Usenet FAQ news grupe
hr.news.novi-korisnici

v.0.4.2 [html]

Uredili (Editors):

Nikola Škorić - glavni i odgovorni
- Davor Moravek
- Zoran Dželajlija

Citirani su i tekstovi koje su postali (abecedno):

- Miroslav Hržica
- Vlatko Jurić-Kokić
- Dražen Kačar
- Momak
- Ranko Pavić - Oblivion
- Matija Pužar - Puma
- Vid Strpić
- Toni Zaro

Citati klasika:
- Katon Stariji
- Konfucije

Upite šaljite na grupu hr.news.novi-korisnici


Sadržaj:

Sekcija A: Usenet općenito Sekcija B: Izrazi i običaji na (hrvatskom) Usenetu Sekcija C: Kreiranje grupa

Sekcija D: Napredno korištenje Useneta

Sekcija E: Likovi

Sekcija A: Usenet općenito


A-01. Uvod

"Tko ne zna, a zna da ne zna - dijete je, naučite ga."
Konfucije (551. pr.n.e.-479. pr.n.e.)

"J***ga, nemoš' sve sam. Neke stvari moraš i pitat."
Nikola Škorić (1982.-)

 

Ovaj tekst su napisali entuzijasti, želeći podijeliti svoje znanje sa onima koji su relativno novi. FAQ je engleski akronim za Frequently Asked Questions - Često postavljana pitanja dakle nešto što se često ponavlja, pa kako ne bi stalno odgovarali na ista pitanja svakome  "newbie" - (onaj tko je nov), potrudili smo se složiti par odgovora. Ukoliko znate više od nas - stavite primjedbu. Postanite tako koautor. Ukoliko ima nešto što vam nije jasno - pitajte u news grupi hr.news.novi-korisnici!

Ovaj FAQ se može naći na sljedećim lokacijama:

http://newusers.cjb.net/ - original FAQa; 

link trenutačno pokazuje na adresu: www.net4u.hr/~nick/usenet/faq/index.html

www.moravek.org/newusers/ - mirror FAQa

hr.news.novi-korisnici  - na newsgrupu se FAQ posta u pravilu svakih mjesec dana.

Opaska: prije preimenovanja hr.* Usenet grupa, ovo je bio FAQ news grupe hr.newusers. Stare postove te grupe možete potražiti u nekoj od Usenet arhiva.

Ukoliko želite postaviti link na ovaj FAQ, najbolje je da ga stavite na naslovnu stranicu jer se redoslijed poglavlja mijenja sa novim verzijama.  Bilo bi nam drago da nam javite putem e-pošte da ste to učinili. Kako je ovaj dokument u stalnoj izgradnji, moguće je da postoje manje greške koje nismo primijetili. Slobodno nam se javite sa svojim komentarima! 

Na vrh stranice


A-02. Što je Usenet?

Usenet je mreža unutar Interneta koja omogućava razmjenu tekstualnih poruka NNTP protokolom putem javno dostupnih poslužitelja (engl. servera). Poslužitelji akumuliraju poruke koje su jedno vrijeme od svoga dolaska na poslužitelj (to vrijeme ovisi od poslužitelja) dostupne svima koji ih žele citati. Poruke se mogu slati na poslužitelj, čitati sa poslužitelja i brisati sa poslužitelja (mada se ovo zadnje radi rijetko).

Na taj način se razvijaju rasprave u kojima sudjeluju razni ljudi, koji se obično međusobno ne poznaju i koji iznose različita mišljenja. Kako je Usenet vrlo slabo cenzurirana mreža (postoje službe koje se brinu za podobnost sadržaja na Usenetu, ali vrlo rijetko reagiraju), na njoj se javljaju svi oblici demokracije i anarhije (naime, pozitivni i negativni). Sudionici rasprava iznose svoja stajališta, brane ih, te pokušavaju srušiti suprotna mišljenja koristeći, ali i zlorabeći tu demokraciju. Tako da se na Usenetu mogu pronaći poučni sadržaji, ali isto tako i sadržaji koji mogu vrijeđati nekoga. Usenet je dobro mjesto ako vam neka informacija treba u roku većem od 6 sati. Na Usenetu se skupljaju ljudi raznih profila i zanimanja, tako da je  vjerojatno da će se naći netko tko će znati i htjeti odgovoriti na vaše pitanje (kakvo god ono bilo).

