WED, 17 JAN 1996 22:07:04 GMT
Kazniva djela, zakonodavstvo, zdravstveni centri
Broj narkomana
u Sloveniji se iz godine u godinu povećava, to je zaključak do kojeg smo došli na osnovi službeno dostižnih informacija te na osnovi statistika, koje su nam posredovale različite osobe, koje se problematikom bave. Točni podaci o broju narkomana u Sloveniji ne postoje, stručnjaci govore tek o približnom broju, koji se kreće od dvije do deset hiljada ovisnika. A broj onih, koji narkotike konzumiraju povremeno ili tek za probu, mnogo je veći. Prije svega zabrinjava podatak da je među ovisnicima - za razliku od razvijenih zemalja - mnogo mladih, čak djece, koja se sa drogama susreću već u osnovnoj školi.
Nedozvoljena proizvodnja i promet drogama
Broj potrošača nedozvoljenih narkotika se je u zadnjih nekoliko godinama drastično povećao, ocjenjuju kriminalisti ministarstva unutrašnjih poslova, a manji broj smrtnih žrtava povezuju sa određenim pozitivnim pomacima na području liječenja. Prije svega razvoju metadonskih tretmana pri liječenju ovisnika o heroinu te smanjenoj ponudi čistog heroina (manje opasnih tvari) na slovenskom narko tržištu. Međunarodni švercerski putovi na relaciji istok - zapad, koji protječu kroz Sloveniju, su logično objašnjenje za veću dostupnost droga i sve veći broj ovisnika. Policajci se pri pokušajima suzbijanja narkomanije i šverca drogama _često susreću sa izrazito agresivnim, naoružanim i dobro organiziranim organizacijama švercera odnosno preprodavača bijele smrti. Prije svega kod praćenja takozvanog "balkanskog puta", po kojem organizacije švercaju heroin iz Turske u države zapadne Europe, kokain iz Južne Amerike, hašiš iz Maroka, LSD iz Nizozemske, a u zadnje vrijeme i ecstasy iz zemalja zapadne Europe. Tokom 1994 godine - podatke o aktivnosti slovenske policije u 1995 godini nismo dobili iako smo za njih nekoliko puta zamolili predstavnike na ministarstvu za unutrašnje poslove - policajci su zbog sumnje 407 kažnjivih djela javnim tužiocima poslali 475 osumnjičenih osoba. Osim toga zabilježili su i 434 prekršaja po Zakonu o proizvodnji i prometu drogama. Zbog posljedica uživanja te su godine umrle četiri osobe. Otkrili su i mnoge primjere manjih zloupotreba narkotika odnosno droga, a pratili su i promet sa kemikalijama odnosno tvarima, koje služe za proizvodnju narkotika. Najveći uspjesi (zapljene) u suzbijanju šverca droge te su godine: - 5.2 kilograma heroina, kojeg su zaplijenili u jednoj sobi hotela Lev u Ljubljani. U državu su ga unijela dva Turka, a bio je namijenjen talijanskom kupcu - 2.1 kilograma heroina, kojeg su policajci zaplijenili na Oto_cu 25. aprila. I taj je heroin bio namijenjen talijanskom kupcu -1.6 kilograma kokaina, kojeg su slovenski policajci zaplijenili u sudjelovanju sa američkom agencijom za suzbijanje droga (DEA). Pošiljka je postom prispjela iz Kolumbije i ponovo je bila namijenjena talijanskom kupcu - 1.5 kilograma heroina, kojeg su našli 2. augusta u Kranju kod slovenskog državljana. Heroin je preprodavao slovenskim ovisnicima - 2 kilograma heroina, kojeg su na aerodromu Brnik zaplijenili slovenskom državljanu, koji je putovao iz Turske u Austriju - 17 kilograma marihuane, drogu su zaplijenili slovenskom državljanu 3. novembra u Postojni. Marihuana je bila prerađena u Sloveniji i bila je namijenjena domaćem tržištu.
