemo Vam samo reci šta droga nosi sa sobom".
Zahvaljujuci nesebiccnoj pomoci Sladane Serdarevic (NBV) slušaoci su do sada imali priliku cuti ispovjesti bivših i sadašnjih ovisnika, kao i ispovjesti njihovih roditelja.
Bitno je istaci da je slušaocima našeg radija 24 sata otvorena mogucnost da kod nas dobiju besplatne kondome u neogranicenim kolicinama.

O važnosti "projekta borbe protiv droge" izlišno je govoriti u situaciji u kakvoj se nalazi BiH.
Kao tranzit, i granica izmedu istoka i zapada, naša zemlja je raskrsnica puteva narkomanskih lanaca.
Imajuci u vidu nedavni rat, te trajnu nestabilnost u regionu, za ocekivati je da ce sve veci broj mladih ljudi u nedostatku alternative, bilo kakve perspektive i svjetlije buducnosti, posegnuti za drogom.
Studentski eFM radio ovom prilikom izražava žaljenje zbog ocigledne nesvjesnosti i indolentnosti bh. vlasti po pitanju droga. Žalosno je to, što jedna organizacija iz Švedske pokrece u Bosni i Hercegovini borbu protiv droge, dok vjerujemo, naše ministarstvo zdravlja nema još ni najosnovnije podatke o trenutnom stanju u državi po pitanju droga.
Studentski eFM radio u ime svih mladih BiH izražava svoju zahvalnost NBV-u, i svima onima koji su ukljuceni u ovaj projekat.
Ujedno vas uvjeravamo da cemo, bez obzira na sve teškoce na koje nailazimo u samoj realizaciji borbe protiv droga, istrajati apsolutno svjesni da je to borba za naše ljepše sutra.

S poštovanjem
Studentski eFM radio

DŽEMAL MURGA
K MUP
SARAJEVO

o stanju zloupotrebe droga na podrucju Kantona Sarajevo
za period 1996 do 01.08.1999 god.

Prve evidentirane zapljenje opojnih droga na podrucju grada Sarajeva evidentirane su još 1975 godine od kada u našem Kantonu u okviru MUP-a egzistira Odjeljenje za narkomaniju, u cijem sastavu vecina operativnih radnika ima višegodišnje iskustvo po ovoj problematici. Od 1996 godine posredstvom IPTF-a, tacnije UNDCP-a, te jedinice LPT-a, jedinice za kontrolu droga-inspektori ovog Odjeljenja prošli su mnoge specijalisticke seminare gdje su usavršili svoja znanja u oblasti narkomanije. U organizaciji DEA u gradu Sarajevu u 1998 godini organizovan je petnaestodnevni specijalisticki seminar za borbu protiv droga u kojem je ucestvovala vecina inspektora ovog Odjeljenja.

Obzirom da je po svjetsakim standardima parametar (pokazatelj) za prikazivanje problema narkomanije broj smrtnih slucajeva, konstatovano je da je na podrucju grada Sarajeva od 1975 do 1992 godine zabilježeno pet smrtnih slucajeva gdje je uzrok smrti bila droga.Za vrijeme agrsije u gradu Sarajevu nije zabilježen niti jedan smrtni slucaj, a poslije rata do današnjeg dana zabilježena su cetiri smrtna slucaja i ako ona nisu patološki dokazana zbog nedostatka opreme i preparata za vještacenje, ali se radilo o licima koja su dugogodišnji uživaoci opojne droge heroina.

Neposredno pred izbijanje rata na prostorima grada Sarajeva na ilegalnom tržištu droga bile su prisutne sve vrste opojnih sredstava koje se proizvode i preraduju kako na istoku tako i na zapadu. Droga je obicno ilegalno unošena u grad Sarajevo iz pravca Hrvatske i Srbije i to u manjim kolicinama.

Po izbijanju rata Sarajevo poprima specifican status, što je uzrokovalo da na ilegalnom tržištu nije bilo svrih vrsta droga osim Cannabisa i njegovih preradevina (marihuana-hašiš), tako da su u tom periodu na podrucju grada Sarajeva evidentirane zapljene stabljika biljlne vrste iz roda Cannabis-marihuana (prosjecno godišnje oko 1000 stabljika).

Reintegracijom odredenih opcina u grad Sarajevo ilegalnim putevima iz pravca Srpske Republike, prostora Hercegovine kao i u manjim kolicinama iz Hrvatske ulaze odredene kolicine heroina i marihuane koje se zloupotrebljavaju od strane lica iz raznih socijalnih struktura, koja su u glavom završila odredene srednje škole i u 95%slucajeva su nezaposlena.

Inspektori Odjeljenja za narkomaniju MUP-a Kantona Sarajevo nadležnim tužilaštvima podnijeli su Krivicne prijave iz clana 252 I 253 KZ F BiH:

PODNESENO ZAHTJEVA ZA POKRETANJE PREKRŠAJNIH PRIJAVA:

Prilikom pretresa stana i drugih prostorija, licnih pretresa i pretresa automobila pronadeno je i ukupno oduzeto u 1998 godini 3688 kg opojne droge marihuane, 1115 komada tableta Artane, 1025 komada tableta Ecstasy, te 4830 grama sjemenki biljne vrste iz roda Cannabis, a u prvih sedam mjeseci 1999 godine oduzeto je oko 8,5 kg opojne droge marihuane, oko 5 grama heroina, te manje kolicine tableta Ecstasy.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo je u martu mjesecu 1999 godine uputilo Vladi Kantona Sarajevo detaljnu Informaciju o stanju zloupotrebe droga na podrucju Kantona Sarajevo u kojoj se preporucuju aktivnosti koje bi našle svoje mjesto u izradi KANTONALNOG PROGRAMA ciji bi osnovni elementi za borbu protiv zloupotrebe droga bili borba za SMANJENJE PONUDE I POTRAŽNJE DROGA kroz preventivne aktivnosti koje bi se realizovale u saradnji, prije svih, sa Ministarstvom zdravlja, a koje MUP-a Kantona Sarajevo samostalno vec niz godina realizuje na ovom podrucju preko Odjeljenja za suzbijanje narkomanije u svojim godišnjim planovima mjera i aktivnosti na preventivnoj i represivnoj borbi protiv sve organizovanijih pojedinaca i grupa koje se bave neovlaštenom proizvodnjom, preradom, nabavkom i prodajom droga.

MIRSAD MAHMUTOVIC
RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BiH
SARAJEVO

STAV VJERE ISLAMA PREMA DROGI

Kao I sve drugo na ovom svijetu tako I droga se može koristiti dvojako:
1. u humane, dakle dozvoljene svrhe I
2. u ne humane, odnosno zabranjene svrhe.

Što se tice prve situacije, rijec je o upotrebi droge pod ljekarskim nadzorom tj.u svrhu lijeka I pomoci oboljeloj osobi. Kolicina droge koja se koristi u ovim situacijama je neznatna I pod kontrolom.
Predmet našeg razmatranja u ovom momentu nije bavljenje korištenja droge u dozvoljene svrhe vec upravo obrnuto; korištenje droge u nedozvoljene svrhe.

Stav islama po ovom pitanju je vrlo jasan, on je izražen u strogim pravilima svete knjige Kur˘ana te vjerodostojnih izjava Vjerovjesnika Muhameda, a.s.oba ova izvora izricito osuduju I zabranjuju upotrebu svake vrste droge bez obzira kakvim se imenom zove.Poznata je Vjerovjesnika izjava: "Sve što opija I muti razum Bog je zabranio konzumirati." (Hadis).
Razlozi ovakvog strogog stava mogu biti poznati, a ne moraju. Pravie razloge zna samo Gospodar. No, mi kao ljudi dužni smo se baviti ovim problemom, izucavati ga I biti spremni suociti se sa posljedicama korištenja droge I drugih opojnih sredstava.

Od kada se koristi droga?

Vjerovatno od prve ljudske zajednice, kada su ljudi koristili razne trave za spravljenje raznolikih napitaka I u svrhu pušenja. U doba Vjerovjesnika Muhameda a.s. jedan od pobunjenika koji se lažno predstavljao kao Božiji poslanik koristio je neke trave pomocu kojih je opijao, drogirao svoje sljedbenike kako bi ga slušali I bili mu pokorni.
Brojna plemena indijanaca takoder su konzumirali drogu u svrhu odanosti vodi I spremnosti da se žrtvuju.
I u naše vrijeme droga se koristi u ratovima u svrhu pribavljanja materijalne koristi I podizanja borbene sposobnosti kod boraca.

Zbog cega ljudi koriste drogu?

a) Droga se najcešce koriste u nedozvoljene I kriminalne radnje, a nosioci ovog posla su uglavnom ljudi izvan zakona, I Božijeg I ljudskog. Oni su bezobzirni I neprezaju ni od cega da bi došli do materijalne koristi. Medutim, njihovi klijenti ne moraju biti loši I naopaki po svaku cijenu. Naprotiv, vrlo cesto u vode droge zaplivaju dobri mladici I djevojke motivisani raznim povodima. Ti povodi mogu biti banalni kao:

1. Njihova želja da probaju drogu, pod izgovorom da "okuse šta je to". Neki nakon prvog pokušaja odustaju, a mnogi nastave I postanu ovisni, odnosno postanu bolesnici koje je vrlo cesto I teško izlijeciti.
2. Društvo u kojem se neko krece: u društvu mladica I djevojaka dovoljno je da se nade jedan drogeraš I da svojim manirima zaintrigira druge na upotrebu droge. On njima pokušava predstaviti dejstvo droge na dopadljiv nacin, pa vrlo cesto I odglumi po neku scenu koju improvizuje da bi se dopalo njegovom društvu.
3. Odbacena djeca od roditelja ili društva. Ovakva djeca postaju lak plijen za rasturace droge.
4. Dobra djeca od dobrih, a posebno bogatih roditelja cesto su predmet bavljenja rasturaca droge. Oni zaduže nekog da konstantno radi na obracanju takve omladine u polje droge.
5. Siromaštvo je takode cest uzrocnik zbog cega neko krene stopana droge bilo da radi na prodaji kako bi zaradio, bilo da I sam konzumira drogu. I jedna I druga varijanta je podjednako opasna.
6. Kulturni razvoj I stepen obrazovanosti sredine. Svi pokazatelji govore da se droga koristi u svim slojevima društva, kako medu bogatim tako I medu siromašnim sredinama, svako zbog svojih razloga.

Ali, postoje plemeniti ljudi koji se bore na razne nacine u suzbijanju droge I u tome im treba pomagati. No, naše je mišljenje da jedino pravilno I visoka svijest o Bogu može poluciti prave rezultate. Jer, onaj ko vjeruje u Boga I Njegov Sud klonit ce se svega onoga što je On zabranio.

PROBLEMATIKA DROGA I OVISNOSTI
U ZE - DO KANTONU

U svjetskim razmjerama je poznato , kroz duži vremenski period da su preprodaja droge , oružja , kocke i prostitucije u oblasti koje privlace sve kriminalce svijeta i preko kojih se postaje " Velik " i " Mocan "
Bavljenje i organizirinje ove vrste posla za kratko vrijeme može donijeti veliki novac .Imajuci to u vidu i poznavajuci ovakav fenomen brzog bogacenja i na prostorima BiH i ZE - DO Kantona sve je više pojedinaca pa i organiziranih grupa koje traže svoje mjesto u podjeli ovih poslova .
Treba istaci da kod nas ( u Kantonu ) prema policijskim podacima i procjenama nije još , u vecoj mjeri , prisutan organizirani oblik bavljenja uzgojem i preprodaje droge , ali se situacija i na tom planu imajuci u vidu neke druge okolnosti u drustvu brzo mijenja .
Polazeci od sveg recenog MUP ZE - DO Kantona je , vjerojatno , medu prvima u drugoj polovini prošle godine pokušao ustrojiti evidenciju prodavaca ( dilera ) na prostoru koji pokriva .
Na terenu su intezivno prikupljani i još uvijek se prikupljaju ovi podaci , medutim ponekad je vrlo teško doci do validnih informacija .
Za osnovu su služila sva do sada prikupljena saznanja iz ove oblasti ( evidencija ucinitelja prekršaja) i kaznenih djela iz ove oblasti , podaci iz škola , domova zdravlja , centara za socijalni rad i sl ..Medutim i pored svega nismo sigurni da i sada u vecoj mjeri imamo precizne podatke , tim više jer sredene i azurno vodene evidencije ove vrste gotovo niko nema .
Nijedna od naprijed navedenih institucija nema ni priblizno tocne podatke , na mikro planu ( škola ili opcina ) niti na makro planu ( Kanton ili Federacija BiH ) .
Iz tih razloga podaci do kojih smo došli su jos u fazi prikupljanja i provjeravanja i zato ih necemo statisticki navoditi ovaj put .Medutim sve ovo isticemo iz razloga da bi se shvatila sva širina i kompleksnost problematike ovisnosti o drogama i onoga sto ide uz nju .Mislimo da bi ovoj temi u narednom periodu , znaci evidentiranje kategorija uzgajivaca , ovisnika i dilera trebalo posvetiti vecu pažnju kako bi na osnovu podataka mogli na jedan konzistentan nacin pratiti ovu problematiku ( povecanje - smanjenje ovisnosti ), a na osnovu toga i poduzimati odgovarajuce mjere od strane države i njenih subjekata .

STANJE NARKOMANIJE U ZE - DO KANTONU

I u bivšoj državi grad Zenica je zauzimao znacajno mjesto i bio poznat kao središte regije u kojoj je bila izražena pojava ovisnosti i korištenja narkotickih sredstava . I u novim uvjetima grad Zenica kao najveci grad ovog Kantona i pored izvjesne gospodarske krize je centar u koji svakodnevno dolazi tisuce ljudi .Ovaj grad sa razgranatom mrežom osnovnih i srednjih škola svih profila , te opcina u kojoj studira dosta studenata predstavlja pogodno tlo za prodaju narkotickih sredstava .
Gledano u cjelini na prostorima ovog Kantona je do sada najprisutnija pojava korištenja "Marihuane ", i u manjoj mjeri " Heroina ". To se najbolje može vidjeti iz pregleda oduzetih kolicina u proteklom troipogodišnjem periodu koji je predmet našeanalize.

Od 1996.godine pa do 30.06 1999.godine stanje je sljedece :

1. 1996 - podneseno 51 kaznena prijava protiv 65 pocinitelja za kaznena djela clanka 245.stavak 1. i 2. preuzetog KZ-a - Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet narkotickih sredstava i kaznenog dijela iz clanka 246. preuzetog KZ-a - Omogucavanje uživanje opojne droge .
   Oduzete kolicine 86,326 grama " Heroina " , 2884,89 grama " Marihuane " , 1388 stabljike " Indijske konoplje , 10,3 grama sjemena " Indijske konoplje " i 50 komada tableta " Artane "
2. 1997 - podneseno 15 kaznenih prijava protiv 18 pocinitelja za kaznena djela iz clanka 245.stavak 1. i 2. preuzetog KZ-a - Omogucavanje uživanje opojne droge .
   Oduzete kolicine 47,8 grama " Heroina " , 3119,6 grama " Marihuane " i 442 stabljike " Indijske konoplje ".
3. 1998 - podnesene 32 kaznene prijave , protiv 56 lica zbog osnovane sumnje da su pocinili 67 kaznenih djela i to iz clanka 252.stavak 1. KZ FBiH - Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u peomet opojnih droga 47 kaznenih djela , i iz clanka 253.stavak 1.KZ FBiH - Omogucavanje i uživanje opojnih droga 20 kaznenih djela.
   Zbog ucinjenih prekršaja iz Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga clanak 4. stavak 2 nadležnim opcinskim sudovima za prekršaje podneseno je 15 zahtijeva za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 15 lica.
   Djelatnici policije MUP ZE-DO Kantona su u 1998 godini izvršili privremeno oduzimanje 1337,580 grama " Marihuane " , 569 komada stabljike " Cannabisa " , 541 komad raznih tableta koji sadrže psihoaktivne komponente ( narkoticka svojstva ) i manju kolicinu " Heroina " .
4. 1999 ( podaci za prvih 6 mjeseci ) - podneseno 11 kaznenih prijava , protiv 13 pocinitelja za ucinjenih 15 kaznenih djela . Struktura kaznenih djela je sljedeca : iz clanka 252 - neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga KZ F BiH - 9 kaznenih djela , iz clanka 253 - Omogucavanje uživanja opojnih droga KZ FBiH - 6 kaznenih djela.
   Zbog ucinjenih prekršaja iz Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga clanak 4.stavak 2. Nadležnim opcinskim sudovima za prekršaje podneseno je 9 zahtijeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 11 lica.
   U ovom periodu djelatnici MUP-a ZE-DO Kantona izvrsili su privremeno oduzimanje " Heroin " - 5,22 grama , " Marihuana " - 2.198,28 grama , sjeme " Cannabis Sative " 27,5 grama , tablete " Tramadol " - 98 komada , " Heptanon " solucije - dvije bocice po 1/3 sadržaja , novac u iznosu od 26,3 KM i raznog MTS-a , pištolj rucne izrade , dva komada rucnih bombi , noževe i streljivo.
   Ovi statisticki podaci govore o stanju u ovoj oblasti , medutim ako se zna da u svjetskim razmjerama policija otkrije i zaplijeni godišnje u prosjeku oko 15 % ukupne proizvodnje droge za tu godinu koja se nudi na tržištu , a slican je podatak i za dilere i korisnike narkotickih sredstava onda ovi podaci , svakako , predstavljaju vrlo ozbiljnu prijetnju jer je mnogo toga što nekontrolirano dolazi na svjetsko tržište i ulice velikih gradova .

Što raditi na prevazilaženju ovakvog stanja ?
Na raspolaganju imamo nekoliko bitnih faktora :

1. Planski rad na edukaciji i boljoj informiranosti ucenika , roditelja , prosvjetnih djelatnika i drugih subjekata o opasnosti i štetnosti uporabe droga . Ovo se pokazalo kao najbolja prevencija .
2. Kad vec imamo ovisnika ili ovisnike neophodno je osigurati adekvatne mjere lijecenja i dobre uvjete za resocijalizaciju takvih poslova u cilju što normalnijeg vracanja i prihvatanja takvih osoba u normalne društvene tokove . Ovo je ujedno i najteži dio posla koji u praksi , na žalost ,cesto loše funkcionira.
3. Represije od strane policije na presjecanju kanala kojima se unosi droga u zemlju i hvatanje izvršitelja takvih dijela .Medutim da bi to dalo znacajnije rezultate ( vece od 15% ) neophodno je vece razumijevanje i pomoc svih ostalih subjekata društva koja je u dosadašnjem periodu cesto izostajala .

Konkretna uvezanost , povjerenje i suradnja izmedu policije i onoga što zovemo društvena zajednica treba i mora biti veca jer ce jedino tako rezultirati povecanjem broja otkrivenih dilera i smanjenjem unošenja droge u našu zemlju , a s druge strane pozitivnka klima , dobro informiranje , adekvatno lijecenje i ponovno prihvatanje bivših ovisnika u normalne društvene tokove , u stvari predstavlja jedini pravilni pristup ovoj problematici .

Mnogo ozbiljnjije u ovakve programe borbe protiv droge treba ukljuciti pisane i elektronske medije , a ne treba zaboraviti i znacajnu ulogu vjerskih zajednica u ukupnoj aktivnosti .

NAŠE MIŠLJENJE O VAŽNOSTI PROJEKTA BORBE PROTIV DROGA

Svaka osmišljena i organizirana aktivnost informativno - edukativnog tipa koja ima za cilj da smanji broj buducih ovisnika u BiH je dobro došla . U tom smislu shvatamo , prihvatamo i u potpunosti podržavamo Vašu aktivnost . Željeli bi da sa Vašim programima budete prisutni i narednih godina . Vaši pisani i video materijali su nam dostupni i mi smo ih vec proslijedili pojedinim školskim institucijama na prostoru Kantona .

Ono sto bi u narednom periodu bilo dobro , je svakako , da se preko odredenih organizacionih oblika kao sto je ovaj seminar , na primjer , okupi što više organizacija i institucija koje na razlicite nacine i koristeci razlicita sredstva i metode organizirano prisupaju u borbi protiv ovisnosti drogama .

Ove skupove treba iskoristiti za razmjenu mišljenja i ideja i težiti stvaranju što cjeloishodnijeg i kvalitetnijeg pristupa koji bi dao najbolje rezultate , te opce prihvacen na prostorima BiH .