Na vrh stranice


A-03. Čemu služi Usenet?

Usenet nema neku definiranu svrhu. Usenet može služiti, kao i Internet uopće, za pribavljanje informacija, rješavanje problema, upoznavanje i stvaranje prijatelja, za zabavu ili nešto sasvim drugo.

Na vrh stranice


A-04. Što je Usenet poslužitelj?

Usenet je kompjuterska mreža koja se sastoji od kompjutera - poslužitelja. Kako bi poruka dospjela na Usenet, mora dospjeti na neki Usenet  poslužitelj. Potom ju može pročitati i odgovoriti na nju svatko tko pristupi tom poslužitelju. Neke grupe se "prenose" na više poslužitelja. Poslužitelji razmjenjuju poruke koje su poslane na pojedine grupe koje prenose, što je proces koji nije trenutan, tako da može proći i cijeli dan dok se poruka raširi po mreži poslužitelja. Kako postoji velik broj poruka, na pojedinom poslužitelju se mogu zadržati različito vrijeme (latencija) što varira u praksi od 36 sati do mjesec dana ili duže.

Na vrh stranice


A-05. Kako pristupiti Usenetu?

Usenet je dio Interneta kao i World Wide Web, IRC, FTP i drugi servisi. Da bi pristupili Usenetu, potrebna vam je, prije svega veza na Internet. Izuzetak su .fido grupe koje se "prenose" i preko posebnih mreža koje povezuju BBS mreže, pa im se stoga može pristupiti i na alternativni način.  Drugo što vam je potrebno je news reader. To je software (program) za čitanje poruka.  Da bi sa news readerom prikupili poruke, potreban vam je neki "ulaz na Usenet" - poslužitelj, potrebna vam je adresa poslužitelja

U praksi morate nabaviti news reader, konfigurirati ga (upisati svoju e-mail adresu, adresu poslužitelja i slično) i skupljati poruke kad ste na Internetu.

Na vrh stranice


A-06. Što je news reader?

News reader je software za baratanje Usenetom. Najpoznatiji i besplatni programi koji se dobiju "u paketu" sa operativnim sistemom i drugim alatima (za čitanje elektronske pošte, www browser, chat programi) su Outlook Express i Netscapeov Mail. Drugi, popularni i s nekim naprednijim opcijama su  Forte Agent, Microplanet Gravity, News Xpres, slrn, Gnus (poslijednja dva su vrlo popularna na UNIX platformama, a postoje i za Windowse, gdje su manje popularni). Windows korisnici sa najvećim zahtjevima koriste Agent ili Gravity, dok je na UNIX platformi slrn popularniji iz razloga sto je Gnus previše moćan da bi bio koristan korisnicima koji ne zahtjevaju previše od news readera.

Na vrh stranice


A-07. Što su to news grupe?

Svaki poslužitelj prenosi određene news grupe. News grupe su tematske podformacije na Usenetu na koje pristižu poruke. Dakle, kad šaljete poruku na Usenet, vi je šaljete na news grupu. Onda se ta poruka prenosi na sve poslužitelj koji prenose tu grupu. News grupe se još nazivaju i Usenet konferencije, ali, taj se naziv sve manje koristi. Dakle, news grupe su podijeljene po temama, a teme su posložene u hijerarhijsko stablo. Slanje netematske poruke u news grupu se smatra nepristojnim. Kada se prvi put povezete na određeni poslužitelj, vi od njega dobijete popis news grupa koje on prenosi. Tek kada izberete neku grupu i uđete u nju, tek onda vidite poruke. Vidite poruke koje su na toj grupi i to su obično poruke vezane uz temu grupe.

Na vrh stranice


A-08. Zašto se na Usenetu nalaze news grupe?