Zakonodavstvo
U Republici Sloveniji vrijede međunarodne konvencije, koje je potpisala bivsa Jugoslavija i te su: jedinstvena konvencija o drogama iz 1961 godine, protokol o promjenama jedinstvene konvencije o drogama iz 1972 godine, konvencija o psihotropnim tvarima iz 1971 godine te konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa drogama i psihotropnim tvarima iz 1988 godine. Slovenija se sa potpisom odnosno prihvaćanjem tih konvencija obvezala da će poštovati međunarodne obaveze među koje sudi i vođenje evidencije o prometu drogama i psihotropnim tvarima te vođenje evidencije o državama destinacije. Ministarstvo zdravlja je prije skoro dvije godine predložilo, da se za sve osnovne kemikalije za proizvodnju narkotika uspostavi resim izdavanja uvoznih i izvoznih dozvoljenja na osnovu promijenjenih tarifnih brojeva sto je slovenska vlada potvrdila početkom 1995 godine. A kako međunarodne preporuke predviđaju da se zakonodavstvo na području droga, psihotropnih tvari i prekurzorja dijeli na dvije odvojene cjeline, isto je ministarstvo krajem prošle godine spremilo prijedlog za izradu novog zakonodavstva na području droga: 1. Zakon o drogama i psihotropnim tvarima, koji određuje uvjete u kojima su proizvodnja i promet drogama dozvoljeni. U taj je zakon uključena i klasifikacija svih biljaka i tvari, koje stvaraju ovisnost odnosno koje su štetne za zdravlje, te pravna regulativa, koja proizlazi iz toga. Riječ je o izrazito strogom prijedlogu zakona za kršitelje. 2. Zakon o liječenju i socijalnoj rehabilitaciji ovisnika. U tom su prijedlogu zakonu određene mogućnosti rada sa ovisnicima, a njihova je namjena smanjiti štetu zbog upotrebe nedozvoljenih droga. Dana su i neka načela, koja bi trebala smanjiti potražnju. Sve aktivnosti na području zakonodavstva teku u sudjelovanju sa međunarodnim grupama, centrima i organima, koji se sa problematikom bave.
Liječenje ovisnih o drogama
U Sloveniji postoji nekoliko programa sa kojima se pokušava pomoći ovisnicima, kako bi mogli ponovo normalno zaživjeti i kako bi se mogli ponovo uključiti u drustvo. Nažalost, takvih je programa jos uvijek premalo. U Centrima za sprječavanje i liječenje ovisnika o drogama - u Sloveniji postoji devet takvih centara - je trenutno uključeno približno 550 ovisnika, koji su uključeni u metadonski program. Zahtjevi za prijem u takve centre su: višegodišnja ovisnost o opijatima i trenutačna fizička ovisnost, dokumentacija o prethodnim pokušajima detoksikacije, spremnost za liječenje po programu, ovisnik mora biti punoljetan. Ovisnik dobiva metadon svakodnevno u obliku otopine pomiješane sa voćnim sokom, koju mora popiti pod nazorom zdravstvenih djelatnika. Loša strana programa je u tome, sto ide za ambulantno liječenje, a to znači, da može ovisnik istovremeno uzimati bilo koju drugu drogu. Centar za detoksikaciju u okviru Centra za mentalno zdravlje u Ljubljani radi po programu, koji je namijenjen dostizanju fizičke apstinencije. Progam traje šest tjedana u potpuno izoliranoj okolini gdje su moguće različite aktivnosti. Fizička apstinenca moguća je već nakon četrnaest dana. A ako se ovisnik po detoksikaciji ne uključi odmah u program rehabilitacije, postoji velika mogućnost da ponovo krene sa uzimanjem droga. Kroz taj je program prošle godine prošlo približno 90 ovisnika. Pod okriljem slovenskog karitasa djeluje od prošle godine i zajednica "Srečanje" (Susret), koju je u Italiji ustanovio Don Pierino. Zajednica je potpuno zatvorenog karaktera i podijeljena po spolovima, a vode je isključivo ozdravljeni ovisnici. Ulaz u zajednicu moguć je tek nakon višemjesečne apstinence. Ta apstinenca je ujedno i dokaz tvrde volje odnosno želje po ozdravljenju. U prvoj slovenskoj zajednici, koja je locirana u Kostanjevici pokraj Nove gorice, sivi po strogim pravilima deset mladića, a u fazi pripreme je još 12 osoba. Djelatnici slovenskog karitasa za ovu godinu planiraju raširenje odnosno otvaranje nove zajednice zbog velikog zanimanja. Djelatnici Socialnog foruma za ovisnost i omamu - sekcija za narkomaniju su za Sloveniju pripremili i priredili talijanski program CEIS. Ide za takozvani projekt čovjek, koji poznaje tri faze. Dnevni program gdje je posebna uloga namijenjena i roditeljima ovisnika koji ga prate kod liječenja i aktivno sudjeluju na grupnim sastancima roditelja. Druga je faza azil i tu fazu u Sloveniji još ne izvode, jer još nisu ispunjeni svi uvjeti, prije svega prostorni. Naime, u drugoj se fazi ovisnik mora suočiti sa razlozima, zbog kojih je krenuo sa drogiranjem. Treća je faza kućna zajednica, a u toj se fazi vrše pripreme za uključenje u normalan život bez droga. U centrima Le Patriarche, koji još uvijek ne postoje u Sloveniji iako postoje planovi za skoro otvaranje, trenutno se liječi vise od sto Slovenaca.
ZORA PERUSKO