ZAKONSKA REGULATIVA PO PITANJU DROGA

U svijetu se razlicito pristupa primjeni Zakona o kontroli opojnih droga . Za isto kazneno djelo ilegalno prenošenja droga u dvije zemlje postoje , ne rijetko , znacajne razlike u visini zatvorske kazne .

Naš je utisak da je zakonodavac u kaznenom zakonu FBiH uzimao neke srednje kriterijume gledano u europskim okvirima donoseci kazne od 3 - 6 mjeseci , te od 1 , 3 , 5 do 10 godina zatvora
Za pocinitelje kaznenih djela iz ove oblaste .

Da li zatvorske kazne za izvršena kaznena djela iz ove oblasti trebaju da budu vece ili manje to je pitanje koje se cesto postavlja .Medutim , mnogo važnije je u jednom društvu stvarati klimu kroz obitelj , školu , sredstva informiranja , vjerske institucije i druge subjekte o štetnosti korištenja iste , te stvarati bolju uvezanost s organima policije na otkrivanju pocinitelja takvih djela , te stvarati uvjete za dobru resocijalizaciju osoba koje se lijece od ove bolesti . Smatramo da su to jako bitne s
Tvari , te da ce od svega naprijed recenog i primjenjivog u praksi ovisiti i kaznena politika u ovoj oblasti , jer ne treba zaboraviti da kaznena politika ma kakva ona bila sama po sebi nece dati dobre rezultate .

STANJE NARKOMANIJE U KAZNENO PORAVNOM
ZAVODU ZATVORENOG TIPA U ZENICI

Na osnovu našeg dugogodišnjeg iskustva u radu sa osudenim licima koji su uzimali razlicita sredstva ovisnosti svakodnevno smo u prilici da se uvjerimo u razarajuce djelovanje droga koje izazivaju citav spektar razlicitih duševnih poremecaja i poremecaja ponašanja . Stoga Vaš projekat smatramo važnim i kvalitetnim doprinosom u borbi protiv štetnog djelovanja droga .

U cilju našeg skromnog doprinosa ovom seminaru izvršili smo anketiranje osudenih lica ovog Zavoda , te smo došli do sljedecih podataka o broju i strukturi i nekim drugim podacima u vezi ovisnika u našoj ustanovi .

Od 343 osudenika na dan ispitivanja ustanovili smo da je 31 ( ili 9,03% ) osudenik prije dolaska na izvršenje vremenske kazne zatvora konzumirao razlicite droge . Od pomenutog broja ( 31 ) njih 19 ( ili 61,3% ) je uzimaalo lakše droge , apreostalih 12( ili 38.7% ) uzimalo je teške droge ( heroin , LSD , Kokain i sl. ) . Od 31 ovisnika njih 15 ( ili 48.38% ) je vec ranije bilo u zatvoru .

Ono što je vrlo zabrinjavajuce je strosna struktura ovisnika ( pogledati dijagram ) . Evidentan je veliki porast broja ovisnika maloljetnih i " mladih punoljetnih lica " . Ovaj dijagram na vrlo ilustrativan nacin ukazuuje da upravo najmladi uzrast u dobi od 17 - 25 godina najviše i konzumira razlicite vrste droga .

Koji su razlozi da upravo ovaj najmladi dio zatvorske populacije procentualno daleko više od ostalih postaju ovisnici ?U Vašem projektu ta oblast je vrlo lijepo obradena , pa cemo s toga istaknuti samo neke važne akcente :

- emocionalno nezrele licnosti
- poslijeratni period u našoj zemlji ( nezaposlenost , bezpersspektivnost , loš socijalni status , izbjeglištvo , socijalna izolacija , ratne traume , porodice stradalih i sl. )

napominjemo da smo pažnju na ovom izlaganju obratili na droge u užem smislu rijeci , dok se alkoholizmom , koji je takoder bolest ovisnosti , u ovom predavanju nismo posebno bavili . poznato je da su droge , uopce , a narocito alkohol u direktnoj vezi sa nasiljem i kriminalom .

ZNACAJ BORBE PROTIV DROGA

U ovom aktuelnom trenutku u kojem se nalazi naša zemlja , suoceni smo sa jako teškom situacijom niskog socijalnog statusa velike vecine našeg stanovništva , velike nezaposlenosti , te slabog funkcioniranja pravne države . Ovi problemi se najviše odražavaju upravo na našu omladinu .

Ipak i pored ovako teške situacije u našem društvu , mislimo da ima dovoljno prostora za borbu protiv ove bolesti pojedinca i društva istovremeno .

Potrebno je stvoriti uslove za intezivnu medijsku kampanju protiv droga , baciti akcenat na rad sa omladinom , ici u škole , u porodice , na radna mjesta , organizovati javnr tribine , izdavati brošure , plakate i sl . , sve sa ciljem da se spoznaja o štetnosti droga kontinuirano prenosi mladima kao " protivotrov " od ove opake hronicne bolesti.

Zbog gore navedenog , Vaš projekat smatram znacajnim doprinosom u borbi protiv droga . Radi se o vrlo kvalitetnom , svestranom pristupu problemu droge uopšte , kako na individualnom planu , tako i na planu naše civilizacije uopšte .

ZAKON I PITANJE DROGE

Obzirom da droga uništava upravo najdragoceniji i radno najsposobniji dio stanovništva , borba protiv droge trebala bi biti prioritet na nivou naše države koja bi definisala takvu politiku prema drogi koja bi bila maksimalno restriktivna i efikassna u borbi protiv unošenja droga u našuu zemlju i njenog kasnijeg distribuiranja do " potrošaca " ( kao i proizvodnju droge kod nas ! ) . U tom smislu trebalo bi obezbijediti efikasnu kontrolu granica , te efikasna saradnja vlasti na svim nivoima države .

Ovakva politika prema drogi trebala bi imati program brige za ovisnike u smislu njihovog lijecenja i resocijalizacije . takode za teške ovisnike trebao bi postojati kontinuirani zdravstveni nadzor uopšte , a u posebno u smislu širenja HIV infekcije ( dijeljenje sterilnih šprica , igli , kondoma i sl . )

MOJE ISKUSTVO U RADU SA OVISNICIMA

OSNOVNI PODACI O ORGANIZACIJI

Organizacija Centar za mladež " SRCEM " osnovana je u lipnju 1995.godine , pokrenuta od Švicarske organizacije " Terre des hommes " . Osnove rada Organizacije mogu se iskazati kroz tri podrucja rada sa mladima :
- slobodne aktivnosti , u kojima se kroz razlicita edukaciona , rekreativna , kulturna , kreativna i društvenaa polja mladi ljudi usmjeravaju kroz grupni i pojedinacni rad .,
- psihosocijalno savjetovalište , koje je na raspolaganju svim mladim ljudima , a i jedinom takve vrste u gradu .

Tijela organizacije su sacinjena od ljudi svih nacionalnosti , kao i tim koji radi direktno sa korisnicima ., a što je posebno važno korisnici predstavljaju jedinstvenu mješavinu djece svih nacija , tradicija i kultura , te po tome predstavljaju svojevrsni raritet u našem gradu . na razlicite nacine , veliki broj strucnjaka , suradnika , volontera , roditelja i prijatelja daje doprinos radu .

Prema partnerskom ugovoru sa pokretacem Centra , " Terre des hommes - om " , politika financiranja izgledala je ovako :

Prema realnoj situaciji u ovoj godini , namjera Centra za mladež " SRCEM " jeste da nastavi dobru tradiciju animiranja tinejdžera putem organiziranja mini projekata . Mini projekti osiguravaju nam veci broj donatora , sa manjim ucešcima .Ovakav nacin cini se najprimjerenijim kako bi se popunio budžet Centra , zadržao kvalitet rada , i samim tim interes korisnika prema njihovim željama .

PROGRAMSKI CILJEVI I METODE

Ciljevi

• osigurati podršku populaciji mladih Mostara , posebice marginaliziranima ( hendikepirani , mladi bez roditelja , retardirani , te mladi sa problemima u ponašanju i dr . ) , neovisno o narodnosti i vjerskoj pripadnosti ;
• definirati psihološke traume rata kroz koje su prošli mladi Mostara ;
• osigurati fokus , strukturu i kontinuitet za slobodno vrijeme mladih Mostara ;
• ponuditi nove spoznaje i vještine tinejdžerima ;
• pomoci korisnicima - mladima da izraze svoje kreativne sposobnosti i osjecaje povjerenja , samopoštovanja , prijateljstva i pripadnosti , putem organiziranog okupljanja ;
• srvoriti sredinu u kojoj ce se korisnici osjecati sigurno i korisno ;
• sprijeciti mlade od gubitka vjere u svoju buducnost i interesa za vlastite živote ;
• vršiti promidžbu dobrobiti mladih putem medija , te informirati pucanstvo o njihovim potrebama .
  

Metode

• organiziranjem Centara , koji trebaju biti " otvorena kuca " , gdje mladi mogu uvijek doci kako bi se družili , igrali , razgovarali itd. ;
• organiziranje edukacijskih , rekreacijskih , društvenih i kulturnih aktivnosti , ukljucujuci razne tecajeve , interesne grupe , družine , klubove i sl. ;
• pružanje psihološke podrške u obliku individualnih i grupnih diskusija ;
• podržavanje kreativnosti i samo- pomoci ;
• razvijanje veza sa ostalim edukacijskim , socijalnim , zdravstvenim i humanitarnim tijelima , kako na lokalnom tako i na medunarodnom nivou .

Realizirane dvije grupe u kojima je u kojima je ucestvovalo po petnaest tinejdžera na temu " Droge u svijetu " . Grupe su sacinjavali mladi iste starosne dobi i ujednacen broj mladica i djevojaka . Termin za održavanje sastanaka unaprijed ugovoren i prilagoden je terminu koji odgovara tinejdžerima zbog obaveza u školi . sastanak se održavao srijedom sa pocetkom u 20.00 sati . Trenutno je ovaj projekat zaleden zbog ljetnih praznika , a sljedeca grupa pocinje sa radom u mjesecu rujnu . Planirano je da se realizira šest grupa po 15 tinejdžera do kraja prosinca . Ovaj broj od petnaest tinejdžera se smatrao optimalnim za rad da bi svaki pojedinac mogao direktno ucestvovati u projektu i iznijeti svoje mišljenje o onome što je vec znao , kao i o tome što je saznao i naucio u ovom projektu .

Moje licno mišljenje , da je ovakav vid edukacije mladih veoma pozitivan i prije svega neophodan u okruženju u kojem oni danas žive . Potrebno ih je na vrijeme upoznati i upozoriti na sve probleme sa kojima se susrece društvo danas sa mladi ljudima koji koriste razlicite vrste droga i kamo ih to može dovesti .Prevencija je važan faktor u borbi protiv droge jer jedino se na taj naacin može pomoci mladima da shvate svu težinu ove bolesti zvane DROGA koja kao virus napada mlade i truje njihovu okolinu , dom , porodicu . Ona ne napada samo pojedince nego sve one koji su mu bliski i kojima je on važan . Bitno je mladima objasniti da su oni naša buducnost i da samo s njima na celu možemo naprijed u novo sutra , bolje i ljepše nego što je ovo danas .

Moram pohvaliti da su ucesnici projekta " Droge u svijetu " ozbiljno shvatili važnost ovog projekta . Na sastanke su dolazili redovno , a u slucaju nemogucnosti prisustvovanja obavijestili bi na vrijeme . Takode , poprilicno su bili upoznati sa tematikom i uvijek raspoloženi za diskusiju . Nitko od njih u svojoj bližoj okolini do sada nije imao kontakta sa osobama koje konzumiraju droge ili su ih konzumirali .

Mladi koji ucestvuju u ovo projektu su starosne dobi od 14 do 17 godina i na moju veliku žalost , 80% ih konzumira cigarete.

Mislim da zakon u našoj zemlji nije ucinio sve što je trebao na ovu temu . Mislim da bi se sve trebalo dici na vecu razinu i ukljuciti sve organe vlasti koji bi putem medija na razne nacine pokušavala upozoriti javnost sa svim problemima sa kojima se danass susrecemo vezano za ovu problematiku ii takode proširiti kazne za ljude koji se bave prodajom narkotika i koji tako svjesno truju ovo društvo . Mislim da bi se na taj nacin mnogo ucinilo na sprijecavanje širenja droge u našoj zemlji . Smatram da su zakonske regulative veoma blage s obzirom na posljedice .

HAJRIJA COKOJA
Meduopcinski pedagoški zavod
Mostar

REALIZACIJA PROJEKTA NBV-a
( DROGE U SVIJETU ) U ŠKOLSKOJ 1998/99.godine

U sklopu edukacije ucenika osnovnih i srednjih škola Meduopcinski pedagoški zavod u Mostaru u sardnji sa Švedskom nevladinom organizacijom NBV realizuje projekat " Droge u svijetu " . Prema planiranom programu širenja mreže edukacije o drogama u Mostaru , ssa radom se pocelo u dvije škole i to u Gimnaziji i Cetvrtoj osnovnoj školi .

Program Gimnazije se odvijao kroz rad u grupi nazvanoj Radionica zdravlja , koja okuplja uucenike koji svoje slobodno vrijeme i kreativnost žele izraziti uocavanjem problema koji ih okružuju nudeci istovremeno neka od mogucih rješenja.

Koristeci studijski materijal , video - zapise i brošure koje smo dobili od NBV-a kao i individualnim ucešcem u diskusiji o problemu toksikomanija medu mlaadim ljudima , obradeno je šest tematskih cjelina i to : Historija droga , politika prema drogi , Droga kao jaka svjetska valuta , Droga i zdravlje , Alternativa za droge , Covjek i droge u buducnosti .

Pod rukovodstvom profesorice Dženane Mušic clanovi Radionice zdravlja , problem droge su aktualizirali izradom plakata zanimljivog sadržaja . Ovi mladi ljudi porucuju : Mis mo protiv svih vrsta poroka . Ne posežite za stvarima koje donose prividnu srecuu . buducnost je u prevenciji - reci NE rizicnom ponašanju .

Desetine izloženih plakata na ove teme izloženi u holu Gimnazije plijenili su pažnju svih ucenika i profesora škole , a poruke sa tih plakata nikoga nisu mogle ostaviti ravnodušnima.

Ucenici cetvrte osnovne škole pod rukovodstvom nastavnice Seade Kuštric u okviru sekcije - Radionica o drogi - isto su pokazali veliki interes u realizovanju ovog projekta . Oni su na drogu kao problem ukazali dramskim izrazom , pokazujuci kojem iskušenju je izložen mladi covjek , uceci se istovremeno raacionalnom pristupu u rješavanju problema koji ih okružuju . Visok nivo kreativnosti iskazali su izradom plakata , iizloženih u holu škole . Njihov slogan je - NAUCI RECI NE .

Neki od pomentuih sadržaja su prezentirani na globalnoj informativnoj mreži Internet . Znacajan doprinos u realizaciji dao i Odjel za narkotike MUP-a Hercegovacko neretvanskog kantona .

Progream Droge u svijetu je dobro prihvacen medu uucenicima i nastavnicima i realizuje se u više osnovnih i srednjih škola u Mostaru . Nadamo se da ce se ove školske 1999/2000 godine krenuti sa realizacijom ovog projekta u školama Jablanice i konjica . Ucenici Gimnazije i Cetvrte osnovne škole izlagali su svoje plakate na temu Droge u svijetu na izložbi u Centru za kulturu Mostar . izložba je postavljena u sklopu održavanja Proljetnog kulturnog festivala hCa Omladinske mreže BiH pod nazivom Mostovi prijateljstva , održanog u Mostaru 27 - 30 .maja 1999 .

U ove dvije navedene škole Projekat borbe protiv droga je veoma uspješno realiziran . Važnost ovog projekta dobiva sve veci znacaj samim tim što se sami nastavnici interesuju kako da dodu do edukacionog materijala i krenu sa projektom.

Meduopcinski pedagoški zavod u Mostaru podržava edukaciju ucenika putem provodenja projekta " Droge u svijetu ".
Što se tice moga mišljenja o zakonu po pitanju droga , znamo da gotovo sve zemlje preduzimaju mjere za obuzdavanje zloupotrebe droga . Znaamo da se sada u Evropi mogu vidjeti dvije tendenciije vodenja politike prema drogama . Jedna nastoji smanjiti pravne , sociijalne i politicke prepreke koje odreduju zloupotrebu driga , nastojeci privuci i ukljuciti narkomane u zajednicu , a javljaju se i pokreti za legalizaciju lakih droga . Tvrda tendencija se zalaže za restriktivnu politiku strategiju sprijecavanja zloupotrebe droga i predlaže visoke kazne za one koji krše zakon .

PROJEKAT " DROGE U SVIJETU" U PRIJEDORU
Osvrt na uradeno i šta namjeravamo u buduce

Problemi koje tretira projekat "Droge u svijetu" su prisutni I u našem gradu, ali se o njima samo sporadicno govorilo. Ljekari rade svoj dio posla kao I pripadnici specijalnih policijskih službi.
PREVENTIVA - najznacajnija karika u lancu borbe protiv ovisnoisti - najblaže receno bila je zapostavljena.
Provsvjetni radnici, slabo edukovani iz ove oblasti, najcešce se izbjegavali ili nakaradno prikazivali bolest ovisnosti, pa možemo s pravom reci da je preventivno djelovanje izostalo.
Od 1998 u gradu Prijedoru zapocinje ozbiljan I osmišljen rad na prevenciji zloupotrebe droga I to zahvaljujuci aktivnostima NBV ORGANIZACIJE iz Švedske I nakon potpisivanja protokola o saradnji sa NVO "SANUS", te korisne I ozbiljne edukacije naših volontera. Semiran održan u avgustu 1998 godine obucio je 30 clanova - volontera - koji su u proteklih godinu dana dali svoj doprinos iz navedene oblasti. Isticem važnu cinjenicu da je medu polaznicima seminara 50 % bilo mladih clanova I znacajan broj prosvjetnih radnika !!! vec tada ukljucili smo sve naše medije (lokalne novine, TV I radijske kuce : radio FENIX, radio Prijedor, FRI radio) I saradnju imamo I dan - danas.Sve naše aktivnosti su objelodanjenje na naše veliko zadovoljstvo, a bilo je I niz dobrih-pozitivnih kritika od strane gradana.
Razradena je nakon seminara strategija buducih aktivnosti, dobivena je saglasnost Ministarstva prosvjete da se naš rad odvija u školama, dobili smo I dopise iz još dva grada našeg entiteta-Republike Srpske (Doboj I Gradiška) u kojima je izražena želja I spremnost da se slicni programi prevencija droga rade I kod njih.
Poceli smo naše aktivnosti sa veoma dobrim edukativnim materijalom (kasete I brošure) I formirali MINI VIDEOTEKU. Svi oni koji su kasete vidjeli dobili su želju da nešto urade konkretno u svom gradu tako su zapocele sa radom svojevrsno radionice u srednjoj elektro školi, gdje se rodilo mnoštvo ideja koje su mahom I realizovane. Dvije osnovne škole ukljucile su se aktivno, formirale pozajmnu videoteku, I svojim likovnim I literarnim radovima pokazali šta misle o ovom problemu. Posebno isticem ukljucivanje u naš projekat ucenika iz specijalne škole, ciji su likovni radovi najblaže receno oduševili. Pomenuti radovi izloženi su u našem gradu na svojevrsnoj izložbi, koja je bila dostupna svim gradanima, jer je korišten izlog apoteke u najužem centru grada. Najuspješniji ucenici nagradeni su od strane NBV-ŠVEDSKA.
Poseban osvrt zaslužuje gostovanje predstavnika NBV-Sarajevo, NBV-Švedska I NVO"SANUS" na talsima radio FENIX-a. Nakon iscrpnog predstavljanja samog projekta u uporedivanja stanja kod nas I u jednoj razvijenog zapadnoj zemlji, mnogi su željeli o ovom problemu I sami da nešto kažu. Uslijedila su druženja zainteresovanih I razmjenjena su iskustva, dobra namjera I tada su naše želje za konkretnim akcijama postale stvarnost. Dio je realizovan, a dio je u fazi pripema sa namjerom da se do kraja 1999 realizuju.
Za kviz takmicenja pokušali smo pronaci sponzora, ali je bio slab odziv lokalnih "mocnika". Ovdje je potrebno zahvaliti se nesebicnoj angažovanosti naše clanice, pedagoga Nade Tepic, koja je kviz izvela na profesionalnom nivou, u njemu su se pohvalno izjasnili svi naši mediji I korektno izvjestili gradane.
U planu imamo pripremu okruglog stola, a naslov koji predlažemo je "DROGE U SVIJETU-KAKO DALJE". Imamo niz zahtjeva da se edukuju I mnogi nastavnici, koji nisu bili obuhvaceni našim prvim seminarom. Predlažemo da se uradi seminar na kojem bi se susreli zainteresirani iz oba entiteta u koji bi se ukomponovale I radionice nenasilne komunikacije. Imamo I izraženu volju ovisnika da javno govore, pa I to želimo ukomponovati u naše buduce aktivnosti.
I da ne mislite da mi nemamo nerješenih pitanja, izdvojicemo neke:postoji problem da se navedene kasete prikažu I u drugim školama, ali TV prijemnik I video su misaona imenica.
Za naše aktivnosti koristimo prostor koji treba rontirati, zagrijavati zimi. Želimo se I družiti, otici na izlet na pr. napisati letak sa našim porukama.