Usenet se nekada davno (oko 1980. godine - stvarno davno ako pogledate prosječnu starost Usenet korisnika u Hrvatskoj ) zvao Netnews. Zamišljen je za slanje i primanje vijesti. Od te ideje je danas ostalo samo ime grupa i razne izvedenice - news grupe, newsi. 

Na vrh stranice


A-09. Kako se dijele news grupe?

Usenet se sastoji od news grupa. News grupe su podijeljene po temama. Svaka grupa ima svoj naziv (svoje ime). To ime odgovara temi te grupe. Naziv svake news grupe je sastavljen od vise riječi (oznaka) odijeljenih točkama (na primjer: comp.lang.pascal.delphi.components.usage). 

U imenu grupe se na lijevoj strani nalaze općenitije odrednice, a svaka  sljedeća oznaka na desno dalje ograničava tematiku grupe. Na taj način se iz imena grupe može prilično precizno odrediti čime se ta grupa bavi. U nazivlju grupa postoji određena hijerarhija. Hijerarhije se dijele na globalne (službeni jezik engleski) i lokalne (službeni jezik je jezik određene države). 

Globalne grupe nemaju oznaku države. Prva oznaka globalne grupe (ujedno i druga oznaka u imenu lokalne grupe) je jedna "The Big 8" oznaka. To su: comp, misc, news, org, rec, sci, soc, talk.

I u lokalnim grupama koriste se ovi nastavci, u drugostupanjskim hijerarhijama.

Postoje i druge hijerarhije koje ne čine "The Big 8", ali se koriste kao drugostupanjske hijerarhije (dakle, postoji grupa hr.test , ali ne i test.stupid-tests)

Nakon te prve oznake, ostale su oznake više - manje intuitivne. Tako sad znamo da  grupa comp.lang.pascal.delphi.components.usage služi za raspravu o razvojnom alatu Delphi (koji se bazira na programskom jeziku Paskalu) i to o korištenju komponenti. Barem bi se tako moglo zaključiti iz imena, no rasprave koje se na nekoj grupi vode, mogu se promijeniti. 

Postoje primjeri kada grupa ljudi preotme grupu (take over) i rasprava krene u potpuno drugom smjeru nego što je prvotno zamišljeno. To, naravno nije dopušteno i trebalo bi osnovati novu grupu na tu temu ili preimenovati sadašnju grupu.

Na vrh stranice


A-10. Kako se dijele hrvatske news grupe?

Nazivi grupa u lokalnim hijerarhijama počinju dvoslovnom oznakom države i točkom. Dakle, hrvatske grupe počinju sa "hr.". Tako imamo hr.test i hr.news.novi-korisnici

Na drugo mjesto (dakle, odmah poslije hr.) dolazi oznaka neke od The Big 8 hijerarhija ili neke druge hijerarhije. Zatim dolazi riječ hrvatskog jezika koja precizno opisuje grupu. 

Sve hijerarhije nakon 2. stupnja nose hrvatska imena. Tako imamo hr.soc.grad.* hijerarhiju i slično. Iznimke od tih pravila su rijetke i moraju imati vrlo jak razlog za postojanje. Neke od tih iznimaka su grupa hr.news.groups, zato jer u svim lokalnim hijerarhijama postoji grupa *.news.groups; hr.news.admin  iz istog razloga i slicno. Ostale iznimke su uglavnom u hr.alt.* hijerarhiji.

Posebne hijerarhije hrvatskih news grupa:

Za razliku od ostalih grupa gdje su oglasi uglavnom nepoželjni, ovdje su tematski.

Na vrh stranice


A-11. Koji poslužitelji prenose hrvatske grupe?

Sve ovisi o odluci news administratora. Svi ISP-ovi u Hrvatskoj bi trebali omogućiti pristup Usenetu. Nekako se ustalilo pravilo, da se pojedinom poslužitelju može pristupiti samo sa modemskih ulaza tog ISP-a. "Vanjskim" korisnicima nekad se dopušta pristup samo određenim grupama. Postoje i news poslužitelji čije se korištenje posebno naplaćuje. Ukoliko se odlučite za takav servis, zatražite od administratora da prenosi grupe koje vas zanimaju. Naravno, to nisu svi poslužitelji. Hrvatski poslužitelji prenose strane grupe, a odnedavno se i hrvatske grupe prenose u svijet pa se mogu naći na velikom broju stranih poslužitelja.