MIŠLJENJE O ZAKONU PO PITANJU DROGA

Droge kao svjetsko zlo broj jedan polako ali sigurno to postaju I na podrucju država nastalih raspadom bivše SFRJ. Na podrucju SR Jugoslavije, a narocito Hrvatske I Slovenije upotreba droga I drugih opijata vec poprima alarmantne razmjene. Takode, njihova upotreba postaje svakim danom sve intenzivnija I na podrucju BiH, odnosno Republike Srpske. Državne institucije koje se bore protiv ove pojave sporo I teško se adaptiraju na nove uslove. Tako je I sa zakonodavstvom koje se po pitanju sankcionisanja opojnih dgoga I njihove upotrebe nije mijenjalo vec duži niz godina.pošto u organizaciji "Trezvenost" pod opojnim drogama smatraju upotrebu duvana, odnosno pušenje, kao I konzumiranje alkohola kao I upotrebu opojnih droga (teških I lakih) u nastavku izlaganja osvrnucemo se na zakonsku regulativu istih, kao I prednosti I nedostatke takve zakonske regulative.

Pušenje duvana kao izuzetno štetna I opasna pojava nije zakonski regulisana pozitivnim zakonodavstvom Republike Srpske tako da je veliki broj lica, medu kojima I maloljetnika uživa nesmetano u ovom poroku. Svjedoci smo u ratnom I poratnom periodu da se cigarete I rezani duvan mogu kupiti od ulicnih prodavaca na svakom "cošku". Te cigarete I duvan su sumnjivog kvaliteta dobavljeni raznim švercerskim kanalima, tako da država, odnosno entitet nad tim nemaju nikakvog nadzora.

Slicna, ako ne gora je situacija sa alkoholnim picima, odnosno njihovom monzumacijom. Upotreba alkoholnih pica nije zakonom zabranjena, vec postoje samo neke vrste prekršaja u vezi sa tocenjem I prodajom alkoholnih pica. Tako je prekršajno sankcionisano tocenje alkohola maloljetnim licima I tocenje alkohola licima koja se nalaze u pijanom stanju. Ovih odredaba se skoro niko ne drži, što zbog malih kazni (novcane) šzo zbog obicaja I tradicije. Tako alkohol slobodno kupuju u prodavnicama maloljetnici, a I uživaju alkoholna pica po raznim kaficima I drugim ugostiteljskim objektima. U posljednje vrijeme veliki broj novokomponovanih "biznismena" u želji za brzom I lakom zaradom otvaraju privatne tocionice alkohola. Pica takvog kvaliteta su jeftina na tržištu I kao takva dostupna najširim I najsiromašnijim narodnim slojevima, a njihova toksicnost I štetnost po zdravlje ljudi višestruko veca.

Nerijetki su slucajevi trovanja ovakvim picima sa teškim, pa I smrtnim posljedicama (slucaj "lozovaca" I dr.). Ako tome dodamo da su zemlje bivše SFRJ rijetke, ako ne I jedine zemlje na svijetu, gdje je proizvodnja alkoholnih pica dozvoljena pojedincima bez ikakvog državnog nadzora, onda ne treba da cudi što je alkoholizam kod nas poprimio ogromne razmjere. Rasprostranjenosti ove pojave ide u prilog I rasprostranjeno mišljenje u narodu da prirodna rakija ima ljekovito svojstvo.

Iz naprijed navedenog jasno je da država slabo ili gotovo nikako ne sankcioniše uzrocnike ovih pojava tako da ako se na tom polju u najskorije vrijeme nepoduzmu adekvatni koraci, treba ocekivat sve težu I težu situaciju.

Što se tice uživanja opojnih droga I drugih opijata zakonska regulativa je nešto bolja. Samo uživanje opojnih droga ne predstavlja krivicno djelo, ali su sve druge radnje u vezi sa drogom kažnjive. Tako je krivicno djelo proizvodnja droga, stavljanje u promet (prodaja) navodenje drugih uživanja opojnih droga , omogucavanjem drugom uživanje opojnih droga, ustupanje prostorija za uživanje opojnih droga I sl., a prekršaj predstavlja posjedovanje opojnih droga, uživanje na javnom mjestu I sl. Za sva ova krivicna djela I prekršaje predvidene su zatvorske kazne, a prakticno nije moguce uživati opojnu drogu da se ne pocini neko od gore navedenih krivicnih djela. Po zakonu, da bi se odredena supstanca smatrala opojnom drogom treba da kao takva se objavi u službenom listu. To predstavlja odreden problem što se bukvalno iz dana u dan u svijetu lansiraju nove vrste droga na narko tržištu, a zakon ne dovoljno brzo prati tu dinamiku. Takode bitno je napomenuti da zakon ne pozna podjelu na teške I lake droge, tako da je zakonska regulativa kao I za prijecene kazne iste bilo o marihuani ili heroinu. Do duše razlicite kazne po tom pitanju izricu sudovi cijeneci stepen društvene opasnosti, ali opet u okviru kazne predvidene zakonom tako da je najveca moguca kazna zatvora u traju od 5 godina.

Po pitanju opojnih droga, mišljenje je, treba pod hitno proširiti I pooštriti zakonsku regulativnu I neprestano je prilagodavati razvoju narkomanije.

BORBA PROTIV DROGA - PREVENTIVNO DJELOVANJE

Dogadaji koji su se dešavali u proteklim godinama su prozveli još pogodnije tle za narko - mafijaše da mlade bace u kandže droge i narkomanski put bez povratka , život na igli , rulet sa životom . ..
Prijedor sa okolinom sve dublje zahvata talas narkomanije . U odsjeku za narkomaniju i krijumcarenje , koji djeluje od 1993.godine pri CJB Prijedor , cesto se mogu cuti izvještaaji o još jednoj otkrivenoj plantaži indijske konoplje . Ona se cak pokušava uzgajati i na balkonu . Nekontrolisan i neorganizovan nocni život mladih , nezaposlenost , loše organizovano sslobodno vrijeme , neobrazovanost roditelja , narušena skladnost porodicnog života , socijalna ugroženost i neizvjesnost su velika kocnica za suzbijanje širenja narkomafije na ovom podrucju .

U razgovoru i anketiranju mladih ( djecaci 13-18 godina ) došlo se do poražavajucih podataka . Oko 65% anketiranih izjavljuje da se bar jednom napilo i da u kaficu cešce popiju alkoholno pice nego sok . Najcešce se napijaju na žurkama i u diskoteci . Upotreba drugih narkotika je takoder vezana za nocni život mladih u velikom brojuu gdje jedni drugima preporucuju " melem za rastjerivanje bola i svih ljudskih patnji , tajnu srecnog života i srecu koja se kupuje i drži u džepu " ( izjava mladih , a odnosi se na droge ) .

Pored Odsjeka za narkomaniju u Prijedoru se radi na preventivnom djelovanju , radom sa mladima , koji se odnosi na upoznavanje mladih sa štetnim djelovanjem droge na zdravlje , vrstama i nacinu korištenja i sl. ,cime se rad na Projektu borbe protiv droga realizira . Cilj preventivnog djelovanja je razvijanje pozitivne svijesti kod mladih kako bi bili u stanju reci NE iskušenju i bolesti od koje ne moramo oboliti , a u cilju zaštite vlastitog zzdravlja i dobrobiti društva . Pravilno i blagovremeno informisanje mladih o ovome problemu djelovace na donošenje pozitvnijih odluka u vezi upotreba droga i djelovanja na vršnjake . Samo pravilno informisan covjek zauzimace pravilnije stavove .

Realizacijom Projekta omogucen je organizovaniji rad i ozbiljniji pristup problemu . Dobro osmišljen Program rada sa popilarno pisanom literaturom ( brošura i kasete ) doprinijeli su uspjehu u radu . Rad se zasnivao na radu sa djecomosnovnih i srednjih škola ( predavanja ) , radionicama , raspravama , anketiranju , kviz takmicenju pod nazivom " SAZNAJ PA ODLUCI " koji je kod ucenika Elektrotehnicke škole ( 68% su djecaci ) izazvao veliko interesovanje , te izložbom likovnih radova i literarnih radova na temu " DROGE U SVIJETU - ZLOUPOTREBA DROGA " koje je proveo " SANUS " , a nagrade je obezbijedilo udruženje NBV . Mladi pokazuju veliko interesovanje i prihvataju ovakav metod rada . Ohrabruje nas izjava mladih koji izjavljuju da su zahvaljujuci ovakmo radu stekli nova znanja i da ih neznanje dovodi do iskušenja . Povecao se broj mladih koji se u školi obraca pedagogu za savjete u vezi lijecenja od ovisnosti . Rad na preventivnom djelovanju treba nastaviti , jer s obzirom na prisutnost problema trvdim da nije ni prerano ni prekasno vec je stalno VRIJEME .

Takode bi trebalo raditi na edukaciji roditelja u vezi ovog problema , jer bi se tek tada mogao postici bolji efekat . Vrijeme je da se sadržaji na temu droga nadu u Programu rada škola kao obavezni .

Dakle postoji niz razloga za tvrdnju N A S T A V I M O !

Što se tice Zakona po pitanju droga , smatram da tu postoje odredene protivrjecnosti . Ako uzmemo na prijemer da Zakon dozvoljava uživanje marihuane dok su sve druge radnje u vezi toga krivicno djelo , dakle , uzgoj , prodaja , navodenje , uživanjje na javnom mjestu , korištenje šrostorija u te svrhe kao i posredovanje uocava se ne uskladenost koja podstice kriminal .

Uživanje alkohola je isto tako opasno jer dovodi do ovisnosti , a ovisnost je bolest koja donosi veliku štetu ne samo pojedincu , vec i društvu i spada u droge . U vezi ovog problema zakon nije dovoljno jasan .

Potrebno je organizovati javne rasprave u vezi zakona i izvršiti dopune i izmjene .

KRETANJE DROGE NA PODRUCJU UNSKO - SANSKOG KANTONA

U.S.K je na specificnom geografskom položaju u odnosu na druge kantone u F BiH pošto granici svojim vecim dijelom sa R . Hrvatskom ., a ostalim dijelovima sa teritorijem R . Srpske . , te se dodiruje sa kantonom 10 FBiH .

Sve navedeno ukazuje da je teritirij U.S.K -a , i komunikacije koje kroz njega prolaze dobar , da ne kažemo , idealan za tranzit opojnih sredstava kroz kanton iz pravca azijskih zemalja prema Zapadu Evrope , a jedna od tzv. " BALKANSKIH RUTA DROGE " prolaze kroz kanton .

Po teoriji i po praksi , ako nešto prolazi dio mora ostati .

Analizom dosadašnjih pojava narkotika na U.S.K-u ne može se potvrditi pojava velikog broja narkotickih sredstava na tržištu ili kod uživaoca , a narocito " teških droga " ( HEROIN , COCAIN , LSD i sl. )

Trenutno , a i u peridu od 1996 do 1999 . godine na U.S.K-u je porast uzgoja i rasturanja " CANABISA " i njegivih produkata , a narocito " CANABIS TRAVE " i " MARIHUANE " , dok je " HAŠIŠ " i " CANABIS ULJE " manje zastpljeno .

Prateci navedenu problematiku KMUP-a Bihac , ima evidentiran porast broja zasadenih polja " CANABIS SATIVE " , te broja evidentiranih slucajeva oduzimanja vecih kolicina " MARIHUANE " namjenjene prodaji , te povecan broj uživaoca , narocito " MARIHUANE ".

Gledano s aspekta policije za period od 1996.godine do 1999.godine KMUP Bihac je za navedeni period pojacao aktivnosti " U BORBI PROTIV DROGE NA U.S.K-a , prvenstveno kroz specijaliziranu medunarodnu edukaciju ovlaštenih radnika iz Odjeljenja za droge koji su prošli veci broj specijalistickih seminara " ZA BORBU PROTIV DROGE ", da bi nakon toga stecena znanja prenijeli na sve ostale ovlaštene radnike K MUP-a . U sklopu sacinjenog programa edukacije održan je veci broj predavanja ucenicima osnovnih i srednjih škola .

Sve ove aktuelnosti i edukacije doprinose sve vecem broju informacija o zasadima i posjedovanju narkotickih sredstava što proizvodi vecem broju akcija gdje se izuzimaju narkoticka sredstva .

Navedene akcije doprinose smanjenju kolicine narkotickih sredstava na " TRŽIŠTU " , a automatski i ssmanjenju kolicine narkotika koji se unose u organizme uživaoca na bilo koji nacin .

Naprijed navedeno ukazuje da policija nema samo restriktivni karakter , nego sve mjere i radnje što se poduzimaju na sprijecavanju i otkrivanju bilo koje vrste djelatnosti vezano za narkotike imaju prvenstveno preventivni karakter što je prvenstveni cilj policijske organizacije , a takoder i K MUP-a Bihac . Preventiva se kao osnovna djelatnost uklapa i osnovica je programa " PARTNERSTVO SA ZAJEDNICOM " , što se trenutno provodi i realizuje na podrucju U.S.K.

Ako uporedimo preiod na podrucju Bihaca od prije agresije na BiH kada su uživaoci koristili vecinom sinteticke droge ( HEPTANON , METADON , MORFIJ , ARTAN i sl.) i manja kolicina MARIHUANE sa periodom od 1996.godine do 1999.godine , može se konstatovati porast uživaoca sintetickih droga , a posebno uživaoca produkta CANABIS-a , što se posebno odnosi na dob uživaoca od 14 do 25 godina .

Kao podatak , potrebno je navesti da je na podrucju U.S.K-a , tadašnje regije Bihac u periodu od 1987.godine do 1992.godine kao posljedica uzimanja prekomjerne doze narkotika umrlo 5 lica u starosnoj dobi oko 30 godina , dok je 1998.godine od istih posljedica u Bihacu umrlo 2 lica iste starosne dobi , što je za ovakvu sredinu ipak velika brojka i treba se boriti da se ne povecava .

Drogu kao proizvod savremenog društva treba tretirati prije prvog kontakta sa policijom , što znaci da je ili da bi trebalo da policija bude zadnji segment u nizu institucija koje se bave problematikom narkomanije .

Navedeno ukazuje da treba uskladiti akciju i aktivnosti ovih segmenata društva u borbi protiv droge kako bi imali i postigli odgovarajuce rezultate .

Cilj borbe protiv droge je sprijeciti maloljetne osobe od kojih pocinje niz razvijanja i širenja narkomanije ,tj. kada maloljetna osoba pocne uzimati " blažu " vrstu narkotika ista nastavlja sa jacim vrstama narkotickih sredstava , što dovodi do krajnjeg cilja ovisnika .

Zakonodavac je u krivicnom zakonu predvidio dva krivicna djela koja se odnose na sprijecavanje i otkrivanje uzgoja i rasturanja opojnih droga , te omogucavanje i uživanje opojnih droga što je za gradane i društvo sasvim dovoljno da se obuhvati problematika nedozvoljene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga , te omogucavanje uživanja opojnih droga , Zakon o prekršajima je predvidio kažnjavanje za posjedovanje opojnih droga . Iz navedenog proizilazi da su sve nedozvoljene mjere i radnje predvidene u zakonskim tekstovima , što je sasvim dovoljno da se sprijece delikti vezani za narkomaniju .

Medutim , zakonodavac nije predvidio preventivnu djelatnost , niti angažman svih segmenata društva u borbi protiv droge , što nije samo slucaj na podrucju FBiH vec i u vecem broju zemalja u svijetu .

Preventiva u borbi protiv drogae , treba da bude u svijesti svakom pojedincu ili grupi gradana bez obzira na društveni ili socijalni status , što i cini osnovicu " PROGRAMA BORBE PROTIV DROGE " .

Postoji prepisana narodna izreka " ZLO JE DOBRO DOK JE DALEKO OD MOJE KUCE " i u dosadašnjoj praksi se potvrdilo da kod porodice koje nisu imale u svom krugu lice koje je postalo ovisnik o drogi , nema u vecini slucajeva svijeti i razumijevanja za porodice u kojima takav problem postoji , pošto je takav problem od navedenih porodica daleko .

Iz dosadašnjeg izlaganja , prizilazi da se svi gradanai , kao i pojedinci ili clanovi odredene grupe moraju ukljuciti i dati doprinos " U BORBI PROTIV DROGA " kako bi svi zajedno , ako ne totalno uništili navedeno " ZLO " , barem u najboljem stepenu umanjili broj lica uživaoca opojnih droga .

TEMA: KORELACIJA VLADINIH I NEVLADINIH ORGANIZACA U RJEŠAVANJU OVISNOSTI

UG "Žene sa Une" iz Bihaca, osnovano je 06.09.1994 god. Kao multinacionalno I multikulturno Udružlenje, sa širokim spektrom programskih aktivnosti, koja je prilagodena trenutnim potrebama odredenih grupa korisnika. Od pocetka svog djelovanja, Udruženje se bavilo pomoci starim I samohranim osobama, siromašnoj djeci I djeci bez oba roditelja, kojima se narocita pažnja poklanjala kroz projekt zabavno-odgojnog karaktera pod nazivom:"Djecija suza". Uporedo sa tim projektom, tekao je projekt "Ženska veza"-koji je pružao pravnu, psihološku I socijalnu zaštitu ženama cija su prava bila ugrožena.Saznanja o položaju žene u prodici, I društvu uopce, kada je suocena sa svim mogucim problemima, a najveci broj ih je nezaposleno, više je nego problematicno.
Rad na ljudskim pravima, edukacija omladine, do održavanja javnih tribina, konferencije žena - politicarki, samo su neke od aktivnosti kojima je cilj pomoc u rješavanju odredenih problema.Neke od tih projekata su "Korak naprijed u demokraciju", "Help","Mala škola", "Škola Bosanskog jezika za dake-povratnike" I niz dr.Navedeni projekti obuhvatili su preko 1000 (hiljadu) direktnih korisnika, ne racunajuci radio-emisije koje su imale veliki broj slušalaca.
Protekle godine, održan je u Bihacu seminar u suradnji sa UG "Trezvenost" I NBV-Projekat "Droge u svijetu", na kojem je potpisan Protokol o suradnji sa UG "Žene sa Une".
Naše Udruženje odlucilo se na široku akciju djelovanja u borbi protiv droge.Uraden je projekt koji je podnesen Opcinskom vijecu Bihac I Kantonalnom ministarstvu zdravlja za finansiranje projekta. Projekt je odobren na Opcinskom vijeca u visini 6096 uloženih sredstava a od ministarstva do danas nismo dobili nikakav odgovor. Ciljevi projekta usmjereni su na zajedniccko djelovanje organa vlasti preko ministarstva policije, zdravlja, obrazovanja, informisanja, centgara za socijalni rad, do saradnje sa drugim NVO-ima kojima je cilj borba protiv ovisnosti. U akciju bi se ukljucio veliki broj prosvetnih radnika, koji bi prethodno odslušali seminar o borbi protiv droga.
Rad na projektu ovisnosti zapoceo je u maju ove godine zbog nedostatka sredstava ranije.U projektu rade, strucna lica, ciji je prvi korak u radu bio sastavljanje anonimne ankete o raširenosti svih vrsta ovisnosti kod ucenika osmih razreda osnovnih škola (ukljucujuci I seoske), I ucenika drugih I trecih razreda srednjih škola na opcini Bihac. Analizom ankete, dobit ce se prvi put stvarni pokazatelji o raširenosti upotrebe droga medu školskom omladinom. U cilju sagledavanja ovog problema, u septembru ove godine, održat ce se "Okrugli sto" na kojem ce se prezentirati ovi rezultati kao I planovi za dalje aktivnosti na preventivi upotrebe I lijecenja ove ovisnosti.
Ono što nam daje snage da istrajemo u ovom projektu jeste razumjevanje opcinskih vlasti koje su prihvatile finansiranje ovog projekta, izuzetno dobra saradnja sa policijom koja nam pruža pomoc u strucnom pogledu, zainteresiranost TV USK-a da emituje seriju "Droge u svijetu" u kojoj bi ucešce uzeli ljekari, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, prosvetni radnici, policijski strucnjaci, roditelji I sami korisnici koji izraze želju za ucešcem u emisijama. Planirano je da ove emisije pocnu polovinom septembra , jednom mjesecno do kraja godine.