Adrese poslužitelja koji prenose kompletnu hr. hijerarhiju:

Ukoliko tražite poslužitelj koji prenosi određenu news grupu, isprobajte newzbot searcher. 

Ukoliko želite sa vanjskih poslužitelja poslati neku poruku u hr.alt.* grupu, postoji mogućnost da zbog posebnih filtera ovo ne bude vidljivo korisnicima koji pristupaju sa HThinetovog poslužitelja (a takvih ima dosta).

Na vrh stranice


A-12. Što su binaries grupe?

Na Usenet se šalju tekstualne poruke. Ali, zašto se ograničiti samo na tekst? Zašto ne slati i slike, e-knjige, programe  ili cijele operativne sisteme?   Razlog tome je što neki ljudi konfiguriraju news readere tako da "pokupe" sve najnovije poruke sa neke grupe. I onda recimo da je netko jučer poslao najnovije izdanje Linuxa na grupu comp.os.misc . I onda se vi povežete na Internet, upalite svoj news reader i on krene skupljati nove poruke sa grupe comp.os.misc. I što se sad desi? Sljedećih par sati vas je kompjuter zaposlen skidanjem linuxa, a vi to ne želite, jer mrzite taj operativni sustav i više volite DOS. Zato postoje binaries grupe.

Na binaries grupe se šalje sve što nije tekst. Recimo: ako želite poslati fotografije sa dočeka nove godine na Usenet da ih svi vide, to ćete napraviti tako da ih pošaljete u neku binaries grupu (u hrvatskoj je  to u hr.misc.binaries), a NEĆETE svoje fotografije poslati u neku grupu koja nema u svome imenu binaries - recimo hr.soc.skola. (Bok, Mony, kaj ima? ;-)))

Na vrh stranice


A-13. Što je "post"?

"Article", "posting" ili jednostavno "post" (hrvatski je, navodno, članak) je ono što se šalje na Usenet. To je tekstovna datoteka koja se nalazi na news grupi i koja je dostupna za čitanje. Dakle, e-mailom saljete (e-) mail, a na Usenet šaljete post.

Na vrh stranice

vrh stranice

A-14. Koja je najveća dozvoljena veličina posta?

Najveća dozvoljena veličina posta varira od poslužitelja do poslužitelja. Hinetov news poslužitelj propušta prilično velike poruke (zadnji put kad smo provjeravali, propustio je tekst veći od 20 kb). Iskonov propusta max. 5 Mb tekstualnih poruka (kao što reče Iskonov news admin - nedostižno ako ne želite završiti na abuseu). Ta ograničenja važe samo za non-binaries grupe.

No, kolika god da je tolerancija poslužitelja na slanje velikih poruka, to svejedno nije pristojno. Budete li slali poruke veće od cca 20 Kb bez JAKO dobrog razloga, zaradit će te nepodijeljenu mržnju ostatka grupe. I ne zaboravite sljedeću stvar: najveća dozvoljena veličina attachmenta koja se može poslati na non-binaries grupu je 0 (NULA) Kb.

Na vrh stranice


A-15. Što je crosspost i multipost?

Multipost je slanje nekog članka na više grupa tako da pošaljete na svaku grupu po jedan članak. To je izuzetno glupo i nepristojno. Nemojte to raditi. Radije napravite crosspost. Crosspost je poruka upućena (dakle, u Newsgroups: liniji zaglavlja) u više od jedne news grupe. Tako će svaki news reader znati da se ta poruka nalazi u još nekim grupama. Kada crosspostanu poruku pročitate u jednoj grupi, ona će biti označena kao pročitana u svim ostalim grupama. Ako je neophodno crosspostati, učinite to. Ako nije, izbjegnite to - može prouzročiti probleme. Ako napišete reply na tu poruku, taj će se reply pojaviti u svim grupama u kojima se nalazi i originalna poruka. Najveći broj grupa u koje se smije crosspostati je 10. No 4-5 grupa će najčešće biti dovoljno. Mudro je usmjeriti i Follow-up (kako se na engleskom naziva odgovor na Usenetu) u samo jednu ili dvije grupe, jer se nikad ne zna u kojem će se smjeru rasprava odvijati.

Obično ljudi ne gledaju u zaglavlja posta i zbog toga ne shvaćaju da ste crosspostali. Zamislite da želite poslati pismo kao obožavatelj Will Wheatonu i pitate za njegovu adresu, i to istovremeno u grupi rec.tv.star-trek i alt.wesley.crusher.die.die.die? Možete zamisliti vatromet izazvan time sto su te dvije grupe spojene zajedno (obožavatelji i mrzitelji).

Značajno je da zapamtite u vezi cross-posta to da ako bilo tko učini follow-up na thread, taj post također ide na sve grupe koje su navedene u zaglavlju (header). Možete to izbjeći na način da provjerite zaglavlje svoga odgovora i izbrišete grupe koje nisu adekvatne vašem odgovoru.

Ukoliko bi vaš odgovor mogao biti shvaćen izrazito svađalački, tada se radi o flameu. Za to je adekvatna grupa hr.alt.flame.flame.flame.

Kod postanja u pojedinu grupu, pridržavajte se netiquette koja važi za tu grupu, kao i za news grupe općenito.

Na vrh stranice


A-16. Crosspost u fidonet grupe

Posebno bih upozorio na specifičnost hr.fido.* grupa koje prenose news poslužitelji. Ove grupe imaju moderatore i posebna pravila.

- Najvažnije bi bilo spomenuti: ne dopušta se prenošenje niti najmanjih attachmenta (koristite samo čisti tekst).
- Ako crosspost ide u ove grupe, pazite da ne koristite HTML u postu, kao niti kodiranje po windows-1250 ili iso-8859-2 standardima.
- Koristite us-ascii standard, dakle bez hrvatskih dijakritičkih znakova. Možete pisati i u starom CROSCII standardu (gdje se naši znakovi nalaze na mjestima za [\@^]{|`~}), ali onda je nepristojno takav post slati u neku grupu koja nije u .fido hijerarhiji! Svakako odredite "Followup-To" polje u jednu ili dvije grupe - korisnici sa BBS-a će inače osim vaše poruke i odgovore morati čitati nekoliko puta i neće biti sretni zbog toga.

Za detalje pogledajte FAQ koji se periodički postaju u te grupe. 

Što se Fido konferencija tiče korisne informacije se mogu naći na adresi  http://bbsing.avalon.hr

Na vrh stranice


A-17. Kako poslati oglas i da li učiniti crosspost?

News grupe služe prvenstveno raspravi, no nekad poželite poslati oglas o nekoj usluzi, prodati nešto, kupiti nešto. U ovim slučajevima postoje posebna pravila, koja su posebno propisana za korisnike Carnet akademske mreže:

http://news.carnet.hr/docs/behave.html 

Usenet servis nije namijenjen komercijalnom oglašavanju i zbog toga se oglašavanje ne preporučuje. Oglašavanjem roba i usluga putem Usenet grupa, ako već do njega dođe, trebalo bi se ograničiti na informacije o nekim novim proizvodima i uslugama koje mogu biti zanimljive širem krugu čitatelja. Oglase treba slati isključivo u jednu grupu, onu koja najbolje odgovara sadržaju (hr.ponuda.* i hr.potraznja.* grupe najčešće). Nije dopušteno oglašavanje u više grupa. Nije dopušten crosspost oglasa. Nije dozvoljeno istovremeno slati više varijacija istog oglasa. Ako ista osoba oglašava više sadržajno različitih stvari, tada može poslati do tri oglasa različitog sadržaja u istu grupu. Veličina oglasa ne smije premašiti 5 kb. Uključivanje attachmenta u oglas nije dozvoljeno. Attachment je poruka u formi slike, teksta ili nekog drugog dokumenta koja je uključena kao poseban dio u glavnu poruku.

Tako piše CARNet. Vaš ISP možda malo drugačije tumači pravila, pa ih pitajte. Radije nego da se dopisujete sa abuse službom.