Uporedo sa ovim aktivnostima, ici ce predavanja u osnovnihm I srednjim školama, emisijama na TV USK-a, izabrace se najbolji likovni rad na temu narkomanije, koji ce biti plakatiran po cijelom gradu na istaknutim mjestima.
Do kraja decembra, trebamo pronaci izvor sredstava iz kojeg bi mo platili izdavanje brošure koja je namjenjena svim ucenicima i Itudentima, pod nazivom "500 pitanja - 500 odgovora", a odnosila bi se na prevenciju ovisnosti kod mladih (pušenje, alkoholizam, narkomanija, AIDS). Zbog toga planiramo tražiti od Vlade USK-a, da "udemo" u Budžet za sljedecu godinu, kako bi smo mogli "pokriti" cijeli kanton, ili da svaka opcina na kantonu izdvoji sredstva prema svojim mogucnostima.
Zbog svih gore navedenih problema, smatramo, da Projekt "Droge u svijetu" predstavljaju do sada najveci izazov svima onima koji su shvatili težinu problema I žele se uhvatiti u koštac s njim. Ovo nije Projekt za danas, vec pocetak stvaranja mocnog oružja za borbu do uništenja uzroka I posljedica do kraja. U ovoj borbi, u kojoj strada najzdravija populacija stanovništva, nema pravo da ne ucestvuje nitko, tko može pružiti I najmanju pomoc za konacan uspjeh.
Pokretanjem ovog Projekta, "bacena" je rukavica u lice onima koji svjesno zatvaraju oci pred ovim problemom, smatrajuci samim tim, da problem I ne postoji. Djelujuci javno, sa više sudionika u borbi protiv droga, ukljucujuci sve medije, javnost ce sama djelovati na preduzimanju energicnih koraka u borbi protiv droga.
U toj borbi, težište treba da bude na donošenju Zakona kojim bi se sankcionisala trgovina I šverc drogama, regulisao uvoz I nadzor nad drogama koje se koriste u lijecenju narkomanije I drugih oboljenja, otvaranje centara za lijecenje narkomana prema svjetskim iskustvima, te uskladivanje Zakona o drogama prema zemljama koje se nalaze u slicnoj situaciji kao naša, a njeni zakoni su se pokazali efikasnima u borbi protiv droga.

I N F O R M A C I J A
O PRISUTNOSTI OPOJNIH DROGA NA PODRUCJU
TUZLANSKOG KANTONA

Opojne droge na podrucju TK bile su prisutne i prije izbijanja agresije na BiH , a radilo se vecinom o opojnoj drogi " CANNABIS " , odnosno o njenom produktu " MARIHUANI " , te narkoticima tipa ARTANE i METADON , dok je u veoma malim kolicinama bila prisutna tzv. " teška " droga HEROIN .

Prisutnost opojnih droga CANNABIS i narkotika ARTANE na podrucju TK nastavljena je i do danas .

MUP TK je u periodu 1996.godine do juna 1999.godine , preduzimajuci mjere i radnje na otkrivanju lica i grupa koje se bave proizvodnjom i stavljanjem u promet opojnih droga , podnio nadležnim tužilaštvima 43 krivicne prijave protiv 86 lica zbog pocinjenog krivicnog djela neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga . U istom smislu odredena je mjera pritvora protiv 14 lica . Opcinskim sudovima za prekršaje poodneseno je 18 zahtijeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 36 lica zbog pocinjenog djela neovlaštonog posjedovanja oopojne droge CANNABIS i narkotika ARTANE .
U periodu od 1996.godine do juna 1999.godine , pronadeno je i oduzeto 1861 gram produkta CANNABISA tzv. MARIHUANE , 4 grama HAŠIŠA , 1097 stabljika biljne vrste CANNABISA , 1285 sjemenki biljne vrste CANNABIS i 173 narkotika ARTANE :

U navedenom periodu nismo zabilježili prisustvo opojnih droga tipa HEROIN , KOKAIN , te sinteticke droge EKSTAZI , što ne znaci da ove vrste droge nisu prisutne na našem podrucju .

Takode je u navedenom periodu registrovan jedan broj lica tzv. Tabletomana / oko 100 / , koji su evidentirani u Zavodu za nervne i duševne bolesti , i od kojih izvjestan broj zloupotrebljava , odnosno prodaje narkotike tipa ARTAN , dobivene na lijecnicki recept radi terapije .

U zadnje vrijeme prisutna je pojava da maloljetna lica uzrasta od petog do osmog razreda inhaliraju ljepilo .

Veoma je slaba naša saradnja sa zdravstvenim ustanovama koje se bave lijecenjem uživalaca opojnih droga , tako da ne posjedujemo podatak o broju lica sa dijagnozom narkomanije .

Što se tice rada Pokreta protiv borbe prootiv droga , MUP TK ce se ukljuciti u taj rad pružanjem adekvatne pomoci u cilju preventivnog djelovanja na ssuzbijanju zloupotrebe opojnih droga u BiH i u svijetu . Projekat borbe protiv droga za nas je bitan i u njega bi se trebalo ukljuciti Vlada F BiH , te ministarstvo zdravlja , prosvjete i sl . na podrucju citave BiH . Do sada je na podrucju TK u navedeenoj problematici bio angažovan samo MUP TK i Pokret protiv pušenja , alkoholizma i narkomanije iz Tuzle .
U vezi sa zakonskom regulativom u FbiH , shodno ovoj problematici , mišljenja smo dda se ista ne treba mijenjati , a kada su u pitanju prijedlozi koji dolaze iz nekih zemalja da se legalizuje konzumiranje opojne droge CANNABIS , smatramo da to ne bi trebalo legalizovati .

HUMANITARNA ORGANIZACIJA "ZAJEDNICA SUSRET "

Split

Predstavljanje humanitarne organizacije " Zajednica Susret " i programa " Projekt Covjek "

Humanitarna organizacija " Zajednica Susret " osnovana je 1992.godine u Splitu sa nacionalnim znacajem . Njena predsjednica je sr. Bernardica Juretic pripadnica reda Službenice Milosrdu . Program rada Zajednice Susret temelji se na jednom socijalnom programu koji se u Italiji provodi vec tridesetaak godina u svkom vecem gradu pod nazivom Progetto Uorno , a u u sklopu Centro Italiano di Solidarieta ( talijanski centar solidarnosti ) . U sklopu Zajednice Susret djeluju dva savjetovališza prevenciju i posljedice ovisnosti ( Split i Đakovo ) , te tri terapijske zajednice za tretman ovisnika o opojnim sredstvima ( jedna za žene i dvije za muškarce ).Program je nekonfesionalnog i multietnickog tipa .

ŠTO JE PROJEKT " COVJEK "

Projekt covjek nije teerapija niti metoda . To je prijedlog stavljanja ljudske osobenosti u centar povjesti , kao protagonisticu usmjerenog prema obnovi i traženju dobra , slobode i pravde .

Drugi Vatikanski Koncil snažno je naglasio da " nije covjek zbog Crkve , nego dapace , da je Crkva zbog covjeka " . U svakog covjeka Bog posije sjeme ljubavi i istine , a od svakog od nas traži da pomognemo drugome da cvjeta , raste i da se razvija u vlastiti identitet i autonomiju , s vlastitom putanjom i vlastitom buducnošcu . No postoji grupi ljudi koja je iskljucena iz ove vizije covjeka .

Kad kažemo da nam je inspiracija " Projekt Covjek " , mi potvrdujemo da vjerujemo u svako ljudsko stvorenje , neovisno o njegovim kvalitetama , kulturi , socijalnom nivou , ekonomskoj i politickoj moci .

" Projekt Covjek " je vrednovanje vlastitog indetiteta , poštivajuci istovremeno i identitet drugih sa kojima se radi , bez traženja kompromisa ili konkuretnosti i proselitizma , nego promovirajuci dijalog i suradnju .

To je prijedlog pedagogije razlicitosti shvacene suprotno od indiferentnosti . Ona se potice da tudu razlicitost prihvatimo kao vrijednost i izvor obostranog obogacivanja , koja nass potice na duboko saosjecanje i autenticnu suradnju .

" Projekt Covjek " je roden da bi priznao vrijednosti svih ljudi , posebice najslabijih , siromašnih i nezašticenih . Ponizno prihvacamo naše ogranicenosti , ali imamo veliku volju raširiti ruke i cvrsto se stinuti jedni uz druge .

To je rasti u biti a ne u imati , poziv hoda u slobodi , slijed zbivanja koja nas potice k traženju i upoznavanjuu Boga preko Covjeka . i dok odnas traži da neposredno ponudimo pomoc , istovremeno nas stimulira i da budemoo dalekovidni , doprinoseci mijenjanju društva .

" Projekt Covjek " neprestana provokacija jer se predpostavlja bitnim temama , odgovarajuci i na neposredne potrebe , današnje nužnosti , kako su nas naucile velike licnosti volonterstva od kojih Madre Tereza u Indiji i dr.

" Projekt Covjek " je voljeti . Voljeti sva stvorenja i njihove vrijednosti , da ih ne osudujemo , nego da ih poštivamo i pomažemo im . Evandelje ne kaže da je ljubljenje covjeka bitnije nego ljuubljenje Boga , ali kaže da se ljubav prema bližnjem ocituje ponašanje onoga tko se daruje , ta gesta koja nam dopušta da izademo iz našeg zacahurenog egoizma i naše oholosti .
" Projekt Covjek " je postati zajednica . On je slušanje , upoznavanje za zajednicki hod uzajamno se podupiruci , vracajuci smisao žrtvi i vrijednost odricanja i patnji . To je imati povjerenje u druge i u Boga .

Terapije i pedagoške metode kojima se služimo samo su instrumenti koji nam služe u radu i postizanju krajnjeg cilja . Terapije se mijenjaju , strukture se mijenjaju ali se ne mijenja cilj : ponovno radanje slabog i beznadnog covjeka .

" Projekt Covjek " je dinamican prijedlog , u stalnom razvoju kao i ljudski život . Stoga ne možemo ni govoriti o jednom ili više terapijskio - odgojnih programa . Boriti se protiv svakog oblika ovisnosti , zaistaa upoznati sebe same , ocijeniti vrijednost meduljudskih odnosa i ljudske solidarnosti , od " Projekta Coovjek " cine školu života .

Njegov sadržaj se ne odnosi samo na korisnike , nego i na one koji zbog osobnog razloga , posla , studija , informacija dodu u kontakt s njima .

TKO SMO MI

Operater , ciji ciji se rad temelji na filozofiji " Projekt Covjek " , je odgojitelj koji stoji uz osobu dozvoljavajuci joj samostalan rast . Ne mijenja pojedinca nego mu pomaže razvijati vlastiti , jedinstveni ljudski potencijal .

Cesto se dogodi da u parku gdje su zasadena i poduprta štapom mlada stabla , da se prolaznik divi lijepim stablima ni ne videci štap koji mu pomaže da se drži ravno . Operater je u programu štap . No , dolazi vrijeme kada se štap mice i odbacije jer inace bi usporio i uništio rast stabla .
Odgajatelj ( operater ) ne traži priznanja i zahvalnost . Njegova snaga iznad svega je poniznost , koja je nepohodna za susret s drugim kako bi se poštivala njegova skrovitost , kompleksnost , samostalnost i identitet .

Pravi operater - odgajatelj mora biti osoba koja obiluje ljudskošcu , ponosna na cinjenicu da se ljudi mogu diviti stablu , a ne štapu koji ga podupire , željna ucenja , sposobnosti koja ga mogu otkriti uu svakodnevnom radu i u svakom trenutku kako je život dar i kako je život pun darova . Jedino kada se drugi isitcu , odgajatelj se može osjecati ostvarenim .

Kada sol želi dati okus hrani , rastopi se . Ako svjetiljka želi svijetliti onima koji su u kuci , treba ssagorjeti . U našim odgojno - terapijskim programima biti operater znaci biti sol , biti svetlo prividno , žrtvovati saba samih u korist drugih , kako bi se iz ovih razmjera punih vrijednosti poslije crpla nova snaga . Trebamo pronalaziti razne nacine uspostavljanja relacije s onima koje poznajemo , do granice da smo sposobni prihvatiti svakoga tko je drukciji , jer drugciji želimo biti mi sami , zbog osjetljivosti , razumijevanja , pravde , poniznosti ..

Tko smo dakle mi ? Prije svega smo volonteri . To znaci da smo osobe koje žele ponuditi direktan i neposredan odgovor na zahtijeve teritorija , s posebnom pažnjom prema siromasima i marginaliziranim koristeci energije , sposobnosti , vrijeme kao i eventualna sredstva a sve u ggrupnim inicijativama .

Volontarijat je naš nacin vodenja politike , direktno intervenirajuci uz bok institucijama , kopetentno i konkretno , ne kao zamjena ili opozicija , nego u suradnji sa onima kojima je službena dužnost suocavanje sa širim socijalnim problemima izmedu kojih i problemi mladih i ovisnosti .

Spremni smo na odgovornu suradnju ali od institucije zzahtijevamo da poštivaju našu autonomiju . Mi smo tu da ponudimo našu uslugu gdje državne institucije ne mogu ; predlažemo modele pomoci tamo gdje država ne zna , bdijemo i upozoravamo kada to druge strukture ne žele , nudimo socijalnu korist i promoviramo solidarnoost .

Naša zadaca nas podstice da sve više zadiremo u kontekst koji se cini sve više emarginiranim . Naše služenje ce biti efikasno u onolikoj mjeri koliko uspijemo modificirati sredinu , nadilazeci indiferentizam i egoizam , a favorizirajuci mentalitet suosjecanja i suodgovornosti .

Ideje vodilje koje karakteriziraju naš volontarizam i naš put ka cilju za služenje i suosjecanje . Želimo služiti covjeku privilegirajuci njegove potrebe , poštivajuci struukture , vracajuci im dostojanstvo i temeljna prava , posebice najugroženijim , Ovo služenje mora biti : nadahnuto dubokim motivima solidarnosti ,i humanosti , konkretno jer je prilagodeno osobi , mjestu , vremenu , u neprekidnom traženju naprikladnijih instrumenata ; kontinuirano jer se ne smije istrošiti u sporednim i iluzornim gestama ; ozbiljno tj. kompetentno i profesionalno kvalitetno ; bezinteresno i slobodno , darivanje bez ocekivanja vijernosti ili traženja priznanja i osobnih usluga ; ponizno , nikada arogantno i u trajnom traženju istine ; svjesno vlastitih ogranicenostin , sposobno tražiti pomoc i staviti se u diskusiju ; radosno , kolegijalno , tocno , usmjereno prema ostvarenju zajednickog projekta .

Želimo podijelti probleme i poteškoce covjeka zauzimajuci se za njegov problem , no ne želeci postati ucitelji niti spasitelji .

Tko od nas traži pomoc treba se osjecati protoganista na vlaastitom putu , na nacin da osobni rast pojedinca pomogne rast rast drugih : eto solidarnosti .

Naše djelovanje potpuno ukljucuje operatere - odgajatelje . Neki od njih su osobe sa diplomom završenog smijera koji pomaže da lakše shvate problematiku koju tretiramo , dok su neki i sami imali iskustvo ovisnosti .

Doprinos ovih drugih ima veliku prakticnu i kulturnu vrijednost . S jedne strane nude znacajan identifikacijski model onima koji kozumiraju drogu ; s druge strane potvrduju duboko uvjerenje da bilo tko može promicati pozitivne socijalne vrijednosti bez obzira na svoju prošlost .

Operater - odgajatelj ne postavlja se kao stražar uz mladu osobu u problemima , niti kao dobrocinitelj ili ucitelj , nego kao pratilac na putu i on samljudssko bice sa problemima .

Kriterij za izbor operatera nije vezan uz akademski stupanj naobrazbe . Što više vezan je za sintezu ljudskih sposobnosti - slušanje , raspoloživost , služenje i profesionalna kvaliteta .

Edukacija je obavezna , ne samo da se nauce metode rada nego i za osobnu autovalutaciju ( samoocjenjivanje ) . Trajna formacija i informiranost su neophodni za operatere kako bi unaprijedivali svoju profesionalnost i bili sposobni dati kompententne odgovore na nove potrebe .

Operater treba voditi racuna o opasnosti zloporabe vlastite moci . On suudjeluje uu jednoj hijerarhiji službe u kojoj tko više ima više daje .

Metode tehnike i instrumenti nikada ne smiju biti vrijedniji od protogganissta života , a to je Covjek .

Osim , svakako fizickog i moralnog nasilja ( ucjenjivanja , indoktriniranja ) vodenja života u terapijsko - odgojnim strukturama treba voditi racuna o tome da se izbjegava svaki oblik psihološkog nasilja koje bi moglo stvoriti ovisnost o operaterima u zajednici .

Operater - odgajatelj je najnormalnija osoba koja na svojim ramenima nosi uzde kola i zajedno sa drugima odlucno vuce . Ovo vuci odnosi se na ljubav u najširem smislu rijeci , na Nadu kako bi , u prootivnom , u srcima drugih mogao jacati vjeru u život ? Na vjeru , jer se može voditi grupu prijatelja i sebe same prema buducnosti koja je sam život , jedino ako se vjeruje u nekoga ili nešto .

HUMANITARNA ORGANIZACIJA "ZAJEDNICA SUSRET "

Split

ŽIVOTNA ISPOVIJEST BIVŠE OVISNICE O OPOJNIM SREDSTVIMA

Zovem se Marija Maracic , imam 32 godine i majka sam dvoje djece . Prije cetiri godine u Italiji sam završila terapijski program za tretman ovisnosti . Vec godinu dana radim kao terapeut za žene ovisnice u ženskoj terapijskoj zajednici u Cisti Velikoj .

Sa uzimanjem lakih droga zapocela sam u dosta ranoo , tj. oko 15 godina . Sve je to pratio i odredeni ritam života - izlasci , alkohol , marihuana i kretanje u slicnom društvu . nakon nekoliko godina prešla sam na heroin . Ispocetka sam heroin uzimala samo povremeno - vikendima , a kasnije i cešce , te tako nesvjesno sve dublje ulazila u problem .

U meduvremenu sam se udala i rodila dijete . i ako sam se nadala da ce me nove obaveze izvuci iz besmislenog života , opterecena novim odgovornostima , potonula sam još dublje .

Moj suprug je takode bio ovisnik , te mi nije mogao pomoci , pošto je i sam bio u problemu . Moji roditelji , nesvejesni težine situacije , nisu mogli uciniti puno . i sama sam više puta pokušavala i vracala se ovisnosti . Ostavši trudna sa drugom kcerkom , duži period sam apstinirala , ali nakon njenog rodenja ponovo sam se vratila heroinu .

Tada sam shvatila da više ne mogu sama i javila sam se u savjetovalište za prevenciju i posljedice ovisnosti pri zajdnici Suusret ., a oni , kako tada nisu imali zajednicu za žene , uputili su me u Italiju .

Tamo sam provela dvije godine . Moj život u zajdnici mogu opisati kao jednostavan , skroman i dobar . Shvatila sam prave životne vrijednosti i naucila biti majka u pravom smislu rijeci .

Pri povratku opet sam se obratila Zajednici Susret u Splitu koja mi je pomogla pri resocijalizaciji . Neko vrijeme sam provela na drugim poslovima , a zadnju godinu radim kao terapeut u zajednici za žene ovisnice .

Volim svoj posao i zadovoljna sam što mogu dati drugima ono što sam i sama dobila , tj. naucila živjeti .