Na vrh stranice

vrh stranice 

A-18. Što je NNTP?

Skraćenica za Net News Transfer Protocol. Na Usenetu se podatci prenose NNTP-om, kao što se za World Wide Web podatci prenose HTTP-om (HyperText Transfer Protocol). Sve adrese na webu imaju oblik http://www.nesto.com/ .  Kako ste vjerojatno primijetili,, www i .com se mogu zamijeniti nečim drugim, ali "http://" ne može. Na FTP-u se podatci prenose FTP-om (File Transfer Protocol), a protokoli kojima se prenosi e-mail su POP3 (Post Office Protocol, version 3) i SMTP (Simple Mail Transfer Protocol).

Na vrh stranice


A-19. Kako pristupiti Usenetu preko Web sučelja?

Recimo da ste na ljetovanju i vaš omiljeni ISP vam nije dostupan. A hitno morate vidjeti nešto na Usenetu. Što napraviti? Otiđite do prvog Cyber caffea, naručite sok i pretražite web site koji arhivira news grupe. Možete na primjer, pretraživati po osobama (dakle, "špijunirati" nekog konkretno), po temama neovisno o grupi u koju je poslano. Koristan alat.

Pojedine news grupe se mogu naći arhivirane u raznim arhivama a izabrani postovi i u FAQ arhivama. 

Na vrh stranice


A-20. Što je filter?

Većina news readera ima mogućnost filtriranja poruka po nekom svojstvu poruke. Recimo, ako ne želite primati poruke koje šalje određena osoba, onda tu osobu "ubacite" u filter. Ako ne želite primati poruke koje sadrže određenu riječ, onda "ubacite" u filter. Stoga, kad vam netko kaže da vas je stavio u filter, to znači da ste se ponijeli grubo ili glupo i da taj netko više ne želi gledati vaše poruke. Podešavanje filtera je različito za svaki reader, pa je najbolje da sami pogledate u helpu svog readera. Postoji i hrvatska news grupa za raspravu o programima za Usenet, hr.news.softver, pa možete i tamo pitati ako vam help nije pomogao.

Na vrh stranice


A-21. Što je quoting (kvotanje, citiranje) i kako se kvota?

Kada ugledate neku poruku na news grupi koja vas zanima, možda ćete htjeti odgovoriti na tu poruku. To radite tako da stisnete tipku "followup" (negdje se zove i "reply") negdje u vašem readeru. Tekst poruke na koju odgovarate će se pojaviti označen tako da je na početak svakog reda dodan znak ">", "|" ili":". To je oznaka da taj tekst niste napisali vi nego onaj kome odgovarate. Taj "označeni", citirani tekst se zove kvotani (od engl. quoted) tekst.

Kada odgovarate na neki članak, vaš reader ce automatski kvotati (citirati) cijeli originalni post. Vi morate izbrisati sve na što se vas odgovor ne odnosi i ostaviti SAMO ono što je potrebno za shvaćanje odgovora. Dakle, ne kvotajte 50 rečenica da bi odgovorili na zadnju, nego kvotajte samo zadnju rečenicu.

Potpis, često zvan "signature" ili kratko "sig" autora originalnog posta IZBRIŠITE. Sig se ne kvota. Svoj tekst stavite ISPOD originalnog teksta. To je osobito bitno zapamtiti jer neki readeri (Outlook Express, a on je najkorišteniji...) automatski stavljaju kursor IZNAD kvotanog teksta. To nije dobro. Prvo valjda čitaš ono na što se odgovara, a tek onda odgovor. Dakle, odgovor se piše ispod kvotanog teksta.

Između kvotanog i svog teksta treba ostaviti prazan redak. Neki readeri u protivnom taj redak shvate kao kvotani tekst.

Ako na početku linije (na početku novog reda) stavite smajlić koji započinje s dvotočkom (dakle :-), :-(, :-\ ili nešto slično), stavite jedan razmak između početka linije. To je potrebno jer je dvotočka ujedno i znak kvotanja, pa readeri shvate to kao kvotani tekst. Zašto to smeta? Pa, neki readeri kvotani tekst oboje (Gravity, recimo kvotani tekst u pravili boji u zeleno, a Agent u plavo), a neki korisnici Useneta ne čitaju kvotani tekst. I onda nastaju problemi;-)))

Na vrh stranice


A-22. Što je netiquette?