… KAD VEC MOŽEMO BIRATI …

Imajuci u vidu da je narkomanija fenomen sa visokim stepenom društvene opasnosti , da ova pojava ima tendenciiju stalnog porasta , te da narkomanija sa sobom nosi i druge oblike kriminalne aktivnosti , zakljucuje sa poslovi na otkrivanju i sprijecavanju neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga postaju sve složeniji i opasniji za operativne i druge pripadnike policije .

S toga je K MUP Goražde izvršio detaljnu analizu o kretanju kriminaliteta u prijeratnom , ratnom i poslijeratnom periodu , te se došlo do takvih pokazatelja da je narkomanija u poslijeratnom periodu zauzela mjesto medu opakim epidemijama savremenog društva .

Do agresije na našu zemlju na ovom podrucju nije registrovan niti jedan narkoman , ali nakon rata do sada K MUP Goražde je podnio više krivicnih djela i prekršajnih prijava za krivicna djela stavljanja u promet i omogucavanje uživanja opojnih droga .

Kako je naprijed istaknuto , da se ukazala velika potreba za iznalaženje razlicitih vidova borbe protiv narkomanije i drugih toksikomanija , u pravi cas UNDCP na cijem se celu nalazi gospodin Hans Jerevestan , organizirao je veoma kvalitetnu obukuu policije koja se neposredno bavi ovom problematikom.

S obzirom da je postojeca sistematizacija radnih mjesta zahtijevala promjene u tom pogledu , to je i ucinjeno , te shodno intencijama društva da se odbrani od narkomanije , K MUP Goražde je preduzeo preventivne mjere na tom planu , tako da su po osnovnim školama vršena predavnja od strane ovlaštenih službenih lica na temu od štetnosti i posljedicama narkomanije .

Takode , u Goraždu je osnovano Udruženje za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomanija , dgje se u strucnom timu ovog udruženja nalazi predstavnik K MUP-a Goražde . Osim toga , putem sredstava javnog informisanja.

PREVENCIJA POROKA (PUŠENJE, ALKOHOL, DROGA) KOD MLADIH U ŠKOLI

Problem prisutnosti poroka kod mladih odavno je evidentan nu našim kako srednjim , tako i osnovnim školama . o porociima , kao što je pušenje , upotreba alkohola , uzimanja " pilula srece " kocki i slicno , ispravnije je zapravo govoriti kao o problemima ovisnosti . Škole su dugo " šutjele " i " zatvarale oci " od ove stvarnosti , ali je cinjenica da se starosna granica konzumenata sredstava ovisnosti ( duhan , alkohol ) , sve više smanjuje , tj. sve mladi ucenici postaju konzumenti . Da li je škola , prije svega kao vaspitna institucija , zakazala ? Da li je njen nastavni kadar obucen i spreman boriti se protiv ove epidemijske pojave ?

• Naravno , cilj ovog kratkog izlaganja nije umanjiti znacaj onoga što škola , realno cini i što realno može uciniti uu borbi protiv ovog problema , vec prvenstveno cilj je ponuditi jedan kratak program .

PREVENCIJE OVISNOSTI KOD MLADIH

• Razliciti su motivi uzimanja narkotickih sredstava , od radoznalosti , imitacije tj. želje za pripadnosti grupi , pa do želje promjenee psihickog stanja . Škola je vrlo konkurentna sredina za svakog ucenika , ucenik se srece relativno visokim zahtijevima , suocen sa roditeljskim a i sopstvenim ocekivanjima , zašto neki ucenici ne mogu adekvatno odgovoriti .

Stoga , djeca bježe od škole , tj.od stvarnosti puutem pušenja , alkohola , droge i drugih neprihvatljivih oblika ponašanja .

Takode je cinjenica da se škola , nažalost , više bavi obrazovanjem , a manje odgojem ( Forimiranjem pozitivnih stavova , podrškom , pozitivnim razvojem - selk.koncepta itd . ) . Ako mladi udu u grupe konzumenata sredstava ovisnosti škole uglavnom indetifikuju takve ucenike i sve što može uciniti je " gašenje požara " tj. saradnja sa centrom za socijalni rad , policijom i bolnicom . Ovdje je ocito da je škola kao drugi faktor , po važnosti , na uticaj razvoja licnosti , nije dovoljno uradila na prevenciji , tj. suzbijanju onih poroka kod mladih .

U cilju prevencije - škola bi svojim cjelokupnim radom trebala djelovati - tj. odgojni zadatak ispuniti kroz sve nastavne oblasti . Potrebno je dakle :

1. Educirati nastavni kadar o problemima ovisnosti
2. Educirati mlade ( ucenike ) o problemima ovisnosti

Obicno se to radi veoma šturo na casovima OZ-e . potrebno je bar kroz 2 srodne " predmete informisati mlade , biologija , psihologija , sociologija , vjeronauka . Ovdje je jako važno istaci potrebu da se sve informacije izlažu negativnom tonuu , nikako afirmativno - što bi mlade podsticalo na radoznalost da probaju .

3. Educirati roditelje ucenika - preko roditeljskih sastanaka ( osnovna znanja o ovome problemu)
4. Ukljucivati mlade u aktivno korištenje slobodnog vremena ; u školi organizovati sekcije , klubove za ssport , muziku i sl ., prema pokazanim ucenikovim interesovanjima .
5. Ukljucivati mlade u saveze , udruženja , odbore za borbu protiv ovisnosti .
6. Organizovatii obilježavanje nacionalnih i medunarodnih kampanja dana i sedmice prevencije od pušenja , alkoholizma i narkomanije .
7. Organizovanjje javne tribine , kviz takmiicenja , nagradne konkursse za mlade na temu bolesti ovisnosti .
8. Raditi panoe , zidne novine sa tematikom bolesti ovisnosti gdje ce biti jasna poruka " NE PRIBLIŽAVATI SE OPAKOJ BOLESTI DANAŠNJICE ".
9. Pozivanje strucnjaka u školu ( ljekara , socijalnih radnika , psihologa ) i uvodenje razgovora na ovu temu .
10. Pracenje radio i TV emisija koje tretiraju ovaj problem .
11. Prikazivanje obrazovnih filmova ili igranih filmova sa ovom problematikom , nakon cega bi se s ucenicima vodila diskusija o filmu .Ovo bi garantovalo misaonu aktivnost ucenika .
12. Predmet vjeronauka takode može svojim sadržajem uticati na formiranje negativnog stava prema uzimanju nekih sredstava ovisnosti . Ovakvim radom bi se smanjila tolerantnost ucenika prema pušenju , alkoholu i drogi .

Osmišljenim i sistematicnim radom škola bi mogla ispuniti svoj odgojni zadatak : Odgojiti zdrave licnosti sa ssamopuzdanjem , jasnim licnim ciljevima , licnosti koje svjesno i odgovorno preuzimaju i izvršavaju obaveze i dužnosti licnosti koje realnim sredstvima prevazilaze teškoce i krize , a ne idu linijom manjeg otpora ; bez zalaganja i truda hoce riješiti problem - putem bijega od sstvarnosti . tako se odaju pušenju , alkoholu i drogi . Naša djeca moraju biti sigurna da u školi imaju podršku , poozitivne uslove , a nipošto da su u njoj šikanirana zbog neuspjeha bilo koje vrste .

ŠKOLA U BORBI PROTIV NARKOTIKA

Pored svih zala koje donosi rat na prostorima Bosansko-podrinskog kantona Goražde donio je I jedno zlo više.
Naime, zbog izolacije ovih prostora u periodu 1992-1995 vladala je nestašica cigareta, te su pušaci poceli masovno proizvoditi duhan kao povrtlarsku ili cvijetnu biljku.
Kako u svakoj porodici manje-više ima pušaca svi su se bavili uzgojem duhana, te su djeca svakog dana bila izložena uticaju ovog poroka.
Djeca su naucila odgajati duhan, sušiti list, rezati list I na kraju zavijati cigarete, odnosno pocinjali su pušiti.
Evidentan je porast procenta pušaca u maloljetnickoj populaciji u pomenutom periodu.

Zasvršetkom rata pomenuto zlo zamjenjuje jedno drugo mnogo opasnije. Droga.
Sa dolaskom medunarodnih snaga UNPROFOR-a raznih predstavnika humanitarnih I nevladinih organizacija dolazi na ove prostore I droga.
Po prvi put omladina, odnosno ucenici u kontaku sa nekim cudnim strancima iz radoznalosti probaju marihuanu I vec imamo evidentirane probleme u ovoj oblasti.

Da suzbije ovaj porok pokušava cijeli svijet, ali ipak trajnog rješenja još nema.
Pošto mi nemamo rješenje mi smo se u školama BPK-a Goražde opredjelili za preventivno djelovanje pod parolom "Bolje sprijeciti nego lijeciti".
Uvijek se govori ima toga u gradu, nema toga u gradu, roditelji znaju, roditelji ne znaju I sl.
Mi smo uradili anketu na uzorku 240 roditelja 240 ucenika I hteli smo da dobijemu neku sliku koliko smo informisani o ovome.
Podaci govore slijedece:
70 % roditelja ne razgovara sa djecom o ovom problemu, 86 % roditelja ne bi znalo prepoznati simptome djeteta koje je pod uticajem narkotika, 55 % roditelja nije sigurno gdje njegovo dijete provodi slobodno vrijeme, posebno u nocnim satima itd.
Svi ovi podaci ukazuju da je pored rada sa mladima potrebno raditi I sa roditeljima.
Preduzete su I odredene aktivnosti posebno u okviru projekta CIVITAS-a u kome su ucenici OŠ "Husein ef.Džozo" mnogo šire istraživao ovaj problem I nudili neka rješenja.
Posebno je u praksi zaživio rad sa grupama roditelja koji se pjozivaju na sastanke gdje o ovoj temi govore ljekari, pedagozi, psiholozi, sociolozi, odnosno aktivnosti organizacija za borbu protiv proroka.
Slicni programi ostvaruju se I u radu sa ucenicima s tim što je taj rad intenzivniji u školama ciji ucenici imaju više kontakata sa strancima u odnosu na škole koje su udaljenije od centra.
Namjera nam je da se posebnim uputstvom Ministarstva obrazovanja BPK Goražde naloži školama ugradivanje programa preventivnog djelovanja u borbi protiv narkotika u rad Odjeljenskih zajednica.

Takode da formiramo tim dobrovoljaca koji ce biti na usluzi školama za razlicite vrste edukacije u ovoj oblsti,.

Udruženje gradana za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomanija
BPK Goražde

1. Osnovni podaci udruženja :

Udruženje gradana za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomaanija BPK-a Goražde osnovano je 02.06 1999.godine , aregistrirano 17.06 1999.godine .
Udruženje ima skupštinu od 50 clanova , predsjedništvo udruženja od 11 ljanova i strucni tim od 9 clanova kao i nadzorni odbor od 3 clana .
Privremeno sjedište udruženja je na Trgu branilaca br.1 Goražde , tel je 223822. Udruženje predstavlja predsjednik koji je ujedno i kontakt osoba .

2. Realizacija Projekta :

U proteklom periodu , udruženje je usvojilo svoj vlastiti program aktivnosti pod nazivom " projekat prevencije " .
U okviru tog projekta realizirani su sljedeci zadaci i aktivnosti :

a. Formirano je 9 sekcija po osnovnim i srednjim školama u Kantonu Goražde , opcina Foca sa sjedištem u Ustikolini i Opcina Pale sa sjedištem u Praci .
b. Organizirani su razni seminari i to edukativne prirode za clanove predsjedništva i strucnog tima kroz ciji rad smo uspostavili saradnju sa predstavnicima Srpskog entiteta .
c. Realiziran je uspješno javni konkurs za izradu likovnih i literarnih radova , kojom prilikom je prijavljeno oko 400 likovnih radova i 200 literarnih . Najbolji radovi su nagradeni od strane sponzora , a skromne nagrade je darivalo i društvo iz Švedske u okviru svog Projekta " Droge u svijetu " .
d. U povodu prve godišnjice rada i djelovanja predsjedništva i strucni tim organizirali su turnir u malom fudbalu i kviz znanja na temu " Alkohol , droge , duhan , porodica i društvo " .I za tu priliku su sponzori darivali stimulativne nagradde za pbjednike turnira i kviza znanja .

Sve te aktivnosti su realizirane po programu Prevencije u ciju realizaciju su bili ukljuceni i pedagoški , socijalni i zdravstveni radnici .

3. Iskustva pozitivna i negativna na Projektu NBV-a " Droge u svijetu "

Udruženje za borbuu alkoholizma i drugih toksikomanija je prvo formirano ovakve vrste u Bosni i Hercegovini i šire , a suradnja izmedu udruženja NBV iz švedske koja je uspostavljena vrlo je korisna i znacajna zbog iskustva , ali ona treba da se popravi u smislu pomoci udruženja iz Goražda upravo zato što je za rad udruženja potrebna finansijska pomoc i materijalno tehnicka pomagala .

4. Vaše mišljenje o važnosti projekta borbe protiv droga

To je projekat od vrlo velike važnosti gdje bi društvo trebalo da svim udruženjima pruži materijalnu i svaku drugu potpotu kako bi svoj rad uusmjerile u pravcu prevencije i suzbijanja svih poroka kroz sadašnje i buduce generacije svake države i sredine ponaosob .

5. Mišljenje o zakonu droga :

Prema raznim medunarodnim konvencijama i pravima koji su donešeni u periodu 1961 i 1971 godine svaka zloupotreba droga je zabranjena . Medutim , taj zakon što više , ne poštuje se u nekim zemljama koje su clanice te konvencije .

Sve zemlje koje su clanice te konvencije treba da pooštre te zakone da izmedu ostalog kazne one koji proizvode , prodaju i posjeduju droguu .

Ako ne bude zajednicke suradnje izmedu tih zemalja i saradnja izmedu registriranih udruženja bice sve više prekršioca te potpisane konvencije koja bi se trebala obnoviti apelujuci da se u potpisnice ukljuce sve zemlje , jer su droge zauuzele mjesta kako u vecim tako i u manjim zemljama svijeta .

Konvencija dozvoljava da mogu interno sve zemlje donijeti svoje zakone na nacionalnom nivou i da pooštre sve mjere u smislu kažnjavanja rastuuraca svih droga .

DROGA = EVA

Tako primamljiva , tako žudi da kaže zavodnicki " probaj me " i vidjet ceš da cu riješiti sve tvoje probleme , a ti covjece ne pitaš drogu , što sam ti dužan ? Nego pocinješ da razmišljaš , kako da se dograbiš tako primamljive stvarii . Zaista bi bilo dobro kada bi bar netko mogao pomoci , da se neke neugodne stvari jednostavno zaborave i da se neki od nagomilanih problema riješe . O Bože , kada bi mi netko riješio problem ekonomske naravi , a o obiiteljskom i da ne govorom . tako toga puno ima da covjek zaista ne može ostati ravnodušan na ovakvu ponudu . Sva su obecanja tako dobra i podsjecaju na postanak covjecanstva , a iza svega toga , iskreno Vam kažem krije se " nestanak covjecanstva " .

Droga je , kažu oni , koji su je zaista probali takva da ti da raspoloženje , da ti bogatsvo snova , a za uzvrat uzme ti zdravlje , mladost , obitelj , prijatelje . Nisi je pitao što joj duguješ , a ona ti je to i sama uzela . tko si ti covjece bez zdravlja , mladosti , obitelji i bez priijatelja ? Tebi je droga prijatelj , brat i sestra , mati i otac . A tvoji pravi prijatelji otac i mati , brat i sestra nemaju pristup ka tebi . Tebi je droga prijatelj , ona te je snažno prigrlila i napojila opojnim sredstvima i ti si pod narkozom . Takav ceš covjece , mladicu ili djevojko i ostati dok se ne otrijezniš , ako se otrijezniš . na žalost , mnogi probaju , a malo ih se otrijezni i samo žali zašto je poslušao glas zavodnice , koja mu uze što nikad vratiti ne može .

Zašto covjece , mladicu ili djevojko ne razumiješ prije nego prihvatiš ponuduu , kolika može biti cijena ako se ponuda prihvati . dobro otvori oci i pogledaj u one koji su prihvatili ponudeno , kako izgledaju , koliko im je godina upisano u rodnom listu , a koliko izgleda da imaju . upitajte ih što su propustili i nemojte da se i Vama isto desi . upitaj hoceš li imati vremena skriti svoju sramotu kao Adam , kada su mu se oci otvorile .

IZVJEŠCE O RADU PO PITANJU PREZENTACIJE
PROGRAMA " DROGE U SVIJETU"

Jajce , grad koji je prije rata imao 4500 stanovnika i 4-5 mladih za koje se zna da povremeno koriste lake droge . Danas , poslije rata imamo 25 000 stanovnika i 50-ak mladih koji se nalaze na popisu u policiji kao korisnici lakih droga . Ako se uzme u obzir da je u svakom slucaju moguce evidentirati samo jedanu trecinu od takve skupine , onda bi se brojka mogla kretati oko 150 , pa moguce da ih ima oko 200 . Zaista jedna takva skupina o kojoj treba razmišljati . Kako i na koj nacin pomoci tim ljudima ? Kako prvo im pomoci da se otrijezne i da prestanu korištenjem zla koji se zove droga . Najveci cilj trebao bi biti zaustavljanje takve skupine .

OO Crvenog Križa Jajce u ssuradnji sa humanitarnom organizacijom NBV , uspjela je organizirati program predavanja pod nazivom " Droge u svijetu " . Istini za volju kada smo krenuli s predaavanjima , mislio sam da ce to biti samo obican školski sat gledanja TV-a ii idemo dalje , ali na srecu nije bilo tako . Veliko je zanimanje krenulo za naredna predavanja , i tako iz sata u sat program je dobivao svoj oblik i važnost . Ne bi mogli biti tako ekspeditivni da nismo imali strucnu pomoc jednog uvaženoggospodina koji je novinar i ujedno clan biskupske konferencije po pitanju droga , a dolazi nam iz dalmacije iz Trogira i zove se Slavko Peric . Uz njegova strucna objašnjenja i komentar na prikazane video kasete došli smo do važnih programa . Djeca su progovorila o svojim problemima , otvorila se polemika i gdje smo bili obasuti raznim pitanjima i prijedlozima . Došli smo do zakljucka da se program treba poboljšati , treba u program predavanja osim mladeži ukljuciti i roditelje , što smo i uradili . Zaista , vidjeli smo i culi što nismo ni slutili , zaista neki roditelji svoju djecu prepoznaju samo po " faci " . Zaista je na žalost puno roditelja koji misle da poznaju svoje dijete , ali ne poznaju ni djelic problematike koja dolazi sa društvom koje ima negativan utjecaj na razvoj djeteta . Rad sa roditeljima djece je bio tako zanimljiv i cini mi se više potrebit i plodan , nego rad s mladeži . Ovo s pravom kažem zato što smatram da sve uglavnom dolazi od roditelja i da oni imaju najveci utjecaj na razvoj svoje djece . Roditelji su pitali za znakove prepoznavanja kod djeteta koje je otpocelo sa uzimanjem lakih droga . Sve ime je potanko objašnjeno i onda bih volio da sam imao kameru pa da vidite lica i komentare nekih od roditelja . Jedan od komentara je bio , " eh da sam ovo saznao prije " .Ovakvi komentari govore o važnosti prezentiranja programa i starijim osobama koje mogu utjecati preventivno na odredene osobe . Posebna briga je formirati jake skupine koje bi mogle utjecati na neke promjene u gradu .

Mi smo u Jajcu uspjeli oformiti jednu skupinu odgovornih osoba kada su pitanju neke ustanove od vitalnih znacaja za naš grad . Povezali smo sve , od osnovnih , srednji škola do policije , stranke , vjerskih celnika . Smatrali smo to potrebnim , zaradi ozbiljnosti u radu i posebice zaradi provedbe nekih odluka koje nece biti lako sprovesti . Imali smo i sastanak u proširenom sastavu uz nazocnost predstavnika NBV-a koji su dali svoj doprinos u radu cijele skupine . Na sastanku smo sumirali dosadašnji rad Crvenog križa kao nositelja projekta i došlo se do zakljucka da samo treba poduprijeti i pstvariti plan koji je predložen od Crvenog Križa Jajce ., a planirano je da se nastavi sa predavanjem na temu " Droge u svijetu " kao i do sad , po školama i omladinskom centru . Svaka skupina nije manja od 30-35 osoba koje bi dobro željele vidjeti sliku i slova na TV-u , pa bi nam dobro došao jedan monitor na kojem bi se sve vidjelo dobro . U planu nam je i organiziranje javnih tribina na koje bi pozvali bivše ovisnike i njihove lijecnike , tako bi imali izvornu rijec i izašlo bi djelo na vidjelo . Prijeko bi bilo potrebno imati i jedan neovisni telefon , na koji bi se mogli javljati svi oni koji imaju probleme po pitanju droga . Istina da bi se takav telefon dao iskoristiti kao SOS telefon , da bi se mogli zaštiti i oni koji su cesto meta maltertiranja , a to su majke i djeca . Ali kako sve to nabaviti i platiti strucnu osobu koja bi u odredeno vrijeme bila na usluzi potrebnima . Neophodno je u suradnji sa policijom i inspektorima omoguciti radno vrijeme . Neophodno je u suradnji sa policijom i inspektorima ograniciti radno vrijeme nekih kafica i disko klubova , a poneke bi trebalo i zatvoriti . Ali kako sve to odraditi na terenu , ako ne budemo imali jaku skupinu koja ce naše odluke sprovesti u djelo . Kome sse mlad covjek može požaliti i na što ? Ako nekom daš dobar plan rada , on puno košta , " gdje su pare " . Ako kažeš da se neki kafici trebaju zatvoriti , ma daj , gdje je vlast , ne može mu ni radno vrijeme ograniciti , a kamoli ga zatvoriti . Ako roditelju kažeš dijete ti je u lošem društvu , e baš ti da mi kažeš , pa zar ceš mi ti djeteu birati društvo , što ti imaš s mojim djetetom . Iisto to dijete nalaziš poslije par dana na ulici , kažu pokoj mu duši previše uzeo .

I na poslijetku ovoga svega , ja Vas pitam : " Koliko NBV ili neka druga organizacija može investirati dobre projekte koji ce ovdje biti prezentirani ? "

GOD - GENERACIJSKI ODGOVOR DROGAMA

GOD je humanitarna , nevladina , neprofitna Jugoslovenska organizacija koja je tek osnovana u Beogradu . Njene clanove cine mladi entuzijasti udruženi radi efikasnije borbe protiv narkomanije , koja je u našoj zemlji vec poprimila oblik realne epidemije . Broj ovisnika je nemoguce tacno utvrditi , jer se time gotovo niko ne bavi u Jugoslaviji , ali se smatra da se krece izmedu 70 i 100 hiljada , od cega je polovina u Beogradu . Naša zemlja ima samo jednu instituciju koja se specijalizovano bavi ovim problemom : Zavod za bolesti zavisnosti sa sedištem u Beogradu . u tom zavodu ima oko tridesetak kreveta , što samo po sebi govori koliko je ova institucija efikasna i sposobna da se bori protiv ove bolesti . Metode pomoci i lecenja u ovoj instituciji su diskutabilne , a po mišljenju GOD-a i uveliko prevazidene i neefikasne .

Naš osnovni stav je da se narkomanija treba pre svega shavtiti kao bolest , a ne krivica , te da je zbog toga potrebno leciti i pomoci ljudima da se vrate sebi i životu na pravi nacin . represivnim metodama kojih kod nas ima dosta , narkomanija se kao pojava , odnosno epidemija , nije suzbila , naprotiv ona se širi sve više i to kako na starije tako i na mlade . Stavljanjem ovisnika od strane izvršne i sudske vlasti u grupu najgorih ljudi i teških kriminalaca njihov položaj u društvu je još više otežan . Na taj nacin bolesnici postaju kriminalci , a samim tim i krivci . Ovisnici , nesumnjivo cine veliki broj naraznovrsnijih krivicniih dela , ali ta dela mi zovemo iznudenim kriminalom , jer se posledica krize koja je uzrokovana nedostatkom droge koja je u tom trenutku ovisniku neophodna i koju mora da konzumira , ako ne želi da se suoci sa bolnim stanjem koju sa sobom nosi apstinencijski sindrom . u strahu od krize ovisnik je spreman na sve , pa i na kriminalna dela . Nijedan narkoman nije rošen kao kriminalac , vec je to postao kao posledca upotrebe droge . Zato smtramo da zatvarnje i maltretiranje ovisnika nije najuspešnija metoda za lecenje .

U zadnjih desetak godina doživeli smo razne negativne uticaje koji su ubrzali širenje ove pojave : ratove , bombardovanje , pad standarda , nezaposlenost , izbeglištvo , sankcije . kao rezultat svega , znacajan je porast psihicke napetosti i osecaja nemoci i stoga ocekivan , veliki porast broja ovisnika raznih vrsta droga : sedativa , analgetika , alkohola kao najdostupnijeg i najlakšeg za nabavku , do heroina , kokaina , LSD-a , itd . zapaža se da je sjoro polovina srednjoškolaca koristila marihuanu , kao i da je sve više korisnika u osnovnim školama . epidemija zavisnosti se tako širi na sve slojeve društva , ne birajuci više svoje žrtve po statusu , bogati ili siromašni , stariji ili mladi .

Na osnovu svega , mišljenja smo da je pojava GOD-a pravovremen jer mnoge stavove koji su kod nas zvanicno prihvaceni za prevenciju i lecenje ne možemo prihvatiti . Mi , kao udruženje ne nameravamo samo da pricamo sa mladima ako ne trebaju da koriste drogu , vec da im ponudimo neke privlacnije alternative . Osnovna ideja je da te alternative treba mladi sami da osmisle , a ne da im budu naametnute od starijih . GOD stoji na stanovištu , da su mladi svesna i samostalna bicakoja su u stanju sebi da ponude ono što smatraju da im je korisno . U radu sa mladima ne nameravamo da koristimo manipulativna sredstva koje na žalost zloupotrebljavaju mnoge druge organizacije i udruženja . GOD je satkan od energije koju u njega unose upravo sami mladi ljudi zahvaljujuci svojoj dobroj i slobodnoj volji . Naše ucešce bi se svelo samo na konkretizaciju i sprovodenje u delo svih tih ideja .

Istovremeno bi se zapocelo i sa pružanjem psiho socijalne pomoci ovisnicima u saradnji sa strucnjacima kao i bivšim ovisnicima Planiran je rad u grupama od po pet do šest ovisnika koji bi na ove tretmane dolazili iskljucivo dobrovoljno . Program pomoci bi se proširio na otvaranje klubova za pomoc , kampova za njihovu rehabilitaciju i resocijalizaciju . Ista ekipa ( strucnjaci , ovisnici ) bi radili i sa porodicama ovisnika .

Narkomanija je problem celog društva , te zato GOD osniva i svoje savetodavno telo koje ce ciniti afirmisane licnosti koji su na neki nacin idol mladih generacija ( sportisti , glumci , mizicari ) .

Jedna od važnijih inicijativa GOD-a je vracanje škole deci , jer škole njima pripadaju . Osnovna zamisao je da škola mora da bude otvorena za decu i u toku raspusta za druženje i okupljanje mladih na raznim kursevima po njihovoj želji .

U Jugoslaviji ne postoji ni jedna organizacija koja se ozbiljno bori protiv narkomanije na svim nivoima . Jedan od nacina borbe je uticaj na promenu nacina života oovisnika , jer sam cin uzimanja droge nastao kao posledica naopakih navika . Zbog toga ovisnik mora da zna da za to nije neophodan novac ili cudesna metoda , vec suštinska promena nacina života i navika , ako želi da izade iz zavisnosti u koju je ušao . Neophodno je da im se ulije ljubav , vera , i saznanje da je izlaz iz narkomanije kao teška bolest ipak moguc , iako nije lak . Zato su neophodni programi resocijalizacije zalecenih ovisnika , kako bi se oni vratili životu i društvu kao njegovi korisni clanovi . Tada bi i oni možda bili medu malobrojnim koje možemo nazvati samoostvarenim i slobodnim licnostima . kao bivši ovisnik koji sada pomaže kooliko može drugima da izadu iz lavirinta droge , potpisnik ovih redova iz sopstvenog iskustva zna da izlaz postoji i iako nije jednostavan , a još manje lak .

ALKOHOL

Višegrad je malo mjesto u kojem živi 15 000 izbjeglica , a u 12 kolektivnih centara je smješteno 2 100 raseljenih lica . Veliki je broj djece , koja su pretrpjela ratne traume , a mi u našim akcijama želimo da ubrzamo i olakšamo proces oporavka , koji može da bude bolan i težak . Veci broj naših aktivnosti bice baziran na ciklusu seminara za omladinu i ostalo stanovništvo , kao i edukaciju oomladine školskog uzrasta .

Socijlna povelja vijeca Evropedaje poosebnu važnost civilnom društvu ciji su važan dio i NVO . NVO sektor je veoma važan i ima veliki uticaj na formiranje stavova pojedinih dijelova populacije iako nema direktnu politicku vlast i moc . One su nastale zbog nedozvoljenih potreba u svom okruženju . kao i u mnogim zemljama koje izranjaju iz komunizma i planirane ekonomije i naše NVO srecuu se sa velikim brojem problema . Izgledi za demokratiju na našem podrucju ovise o tome , kojom ce se brzinom razvijati civilno društvo , u kojem bi trebalo postojati organizacije i udruženja nezavisne ood moci države , o sposobnosti stvaranja povjerenja i saradnje bitne za nastajanje kulture , pluralizma i za mirno rješavanje nesuglasica . Problemi sa kojima se NVO srecu su loši uvjeti rada i politicki problemi . Vecina NVO-a je nemocna i izolirana , nisu kadre da iz spontane inicijative izrastu u pokret , organizacijska onfrastruktura im je slaba , ne raspolažu sa dovoljno informacija , slabo koordiniraju svoje djelovanje i medusobno jedva suraduju .

Ukoliko žele postati važan faktor stvaranja civilnog društva , treba što je više moguce uklanjati ove nedostatke . U proteklom ratnom i poslijeratnom periodu , kao da smo svi zaboravili na vrijeme koje je odmicalo , danas mladi u vecem brojuu u nezavidnom su položaju. Jedan broj mladih osoba ima probleme u ranim godinama svog života , prolaze teško u školi imaju malo ili nimalo prijatelja. Psihicki razoj jedne osobe se može smatrati kao naslijede bioloških i društvenih odnosa . Nasljedni faktori doprinose da ljudi na razlicite nacine docživljavaju svoja životna iskustva , strahove pred nepoznatim , uzbudenje , promjene . Na jedan komplikovani nacin to se ispreplice sa ranim socijalnim odnosima i individualnim iskustvom . Ako je sredina u kojoj jedna mlada osoba odrasta obilježena nesigurnošcu , nedostatkom ljubavi i lošim primjerima odraslih , povecava se vjerovatnoca za jedan poremecen razvoj licnosti koji u daljoj perspektivi može dovesti do psihicke neuravnoteženosti , kriminaliteta i protivdruštvenih ponašanja u daljem životu .

Kod mladih ljudi postoji jedna otvorenost prema svijetu i njegovim mogucnostima , izazov za probanje drugih stvari i sticanje novih iskustava . To probavanje postaje sudbonosno i veoma cesto ovisno . Dakle postoji veza izmedu nezaposlenosti i socijalne izolovanosti . Osoba koja zapada izvan granica zajednice modernog i industrijskog društva gubi povjerenje u samoga sebe i u svoje licne mogucnosti u takvoj situaciji mladi pribjegavaju upotrebi alkohola ( i ostalih droga ) koje na trenutak ublažavaju psihicke probleme i daju osjecaj sigurnosti.

Što covjek traži u opijenosti ? Isto ono što traži u životu Uz pomoc alkohola da dode u kontakt sa svojim indentitetom , sa ssvojim ja , sa osnovnim ciljem života . pijanstvo je vrsta opijenosti koje nosi naše društvo . Covjekova potreba za opijanjem je vjecna , ali u nedostatku mašte , mislimo da jedino alkohol može da donese taj osjecaj . Možda ce covjek u buducnosti da dostigne to stanje na neki drugi nacin , jer u stvarnosti je cilj covjeka da se napije , a ne da pije . Jedna od alternativa za alkohol po pitanju mladih jeste sport i druge aktivnosti koje jednoj licnosti daju osjecaj pripadnosti . Brzi ekonomski razvoj vodi ka ogromnim društvenim promjenama , a u zemljama , kao što je naša , gdje je nezaposlenost veoma velika , veca je mogucnost pribjegavanju alkohola .

Zbog cega piju ljudi koji su materijalno dobro situirani ? Vecina ljudi nije zadovoljna svojim svakodnevnim životom .Mi idemo i nosimo stare , neostvarive cežnje povezane sa potrebamna i osjecajima koje se ne mogu imenovati . tragamo za stvarima koje povecavaju osjecaj prisutnosti i postojanja i koje nas istovremeno oslobadaju osjecaja odgovornosti i krivice .

HIV/AIDS;NARKOMANIJA : ISTOCNA EVROPA = 1:0

Citajuci mnoge clanke, izvještaje, radove o HIV/AIDS-u, neminovno se spominju i uživaoci droga.
Pošto je Akcija protiv SIDE organizacija kojoj je jedan od osnovnih ciljeva prevencija HIV/AIDS-a; a IV uživanje droga jedan od nacina prenošenja ove bolesti, uz pojavu rizicnog ponašanja nakon uzimanja bilo koje, i na bilo koji nacin droge, u svom izlaganju cu povezati ove dve pojave.
Vecina ljudi tokom svog života osjeti i doživi probleme sa svojim mentalnim zdravljem. U lepezi mnogih razloga koji dovode do razvoja mentalnih problema, vodece mjesto zauzimaju: socijalni problemi, stres, izloženost nasilju, smrti bližnjih…Za sve nabrojane razloge možemo reci da su zadnjih godina više nego prisutni na ovim podrucjima, i da neminovno dovode do povecanog uzimanja narkotika, nasilja, konflikata u zajednici i cak samoubistava (koje je nažalost sve prisutnije).
Svi ovakvi razlozi i njihove posljedice ponašanja, su doveli do sadašnje situacije na ovim podrucjima, koja se u mnogo cemu razlikuje od situacije prije par godine. Izlaganje ce obuhvatiti dio Istocne Evrope* kojem pripadamo, i koje ce , ako vec i nije, postati jedan od najvecih "centara" narkomanije i širenja HIV-a .
Do sredine 90-tih vecina zemalja Istocne Evrope se mogla pohvaliti da ju je talas infekcije HIV-a mimoišao
( ilustracije radi citava I. Evropa je tada imala oko 30 000 zaraženih na 450 miliona stanovnika u to vrijeme).A sada , nekoliko godina kasnije, u bivšim socijalistickim ekonomijama, broj zaraženih je preko 190 000. Vecina zaraženih u ovim zemljama su IV uživaoci droga.
Sam problem možda ne bi izgledao veliki , ako bi za primjer uzeli našu zemlju. Razlog je ocigledan. Niko se do sada ,koliko je poznato, nije uhvatio u koštac sa ovim problemom, i dao nam neku od analiza koje bi nam makar približno ukazale na velicinu ovog problema, kao i samu povezanost narkomanije i pojave HIV/AIDS-a u BiH. Zato cu ovdje izložiti podatke nekih zemalja Isto~ne Evrope koje su po svojim karakteristikama slicne našoj zemlji, a cija iskustva nam mogu pokazati i dati neke smjernice za buduci rad.
Ukrajina, zemlja koja se ne mo`e pohvaliti cinjenicom da predstavlja epicentar infekcije HIV-a u Istocnoj Evropi. Npr. 1994. godine samo su 44 osobe testirane kao HIV+.1996 vec 12 000 , a 1997. jo{ 15 000 novih HIV+ osoba. Sada u Ukrajini živi, pretpostavlja se, oko 110 000 HIV+ljudi. I dalje se pretpostavlja da ovo nije konacan broj, vec da ove brojke predstavljaju samo vrh ledenog brijega.Vecina ovih inficiranih ljudi su IV uživaoci droga.
U Ruskoj Federaciji ,1994. godine 158 ljudi se testiralo kao HIV+, a samo dva slucaja su bila, možemo reci, iz redova IV uživaoca droga. 1997 godine oko 4 400 novih slucajeva inficiranih osoba se pojavilo, ali sa razlikom da su 4 slucaja od 5 bili iz redova IV uživaoca droga. Tako da je glavni nacin prenošenja HIV-a u Ruskoj Federaciji bio IV uživanje narkotika. Naravno sve podatke moramo uzeti sa rezervom , zato što se iz drugih istraživanja zna da na 10 HIV+ samo jedan zna da je HIV+, i on je registrovan kao takav.
Podrucje I. Evrope trenutno preživljava pocetni bum što se tice narkomanije i HIV-a. Ono što možemo da iskoristimo je iskustvo naših komšija , npr Poljske koja je kasnih 80- tih bilježila rekordnu HIV infekciju u IV uživaocima droga, da bi 1990 godine zabilježila pad više od 50 % novih infekcija HIV-a kod IV uživaoca droge. Sve ovo se moglo zahvaliti programu prevencije, koji je ukljucivao programe za odvikavanje, sterilizaciju igala, smanjivanje odgovarajucim mjerama mogucnosti korištenja iste igle više puta. Naravno, iako su ovi programi pokazali svoju djelotvornost podrška je još uvijek slaba.
Sama cinjenica da ste IV uživaoc droga, koji je iz I. Evrope, vas stavlja u još veši rizik da se zarazite HIV-om. Razlog tome je sve cešce pravljenje narkotika u kucnoj radinosti, i vjerovanje da ce ako kapnete kap svoje krvi u narkotik koji pravite za prodaju, doci do eliminacije toxina koji nastaju pri pravljenju narkotika. Samim tim ako ste osoba koja je zaražena HIV-om, putem tog vašeg cina, i cina prodaje tog narkotika na ulici, dovodite u opasnost svakog narkomana koji ce kupiti vašu drogu, i koji ce njenim ubrizgavanjem postati inficiran HIV-om.
Naravno ono što ne smijemo zaboraviti je da su IV narkomani ljudi koji kao i svi stupaju u sex. odnose. Samim tim dovode , ako su zaraženi , u rizik i svog partnera i djecu. Šta više, zbog nabavljanja narkotika bave se prostitucijom, tako da se sada put širenja infekcije povecava. Pojavu zaraženih prostitutki smo imali i na našim podrucjima( npr. u B. Luci).
Sve ovo do sada receno, a i realno gledano uradjeno u prevenciji svega ovoga , nam samo govori da povecavanje broja narkomana, prostitucije na ovim podrucjima dovodu neminovno do toga da ce HIV infekcija naci za sebe jednu svoju oazu za širenje.
U svom izlaganju sam stavila znacaj povezanosti HIV-a i IV uživanja narkotika, što u svakom slucaju ne umanjuje štetnost i opasnosti korištenja i drugih vrsta narkotika, koji svojim djelovanjem nas stavljaju u grupu rizicnog ponašanja, i mogucnosti zaraze.
Nadam se da ova konferencija nece biti pocetak i kraj price o jednom problemu koji se mora poceti rješavati, a naravno prestati ignorisati i umanjivati.

Kuda ide BiH u politici prema drogama

Bosna i Hercegovina kao jedna mlada država u tranziciji, u dnašnje vrijeme je suocena s mnogim problemima. Ti problemi, vecinom posljedica rata, a zna se da u bilo kojem postratnom periodu u zemlji "cvijeta" kriminal koji, ujedno otežava organizovanje nove i bolje države. Nezaposlenost, i opce stanje u zamlji, mnogima, a posebno mladima ne pruža nikakav pozitivan primjer, niti ikakavu perspektivu u buducnosti. Naravno, ni to nije potpuni izgovor za posezanje za drogom, alkoholom, cigaretama i drugim porocima.
Omladina u BiH upotrebljava droge, medutim da li manje ili više od svojih vršnjaka u Evropi to sa sigurnošcu ne možemo znati jer nejmamo adekvatnih podataka za BiH. U kontaktu sa mladima i anketama spominju se jako visoke cifre tako da u pojedinim podrucjima su procenti znatno veci nego što su u zapadnim zemljma Evrope. Jedna kombinacija jako povecane ponude droga, radoznalost, emotivna nezrelost, emotivne teškoce, poremeceni odnosi u porodici, nedostatak i nesprovodjenje zakona su doprinjeli povecanju zloupotrebe droga. Da bi se suprostavili velikom pritisku droga na tržistu, taj pritisak je prvenstveno je upucen protiv naše omladine, neobhodan je dobar zakon, jedinstvena strategija i razraden prevantivni plan na lokalnom nivou.
Problem droga je globalni problem. Jedan izvjestaj iz EU /Centar za analizu droga EMCRDDA/, pokazuje da su u Irskoj u velikoj mjeri zloupotrebljavaju droge. Npr. U Dablinu ima više narkomana nego što ih ima u Berlinu, Roterdarmu ili Amsterdamu. 42% šesnaestogodisnjaka u Irskoj je probalo drogu
što je 3 puta više u odnosu na druge zemlje Evrope. Takode izvještaj govori da je u Irskoj lakše doci do droge nego u drugim zemljama. U Švedskoj podaci pokazuju da 9% djecaka i 6% djevojcica- tinejdžera je došlo u kontakt sa drogama.

Zloupotreba droga je prijetnja demokratiji. Takodje, zloupotreba je prijetnja drustvu i solidaritetu. Borba protiv droga je nuzna da bi nasoj djeci dali buducnost u jednom demokratskom drustvu.
Stavovi drustva za zloupotrebu moraju biti restriktivni i opste prezirljivi.
Nasa djeca zive u jednoj viskokoj rizicnoj okolini za zloupotrebu droga. U Bosni i Hercegovini kao i u svim zemljama svijeta nikada nije bilo vise ponude droga nego sto je to danas. Novi preparati se proizvode i nove metode zloupotrebe se stalno razvijaju. Jasno je da ima povezanosti izmedju ponude droga i regrutovanja novih koji ce zloupotrebljavati droge.
Ponuda i dostupnost drogama se povecava i siri kada znanje, angazman smanjuju i nezainteresovana javnost.
Svaki pojedinacni angazman i iskustvo je osnova za svaki preventivni rad. Rjesenje zloupotrebe droga nije samo kroz ulaganja drustva i vlade. Osnov u preventivnom radu su pojedinci koji se angazuju i stvore mrezu da rade preventivno protiv droga.
Jedan narkoman je jedna tragedija, koju je tesko razumiti i postupati sa njom. Oni koji su dozivjeli tragediju imaju jedinstvena znanja kaja mi trebamo upotreijebiti i primjeniti u borbi protiv droga.
Problem droga se ne moze rijesiti drugacije nego jednom snaznom saradnjom izmedju svijeta i drzava i njihovih terzvenjackih pokreta. Pitanja narkotika su internacionalna. Proizvodnja i krijumcarenje su slicno zabranjeni u vecini zemalja. Politika susjednih zemalja je dosta znacajna u problemu droga. Restriktivna politika u pogranicnim zemljama smanjuje problem droga u globalu i zato je potrebna sira saradnja izmedju vlada i nevladinih organizacija, da se rijesi problem droga.
Raditi preventivno ne znaci samo prosiriti spoznaju o opasnosti od droga. U preventivni rad ubrajamo i zakone koji zabranjuju prodaju droge,/duhana, alkohola i narkotika/, carinu koja sprijecava dotok droga, policijska ulaganja na smanjenju dotoka droga. Takodje tu spadaju sva ulaganja u poboljsanje uslova zivota, pogodno radno vrijeme roditelja, bolju djeciju zastitu, zivotna okolina koja pruza mogucnost za angazovanje u kulturi, sportu, slobodnim aktivnostima.
Cesto se alkohol i droge povezuju sa negativnim drustvenim vrijednostima, i to je normalno pri pomisli na svu bol i patnju koju je zloupotreba droge i alkohila nanijela. Od svih droga alkohol najvise prouzrokuje nasilje i 75%-80%krivicnih djela nasilja je povezano sa alkoholom. Dostupnost alkohola se mora ograniciti, prvenstveno mladima ali i odraslim. Moramo se boriti za ogranicenje godina pri kupovini alkohola u prodavnicama i restoranima, te da se alkohol i alkoholna pica prodaju u posebnim prodavnicama. Moramo djelovati da se smanji upotreba alkohola.
Zakon, carina i policija
Zakon je temelj politike prema drogama. Zakonima se odredjuje shvatanje drustva te ulaganja i borba protiv droga. U tom misljenju zakon objasnjava i djeliju preventivno. Zkoni koji regulisu pitanja droga treba da bude jedinstven i jednako primjenjljiv na podrucju cijele drzave.
Zadatak carine je da zaustavi unosenje droga. Efektivniji rad carina daje manju atraktivnost zemlje kao trzista.
Takodje je vazno da policajci vise rade na "ulici", da prekidaju i ometaju zloupotrebu, povezivanje, pojedinacnu zloupotrebu, jer time smanjuje se dotok droga a ometa se i pojedinacna upotreba.
Skola je najvece radno mjesto. Sva djeca, njihovi nastavnici takodje ukupni skolski djelatnici vezani su za skolu. Odgovornost skole i njene mogucnosti su mnogo vece i uciteli cine posebno veliki potencijal u borbi protiv droga.
Skole treba da organizuju predavanja po pitanju droga i angazuju roditelje u ovim predavanjima. Svaka skola treba da ima akt kojim je regulisano kako ce se skola ponasati u slucaju otkrica zloupotrebe. Taj akt treba da bude poznat i ucenicima, roditeljima i skolskom osoblju. Skola mora imati odgovornost za narkotika i alkohol pitanja. Ucitelji terba da se dalje usavrsavaju po pitanju droga, da se njihova znanja i rad prosiruju. Skola terba da pokusa ostvariti saradnju izmedju roditelja i blize okoline.
Slobodno vrijeme
Opstine, mjesne zajednice i svi mi treba da razvijamo slobodne aktivnosti koje nejmaju ogranicenje u godinama. Treba ulagati vise u izgradnju objekata i terena te obrazovanje kadrova koji vode slobodne aktivnosti.
Odgovornost sluzbi socijalnog staranja
Jedan veliki dio klienata socijalnih sluzbi ima problem sa zloupotrebom alkohola i droga. Zakon o socijalnom staranju treba da nalozi opstnama da obezbjede jedanu kvalitetnu zastitu, poslije pojedinacnih slucaja zloupotrebe.
U borbu protiv droga moramo se ukljuciti svi. Jedan mudrac je rekao: "Zlo nije ucinio samo onaj koji ga je pocinio: zlo pripada i onome koji je mogao a nije sprijecio zlo".
Smrt ili samoubistvo, zlocin ili krimijal, to je finale "tripa", kako narkomani nazivaju svoj odlazak u nestvarni svijet.
Tokom prosle godine /po pisanju Dnevnog avaza/ razoblicena su 102 krivicna djela neovlastene proizvodnje i pustanja u opticaj opojnih droga u Federaciji BiH. Osumnjiceno je 130 osoba a 43 lica su odgovorna za 88 krivicnih djela omogucavanja uzimanja opojnih droga. Objavljeno je i da su policajci zaplijenili 45,6 kilograma marihuane, 1.755 stabljika kanabisa, 38,7 grama hasisa, 1.078 tableta ekstzija i 1.189 tableta artana. U novembru 1998 u Mostaru je azpljenjno 444 grama heroina, od koje se moglo napraviti 8000 "fikseva, injekcija, sutova ili panjeva". Predpostavlja se da je tada uslo izmedju 700 - 1000 grama i sto bi prodajom na ulici trebalo zaraditi 400.000 njemackih maraka.
Npr. U Mostaru postoje dvije grupe koje se bave dobavljanjem, uzgajanjem i preprodajom droga. Prva od njih se bavi prodajom tzv."bijele kraljice" kokaina i heroina, dok se druga grupa orjentirala na uzgajanje i prodaju kanabisa, odnosno marihuane.
Cijene droga u BiH;

1 gr heroina do 200 DM; 1 tableta ekstazija do 25 DM, kutija sibica marihuane 10 DM=34,5 grama, a od jedne stabljike indijske konoplje dobija se 300 gr susene marihane.
Droge u Bosnu i Hercegovinu dolaze Jadranskom kao i Albanskom vezom, uzgajaju se u BiH, a i povratnici koji su dosli u kontakt s drogama takodje donose sa sobom.
Znaci droge su ovdje. Ona ce biti sve veci problem koji je tesko rijesiti.
Najvaznije je da se cjelokupno drustvo uhvati u kostac s problemom narkomanije i da se organizuju:
Preventivni rad, smanjiti konzumaciju alkohola, zakoni, carine i policija, opste obrazovanje naroda, skola, organizacija slobodnog vremena, sluzbe socijalnog rada, adekvatne ustanove za pomoc narkomanima, lijecenje.

CUVANJE ŽIVOTA I ZDRAVLJA

Škola je produžena ruka porodice , kada bi roditelji bili u situaciji da sami poducavaju svoju djecu ii da ih primjerno pripreme za zadatke života , ne bi bilo potrebno školsko vaspitanje .

U drugim kulturama je dijete skoro iskljucivo vaspitavano u porodici . Na pocetku , u historiji vaspitanja , samo su princevi i plemici dobivali školsko obrazovanje .

Obrazovanje i vaspitanje je preuzeto od strane vjersskih institucija i nekoliko malobrojnih , odabranih ljudi moglo je da bude poduceno u religiji , umjetnosti , prirodnim naukama i da tako dobije strucno obrazovanje .

Danas škole djecu obrazuju i vaspitavaju da budu uspješni , sretni , cestiti , iskreni i pošteni clanovi društva , a sve u svrhu za dobrobit covjecanstva .

Oni moraju biti prožeti tim zadatkom i moraju biti obrazovani za njegovo ostvarenje .
Da bi smo mogli izvršavati svoje ljudske a i vjerske dužnosti , potrebno je u prvom redu da budemo zdravi . stoga nam sve prirodne nauke , sve religije svijeta pa i islam nalažu da sa najvecom pažnjom cuvamo svoj žiivot i svoje zdravlje , a da bi to postigao covjek treba a i mora da nauci a i da zna propise o cistoci tijela , odijela i životne sredine , te moralnu i duhovnu cistocu , koji su nenadmašni recepti i formule cuuvanjja života i zdravlja pa i srece , a da bi se ostvarila sreca ljudi , uzvišeni Gospodar - Bog je zadužio sve ljude da zajednicki ucestvuju u izgradnji osmišljena života . To je cvrst imperativ . iz cijele prirode vjere zvuci ova misao .

Poznato nam je da covjek porodicno bice rada se i stasa u porodici , a kad odraste stvara svoju porodicu , kao osnovnu društvenu celiju - temelj društva .

Naša bosanska porodica ima tradicionalno jake veze unutar clanova , a posebno izražene veze unutar uže familije . Kada se nacne harmonijja porodice , prouzrokovana ratnom katastrofom , kakav je slucaj s Bosnom , došlo je do razaranja porodice . najveci gubitnicii u toj situaciji su djeca koja su ostala bez ijednog ili oba roditelja .Mnogo je takve djece u Bosni i Hercegovini , oni su duševno uništeni , a mnoga su mentalno razorena . majke takve djecee ssu ostale bez svojih muževa - skrbnika . Ne osjecaju jakim , mocnim i sposobnim da sebe i svoju djecu vode kroz život . To se sve , na žalost prelama preko njihove djece i to kod njih stvara priemcivost sa posezanjem za stvari koje uništavaju covjeka kao savršeno božije bice , njegovo zdravlje i dušu .

Na žalost moramo konstatovati da ima i takvih roditelja koji svoje roditeljske obaveze ne izvršavaju , pa su djeca prepuštena sama sebi , au više slucajeva ulici , šta to znaci ? Da je ulica dobila ulogu odgajatelja njihovog djeteta , a svima nam je iz prakse poznato kakva su djeca koju ulica odgaja . Toj djeci je uskracen roditeljski odgoj , ljubav , pažnja i poštivanje .Ako roditelj poštuje svoje dijete , ako mu pruža svoju ljubav , ako mu odredi granice šta može , a šta ne može , šta valja , a šta ne valja , šta je dobro i korisno , a šta štetno i pogubno , a šta je dobro i plemenito . Onda je to veliki uspijeh za roditelja jer je ispunio roditeljski emanet - obavezu svojih roditelja .

U protivnom , dijete ce poceti sa pušenjem cigareta , konzumiranjem alkohola , uzimanjem droga i to iz jednostavnih razloga , što je zapostavljeno , odbaceno , prepušteno samo sebi pa želi da žovi tzv . prijatne trenutke i uzbudenje , a nakon toga dolaze prostitucija i kriminal . Takvi roditelji trebali bi se dobro zapitati šta se dešava s njihovom djecom i šta ce im se u buducnosti desiti , jer im tako malo kao roditelji pružaju , uglavnom zbog poslovnih i drugih ambicija , za to nemaju vremena . Oni su uzrok što mlade generacije dovodi do toga da postaju isfrustrirane osoobe koji jedini izlaz iz te situacije traže u cigareti , caši alkohola i drogi .

Najrašireniju toksikomaniju u svijetu pored alkohola danas predstavlja droga .Raširenost narkomanije u naše doba pokazuje težnju porasta . Ono što ipak ne treba pocijeniti jer oona u svom daljem širenju može da zahvali i uugrozi licnost mladih koji joj se u jednom odredenom trenutku više nece moci oduprijeti .

Narkomanija postaje , htjeli mi to ili ne , vjerovali ili ne , u sve brutalnijoj formi i dio bosanske svakodnevnice .
Shavtajuci problem narkomanije i njegove negativne posljedice kao nastavnik vjerskog odgoja i obrazovanja u svrhu borbe i zaštite mladih od ove opake toksikomanije , uz saglasnost i podršku Rijaseta islamske zajednice , prednost sam dao u edukaciji ucenika na nivou škole kroz nastavni program i vannastavne aktivnosti sa ucenicima sedmih i osmih razreda OŠ " Grbavica I " ., gdje sam ih kroz šest video projekcija koje su išle šest mjeseci informisao i upoznao sa posljedicama koje prouzrokuju droge što su ucenici sa velikom pažnjom i interesovanjem odgledali i dali svoje pozitivno mišljenje , tj. pozitivnu kritiku , a ovim programskim projektpm bilo je ukljuceno 300 - 350 ucenika , a u van nastavnim aktivnostima 120 - 180 ucenika .

Svoju zahvalnost , kao i zahvalnost ucenika , nastavnog kolegija OŠ " Grbavica I " na celu sa direktorom , gopodom Suadom Sultanovic upucujemoo švedskoj organizaciji NBV na svesrdnoj pomoci na realizaciji ovog važnog projekta , te toplo preporucujemo i drugim nastavno obrazovnim ustanovama da u svoj nastavni plani program stave ovaj projekat NBV organizacije po pitanju štetnosti droge , narkomanije i preventivne borbe protiv iste .

PROBLEMATIKA OPOJNIH DROGA NA PODRUCJU HERCEGOVACO
NERETVANSKO KANTONA

Problematiku nedozvoljene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih sredstva možemo posmatrati sa više aspekata . U prvom planu su cinjenice da se ova društveno opasna pojava nalazi u fazi ekspanzije na svim elementima visokog organizovanja , mobilne distribucije i upotrebe svih narkotika .

Najnovija policijska saznanja ukazuju da se na podrucju MUP-a Hercegovacko - neretvanskog kantona , osim još od rata prisutne indijske konoplje , poznatije kao " marihuana " , pocinju pijavljivati i teže droge tipa " heroin " kokain " ekstazi " .

Evidentna je i pojava da raniji uživaoci lahkih droga ( uživaoci marihuane " , tabletomani i sl. , ) pocinju konzumirati teže droge i to u prvoj fazi ušmrkavanjem , a odmah potom prelaze na intravenozno unošenje narkotika u organizam .

Na našem podrucju zaticemo " heroin " i " kokain " vrlo loše kvalitete , pomješan sa raznim hemijskim sustancama koje droge uživaoci ne prepoznaju po kvalitetu i uzimajuci ovakve droge direktno ugrožavaju život .

Policijske aktivnosti koje se provode u znatnoj mjeri , doprinose da se otkriju plantaže " marihuane " i izvrši pljenidba manjih ili vecih koolicina težih opojnih droga , ali objektivno cinjenica da se ovako opasnoj društvenoj pojavi ne suprotstavlja , uvezana i dobro opremljena služba .

Ova pojava zbog stepena organiziranosti i vrlo složenog samozaštinog mehanizma , te teškoca u prace i stvaranju operativnih upoorišta u narko kanalima zahtijeva planski i organizovan pristup svih relevantnih faktora , te tijesnu suradnju svih struktura policije u BiH , bez obzira na entitetsku ili kantonalnu razdvojenost . Primjer , kako bi trebale raditi policijske strukture imamo u radu kriminalnih narko dilerskih grupa , za koje ne postoji kao prepreka ni nacionalna pripadnost , te meduentitetska ili medudržavna granica .

Prateci stanje u ovoj oblasti , došli smo do odredenih pokazatelja koji BiH stavljaju kao podrucje vrlo atraktivno , da se u nju i preko nje u Evropu ubacuju velike kolicine narkotickih sredstava , jer je dobro poznata cinjenica da policija u BiH nije uvezana u jedinstveni sistem i da se ovoj problematici separatno posvecuje pažnja od podruucja do podrucja .

Želim posebno apostrofirati problem suradnje izmedu MUP-ova FbiH i MUP-a R. Srpske , sa molbom da se stvore neophodni politicki uslovi koji bi smanjili birokratsku proceduru u razmjeni informacija , te policijske službe svele na novo profesionalnog , apoliticnog prisstupa problemu , što bi našu borbu protiv proizvodaca i distributera opojnih sredstava ucinilo što bržom i efikasnijom .

U zavisnosti od stava ostalih ucesnika i izlagaca na ovoj konferenciji , predložit cu neke zajednicke zakljucke i ideje o metodama i nacinu borbe protiv narkomanije , te tretiranje ove problematike , njenim proucavanjem sa svih aspekata , kao što su krimogeni , sociološki , psihološki i dr .
Stanka Todorovic , prof. pedagogije i psihologije
Kantonalni centar za socijalne zaštite Sarajevo

PROBLEMI I TEŠKOCE U RADU SA MALOLJETNIM KONZUMENTIMA DROGE

Pojava zloupotrebe droga javlja se u osnovnooškolskom i srednješkolskom omladinom . Ovaj problem je kompleksan i cini interakciju faktora psihološke , socijalne i ekonomske prirode .

Uzimajuci drogu , mladi ljudi truju svoje zdravlje , narušavaju svoje porodicne i socijalne odnoose . Oni su vecinom nezadovoljni , imaju kritizerski odnos prema svemu , aau stvari su plašljivi i nesigurni .Neodgovorno se ponašaju prema vsojim obavezama i zaduženjima . To su labilne osobe , koje nisu sposobne da razriješe konflikte i koji od stvarnog života bježe u drogu .

Prvi susret sa drogom je rezultat znatiželje , težnje da se i to proba , nastojanja da se identificira sa osobama od kojih želi dobiti priznanje . Maloljetnici u stvari traže oslonac i teže za medusobno samopotvrdivanje sa ciljem kompezacije osjecaja nesigurnosti i nedostatka topline u roditeljskoj kuci , kao i vlastite bespomocnosti koja je rezultat nerješenih psihickih kriza pubertetskog i adolescentnog doba .

Doba puberteta je doba opce nesigurnosti mlade licnosti , njenog povlacenja u sebe i društvo svojih vršnjaka sa izraženom tendencijom distanciranja od škole i roditeljskog doma . U tom periodu mladi ljudi dolaze u krizu i konflikte sa školom , njeni zahtijevima i disciplinom . Školski neuspjjeh , izbjegavanje i izostajanje sa casova su sastavni dio krize izazvani pubertetskim previranjima .Zbog takvog ponašanja maloljetnici ne nalaze razumijevanja i oslonac u porodici , i onda iz znatiželje ili želje za oponašanjem vršnjaka uzimaju drogu .

Roditelji obicno govore da je njihovo dijete do skora bilo dobro i uzorno i da nisu imali nikakvih problema . Oni cesto zaboravljaju vaspitne metode koje su koristili u periodu djetinjstva kada je dijete bilo malo . Roditelji cesto nisu svjesni koliko i kako su poremeceni interpersonalni i partnerski odnosi u njihovom braku . Djeca su cesto u ranom djetinjstvi bila fizicki zlostavljana ( batine ) , bila omalovažavana , ismijavana , sramocena i kritikovana . Mnogi maloljetnici u okviru svoje porodice od roditelja su imali malo nagrada i pohvala .

Roditelji cesto ne znaju kako da se ponašaju kada saznaju da njihovo dijete " uživa drogu " . takav maloljetnik predstavlja teret za porodicu . Zajednicki život postaje nemoguc jer maloljetnik živi po sopstvenom planu , a kod roditelja se javljaju ambivalentna osjecanja - da li i kako pomoci djetetu ili dici ruke od njega . tada dolaze u službu socijalne zaštite i traže da im se dijete negdje smjesti , jer više ne mogu da ga trpe .

Treba istaci da su problemi u ponašanju maloljetnika unutar porodice prosjecno praceni oko dvije godine . Iz anamneze maloljetnih uživaoca opjnih sredstva uoceno je da u vecini slucajeva otac uživaoc alkohola i kao takav predstavlja negativan modela za identifikacijuu . Majka je u vecini slucajeva depresivna , frustrirana , emocionalno i fizicki istrošena . Vecinom majke radi " mira u kuci " postaju finanssijeri , a samim tim i saucesnici u procesu nabavljanja droge . Kod maloljetnih uživaoca opjnoh sredstava evidentiran je kompleks inferiornosti , visok stepen neuuroticnosti i emoocioonalne nestabilnosti , nizak prag tolerancije na frustracije .

Iz iskustvenih i teoretskih saznanja razlozi za prvo uzimanje droge su :

• radoznalost ;
• druženje sa narkomanima ( ugledanje , imitacija i identifikacija ) ;
• nepodnošenje napetosti ;
• licna nesigurnost ;
• revolt prema roditeljima i društvu ;
• depresivnost ;
• bježanje od stvarnosti .

U JU " Kantonalni centar za socijalni rad " u okviru službi za socijalnu zaštitu ( 9 ) evidentirano je 25 maloljetnih uživaoca " trave , ljepila , tablet ekstazi " i dr.

Ovaj broj nije veliki , ali nije zanemarljiv ako se uzme u obzir da jedan maloljetnik konzumira droge u društvu u prossjeku sa tri do cetirii vršnjaka . Evidentirani maloljetnici koji konzumiraju opojna sredstva u službama socijalne zaštite , istovremeno su evidentirani kao pocinioci krivicnih idrugih djela što ovaj problem još više usložnjava .

Iz iskustva u radu ssa maloljetnim delikventima u okviru Službe socijalne zaštite , indikativno je da broj djece i omladine koja eksperimentišu sa razni opojnim sredstviima mnogo veci . Poznato je da mladi mnogo ne govore o tome i da se sve to drži u tajnosti . Teškoce u radu sa ovom kategorijom djece i omladine jesu :

• nemogucnost hospitalizacije maloljetniih uživaoca opojnih sredstava ;
• nepostojanje službe na nivou kantona za prevenciju i borbu protiv narkomanije i neadekvatna koordinacija institucija sistema ;
• nedovoljna i neadekvatna informiranost djece i roditelja o štetnosti raznih opojnih sredstava i posljedicama njihovog uživanja ;
• nepostojanje sistematski organizirane edukacije roditelja .

U cilju adekvatne i kvalitetne prevencije i suzbijanja ove pojave neophodno je :

1. Što prije realizovati inicijativu za otvaranje Savjetovališta za brak i porodicu u okviru kojeg bi bilo posebno organizirano Savjetovalište za mlade ;
2. Vidjeti mogucnost da se u okviru Klinickog centra pored ambulantnog tretmana maloljetnih uživaoca opoojnih sredstava obezbjedi mogucnost za hospitalizaciju ;
3. Iznaci materijalne mogucnosti da se djeci osnovnoškolskog i srednješkolskog uzrasta omoguci kvalitetno korištenje slobodnog vremena kroz besplatno bavljenje sportom i drugim aktivnostima ;
4. Vidjeti mogucnost zapošljavanja socijalnih radnika u osnovnim školama .

Slaviša Urta , krim.inspektor
Mladen Božovic , krim.inspektor
Ministarsvo unutrašnjih poslova R. Srpska
Centar javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo

Danas se s pravom može smatrati da nema države na svijetu koja je imuna na problem narkomanije . Narkomanija je sve prisutnija u svim dijelovima svijeta i ne bira granice , nacije , politicke režime , bogate i siromašne , pa je sasvim normalno da je prisutna i u R. Srpskoj . Ovuu tvrdnju neprestano dokazuju radnici MUP-a RS , otkrivajuci odredene kolicine raznih vrsta narkotickih sredstava , odnosno droga . Policijski izvješatji pokazuju da je u toku rata teška droga ( heroin , kokain ) uglavnom stizala u vece gradove RS kao štoo su : Banja Luka , Prijedor , Doboj , Srpsko Sarajevo i Trebinje . Medutim lake droge , prvenstveno marihuana nije zaobišla nii manje centre , što se potvrdilo otkrivanjem plantaža zasijanih indijskom konopljom u okolini Prnjavora , Modrice , Višegrada , Trnova i Bilece .

Stanje narkomanije na podrucju koje pokriva CJB S. Sarajevo u perioduu 1996 - 1999 god . je sljedece :

Narkomanija je , može se reci u blagom porastu . Povecao se broj uživaoca marihuane i nešto manje uživaoca heroina . Medutim sve je izraženija nedozvoljena trgovina narkoticima i opjnom drogom , a posebno je izrežena na meduentiteskim granicama razgranicenja Dobrinja 1 , Dobrinja 4 , Vraca i Lapišnica .

Ova nedozvoljena trgovina obavlja se uglavnom izmedu lica iz RS kao preprodavaca i lica iz F BiH kao uživalaca i daljnjih preporodavaca .

Putevi krijumcarenja opojnih droga u RS vode iz SRJ . Manje kolicine droge dolaze i R. Srbije , a dosta vece kolicine iz R. Crne Gore . Pretežno se radi o heroinu kao teškoj drogi i marihuuani kao lakoj drogi .

Obzirom da se potpisivanjem Dejtonskog sporazuma sa ovog podrucja raselio odredeni brij narkomana i dilera koji su se naselili u vece gradove SRJ i RS , a da je odreden broj tih lica otao na podrucju S. Sarajeva , stvoreni su uslovi za bolje povezivanje lanaca krijumcarenja opojnih droga iz pravca Beograda i gradova iz R. Crne Gore sa S. Sarajevom . Droga koja dolazi iz R. Crne Gore , porijeklom je iz Albanije i pored prilicno dobrog kvaliteta , vrlo niske je cijene , osim toga najcešce se razmjenjuje za oružje i automobile ukradene u RS i F BiH . Po našim saznanjima u R. Crnoj Gori ( Niikšic i Podgorica ) ciijena jednog kilograma marihuane krece se od 120 - 150 DM , a cijena jednog grama heroina od 40 - 50 DM . ako se zna da je u sitnodilerskoj mreži cijena jednog kilograma marihuane 1 500 do 2 000 DM , a jedan gram heroina 150 DM , nije teško predpostaviti da sse povecava broj dilera , pa cak i onih koji nemaju uske veze sa narkomanijom , nego se bave preprodajom opojnih droga cisto iz materijalne koristi i bez zarade . Ovome u prilog ide i velika nezaposlenost i loše socijalno stanje mladih RS i njenom okruženju .

Za podrucje koje pokriva CJB S.Sarajevo , može se reci da je tranzitno podrucje preko koga se prenose relativno male kolicine droge , namjenjene za preprodaju sitnodilerskoj mreži . Iako se prisustvo narkomanije i preprodaja opojnih drogaa ne može mjeriti po policijskim otkricima , potrebno je istaci da je najveca kolicina heroina oduzeta od jednog dilera iznosila 352 grama , a najveca kolicina marihuane 4 kiloograma .Sve ostale kolicine heroina koje je oduzela policija CJB S. Ssarajevo iznosile su 10 grama marihuaane do 200 grama .
Imajuci u vidu štetnosti narkomanije kako na pojedince , tako i na širu društvenu zajednicu , neophodna je cvršca suradnja izmedu Ministarstva unutrašnjih poslova svih zemalja , kroz koje prolaze putevi krijumcarenja . U ovom slucaju izmedu MUP-a SRJ i MUP-a RS i MUP- a F BiH , sve u cilju efikasnijeg sprijecavanja i suzbijanja nedozvoljene trgovine narkoticima i opojnom drogoom .

Posebnu angažovanost trebaju da imaju svi društveni subjekti koji se bave ovom problematikom , te se prvenstveno odnose na Centre za socijalni rad , Zdravstvene ustanove i obrazovne institucije koje u suradnji sa roditeljima morajuu preventivno da djeluju na mlade .

U dosadašnjem radu veliku pomoc , kao MUP-u RS tako i MUP-u F BiH pružila je medunarodna misija za kontrolu droga UNDCP . Ova pomoc sastoji se iz tehnicke opremljenosti laboratorije za isiptivanje droga , opremljenosti svih centara sa neophodnom opremom za rad Odsjeka za krijumcarenje i narkomaniju , kao i strucnoj osposobljenosti radnika MUP-a koji direktno rade na problematici sprijecavanja nedozvoljene trgovine narkoticima i opjnom drogom .

Osim ove svestrane pomoci od UNDCP u borbi protiv droge , treba veca angažovanost i drugih medunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i saveza u cilju boljeg informativnog rada u borbi protiv droge , podrške javnog mijenja u borbi protiv droga na medunarodnom i lokalnom nivou , pa je stoga veliki znacaj i doprinos NBV-a .

U našem zakonodavstvu na planu sprijecavanja neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga , kao i onemogucavanje njihovog uživanja postoje propisi u Krivicnom zakonu RS , i Zakonu o opojnim drogama .
Krivicni zakon RS poznaje dva krivicna djela u vezi sa opojnim drogama , koja su predvidena u grupi krivicnih dijela protiv drugih društvenih vrijednosti . To su : Krivicno djelo neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga ( clan 245 ) i Krivicno djelo omogucavanja uživanja opojnih droga ( clan 246 ) .

U narednom periodu na nivou CJB S. Sarajevo planirali smo povesti širu preventivnu akciju u borbi protiv droga , a u cilju upoznavanja mladih ljudi sa štetnim posljedicama po organizam, zdravlje koje uzrokuje konzumiranje narkotickih sredstava . U akciju ce biti ukljucene zdravstvene ustanove , centri za socijalni rad , obrazovne institucije i sredstva javnog informisanja , te organizovati predavanja iz ove oblasti u osnovnim i srednjih školama i na fakultetima .

U pripremanju i realizaciji ove akcije bit ce nam potrebna strucna i tehnicka pomoc , te koristim ovu priliku da nam u realizaciji ove akcije pomogne IPTF , Centar za borbu protiv droge kao i ostale organizacije koje se bave ovom problematikom .

NYKTERHETSRÖRELSENS BILDNINGVERKSAMHET
NBV SARAJEVO
NBV Projekat Droge u svijetu
Edhema Mulabdica 2.
71000 Sarajevo
Tel / fax  +387 71 232 847
Kontakt osobe Fadila Jašarevic

www.nbv.se/nbv/bosnian

BANJA LUKA
058

AAA
Kontakt osoba Nataša Loncarevic
Tel 21 44 46

OMLADINSKI CENTAR " KASTEL "
Kontakt osoba Željko Antonic
Tel/fax 47 625
Kastel bb

BEOGRAD
011

GOD
Kontakt osobe Ivan Radojcic i Dejan Savic
Tel/fax 32 25 645

BIHAC
077

UG " ŽENE S UNE "
Kontakt osoba Enisa Curtovic
Tel 22 47 28
Fax 22 94 01

K MUP BIHAC
Kontakt osoba Senahid Nuhanovic
Tel 22 34 97
Fax 33 14 95

GORAŽDE
073

UDRUŽENJE GRAĐANA ZA BORBU ALKOHOLIZMA I DRUGIH TOKSIKOMANIJA
Kontakt osobe Salko Kudin i Hasan Delic
Tel/fax 22 38 22 / 22 33 43

O.Š " MEHMEDALIJA MAK DIZDAR "
Kontakt osoba Alija Lapo
Tel/fax 82 24 74

K MUP
Kontakt osoba Mirsad Tiro
Tel / fax 22 11 25 lok. 214 / 217

OMLADINSKA ORGANIZACIJA
Kontakt osoba Alen Bajramovic
Tel 22 12 00
Fax 22 30 72

JAJCE
080

CRVENI KRIŽ SREDNJE BOSANSKOG KANTONA
Kontakt osoba Jozo Bojanic
Tel/fax 65 80 46

OSNOVNA ŠKOLA
Kontakt osoba
Tel/fax

SREDNJA ŠKOLA
Kontakt osoba
Tel/fax

MUP JAJCE
Kontakt osoba Rajko Bogic
Tel 65 80 16
Fax 65 80 17

MOSTAR
088

PPZ Mostar
Kontakt osoba Hajrija Cokoja
Tel/fax 57 00 45

S.A.H - Švicarska kuca
Kontakt osoba Zinka Ceric
Tel/fax 55 17 73

MUZICKI CENTAR PAVAROTI
Kontakt osoba Mili Tiro
Tel 55 07 50
Fax 55 20 81

MEDRESA
Kontakt osoba Mineta Muminagic
Tel/fax

GIMNAZIJA
Kontakt osoba Dženana Mušic
Tel/fax 57 82 59

VII OSNOVNA ŠKOLA
Kontakt osoba Tanja Majgo
Tel/fax 57 82 17

IV OSNOVNA ŠKOLA
Kontakt osoba Seada Kuštic
Tel/fax

CENTAR ZA MLADEŽ " SRCEM "
Kontakt osoba Tea Omanovic
Tel/fax 31 87 38

CENTAR ZA SPRJECAVANJE I IZVANBOLNICKO LIJECENJE OVISNOSTI U MOSTARU
Tel / fax 31 31 10

RTV Mostar
Kontakt osoba Siniša Jokic
Tel/fax 58 01 01 / 104 / 100

K MUP MOSTAR
Konatkt osobe : Ahmet Idrizovic i Milan Skoko
Tel 58 08 40 / 38 31 01
RTV MOSTAR
Kontakt osoba Siniša Jokic
Tel / fax 58 01 01 / 104 / 100

PRIJEDOR
059

UDRUŽENJE " SANUS "
Kontakt osoba Mirjana Maksimovic i Nada Tepic
Tel 12 828
Fax 11 840

UDRUŽENJE " TREZVENOST "
Kontakt osoba Nebojša Babic
Tel


SARAJEVO
071

CRVENI KRIŽ KANTON SARAJEVO
Kontakt osoba : Sead Jašarevic
Tel/fax 66 44 26 / 427
Trampina br.2

CRVENI KRIŽ FEDERACIJE BiH
Kontakt osoba Marinko Šimunovic
Tel / fax 20 70 13 / 21 39 07

CRVENI KRIŽ NOVO SARAJEVO
Kontakt osoba : Ismet Kucevic
Tel / fax 52 57 38
Tel 61 08 07

CRVENI KRIŽ NOVI GRAD
Kontakt osoba Rezama Mušic
Tel 45 18 95
Fax 54 55 98

STUDENTSKI RADIO eFM
Kontakt osobe Zoran Catic i Armin Ibrahimspahic
Tel 21 20 33/34
Tel/fax 21 20 32
Kasarna Maršal Tito

O.Š " GRBAVICA I "
Kontakt osoba Mensur Varaki
Tel 090 147 140

O.Š " CENGIC VILA I "
Kontakt osoba
Tel/fax 64 02 20

KATOLICKI ŠKOLSKI CENTAR
Kontakt osoba Vera Jožanec
Tel/fax 45 65 33
Tel 46 13 00

O.Š " 9.maj " Pazaric
Kontakt osoba Adisa Kurtovic
Tel / fax 89 86 23

O.Š " Edhem Mulabdic " Tarcin
Kontakt ossoba Almedina Muratovic Pašic
Tel / fax 53 81 23

O.Š " Alija Nametak "
Kontakt osoba
Tel 65 22 97

O.Š " Mirsad Prnjavorac " Vogošca
Kontakt osoba Kenela Zuko
Tel 43 09 11
Fax 43 09 10

O.Š " ALEKSA ŠANTIC "
Kontakt osoba Edina Majstorovic
Tel/fax 46 13 00

UG " TREZVENOST "
Kontakt osoba Uzeir Skaka
Tel/fax 44 60 75 / 44 60 76

MUP FEDERACIJE BIH
Kontakt osoba Nedžad Vejzagic
Tel 66 49 04

MUP KANTON SARAJEVO
Kontakt osoba Džemal Murga
Tel 20 09 20
Fax 66 42 13

ZAVOD ZA EPIDEMIOLOGIJU
Kontakt osoba Zlatko Puvacic
Tel 66 37 42/43
Fax 65 12 00

LOKALNA DEMOKRATIJA BARCELONA SARAJEVO
Kontakt osoba Jasmina Mujezinovic
Tel/fax 20 99 88
Tel 66 62 40

DOM ZA MALOLJETNICKU DELIKVENCIJU
Kontakt osoba Muhamed Hadžic
Tel/fax 65 48 95 / 64 12 35

SVJETLA RIJECI
Kontakt osoba Fra Mirko Filipovic
Tel/fax 66 55 20

PPZ SARAJEVO
Kontakt osoba Feriha Galijatovic
Tel/fax 66 85 01

INTERNACIONALNA ASOCIJACIJA MLADIH
Kontakt osoba Damir Hodžic
Tel 20 36 67
Fax 21 09 42

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE
Kontakt osova Mirsad Mahmutovic
Tel 44 79 53
Fax 47 24 04

ARMIJA BIH
Kontak osoba Hamid Bahto

ŠKOLA NARODNOG ZDRAVLJA
Kontakt osoba Arif Smajkic
Tel 66 39 41

JU " KANTONALNI CENTAR ZA SOCIJALNI RAD "
Kontakt osoba Bahrija Prebilovic
Tel / fax 52 45 43

SPLIT
021

Sr. Bernardica Juretic
Tel 021 36 12 00 / 34 52 88
Fax 021 36 13 11

SRPSKO SARAJEVO
051

CJB
Kontakt osobe Slaviša Urta i Mladen Božovic
Tel 78 36 18
Fax 78 36 11

O.Š " AUGUST ŠENOA "
Kontakt osoba Branko Bošnjak
Tel 70 33 59

TUZLA
075

CRVENI KRIŽ TUZLANSKO - PODRINJSKOG KANTONA
Kontakt osoba Jadranka Durakovic
Tel 25 16 03
Fax 25 16 04

UG " ZEMLJA DJECE "
Kontakt osoba
Tel/fax 28 26 43

POKRET PROTIV PUŠENJA , ALKOHOLIZMA i NARKOMANIJE
Kontakt osoba Zlata Žigic
Tel 28 24 75
Fax 28 31 77
Univerzitetska br.1

K MUP
Kontakt osoba Amir Bajramovic
Tel 23 58 77 lok. 296 / 242

ŠIROKI BRIJEG
088

O.Š " AUGUST ŠENOA "
Kontakt osoba Branko Bošnjak
Tel 70 33 59

VIŠEGRAD
058

DEMOKRATSKI CENTAR " NOVE NADE "
Kontakt osobe Zvjezdan Draškovic
Tel / fax 68 31 22

VOGOŠCA
071

MUP Vogošca
Kontakt osoba Idriz Efendic
Tel / fax 66 40 25

ZENICA
072

PPZ ZENICA
Kontakt osoba Fehim Begic
Tel/fax 21 627

MUP ZENICA
Kontakt osoba Jozo Corluka
Tel/fax 31 303 / 41 53 74

KAZNENO POPRAVNI DOM ZENICA
Kontakt osoba Revko Kadric
Tel 21 684
Fax 31 479
Sarajevska 36

TV ZE - DO KANTONA
Kontakt osoba Adnadin Jašarevic
Tel 41 63 40
Fax 41 83 63

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA
MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA I KOMUNIKACIJE
FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA , NAUKE , KULTURE I SPORTA
FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVLJA
FEDERALNO MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE , RASELJENIH OSOBA I IZBJEGLICA
KANTONALNO MINISARSTVO ZDRAVLJA
MINISTARSTVO ZDRAVLJA REPUBLIKE SRPSKE
MINISTARSTVO PROSVETE REPUBLIKE SRPSKE
JU " KANTONALNI CENTAR ZA SOCIJALNI RAD "
FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
KANTONALNA MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA
CJB SRPSKO SARAJEVO

www.nbv.se/bosnian

Home