Netiquette je skup običaja, pravila lijepog ponašanja na Usenetu. Iako ta pravila nisu striktna, dobro je poštovati ih. Zato su ovdje i napisana  ta nepisana pravila :-) .

Za potencijalno uvredljive sadržaje neki ljudi naprave ROT-13. Ako ugledate neka čudna slova, onda je to vjerojatno ROT-13.

Na vrh stranice


A-23. Nekoliko općih savjeta

Nikad ne uzimate preozbiljno ili previše osobno ono što pročitate na Usenetu. Osobito ako je upućeno vama. Naravno, ako se ne radi o nekoj slici gdje se nalazite u "indiskretnoj" pozi. Tada postupite kako bi postupili da vas napadne odnosno okleveta. Usenet je u principu dosta neformalan. Mnogi ljudi koriste Usenet kako bi se svađali. Možda netko izabere baš vas kao metu za svađu. Dosta ljudi se prepadne kad ih prvi put netko napadne. Nemojte se prepasti, pređite preko toga kao da se ništa nije desilo. Osim ako mislite potrošiti veliki novac na advokate :-) .

Pratite umjeren broj grupa. Jednostavno nemate dovoljno vremena za sve. U protivnom ćete uskoro pomisliti da Usenet nije za vas, da tu ima previše posla i odustati. To se često desi.

Čovjek s kojim se ne slažete oko jedne stvari će možda biti na vašoj strani po nekom drugom pitanju. Zato si ne stvarajte neprijatelje. Ako baš ne morate. Ako netko tvrdi suprotno od vas, ne znači nužno da je glup. On samo gleda stvari s druge strane. Nije pametno govoriti nekomu da nema pojma. A posebno je glupo reći cijeloj grupi da se goni k vragu. Osim ako je to zadnji puta kada pišete na tu grupu - a da li je zadnji puta? Mislite, pa tko bi to napravio? Heh, na Usenetu se svašta vidi...
;-))

Na vrh stranice


Sekcija B: Izrazi i običaji na (hrvatskom) Usenetu


 

B-01. Što je signature (ili sig)?

Znate li anegdotu o retoričaru koji je svoje govore u Rimskom senatu završavao rečenicom: "Ceterum censeo Carthaginem esse delendam"? Katon Stariji je ugledni rimski senator iz vremena III. punskog rata. Baš svaki govor  završavao je rečenicom: "Uostalom mislim da bi Kartagu trebalo razoriti". Smatra se da je tako stvoren sig.

Uobičajena je  navika na Usenetu staviti na kraj svakog posta pametnu ili šaljivu misao ili nešto u pravilu sasvim beskorisno. Ponekad se stavlja nešto što je neformalni komentar prethodnog rečenog, što se opravdava korištenjem posebnog programa koji iz veće baze umeće "slučajni" sig.

Sig se od tijela poruke odvaja sa stringom "\n-- \n" (što bi ti došlo dvije crtice u novom redu, pa razmak i onda još jedan <enter>). Tako, recimo jedan ;-) sig izgleda ovako:

--
Pozdrav/Regards, Nikola [Nick] Skoric.
-----------------
"Open the pod bay doors, HAL."
D. Bowman

Ljudi se pitaju, što to znači. Autor komentira: "Nije vas briga, to je sig."

Pristojno je četiri linije, a peta je ona iznad toga koja sadrži "-- " (dva minusa i jedan space). Bez ANSI kontrolnih znakova, zato što dotični uglavnom bivaju ignorirani ili proizvode neugodne efekte. Teoretski gledano, nitko vas ne sprečava da imate beskonačno dugačak sig, ali će vam to izazvati samo nevolje. Sedam linija je gornja granica za sig i ne bi ju nikad trebalo prelaziti.

Na vrh stranice


B-02. Što je "flame"?

Svađa na Usenetu. Dakle, tip konverzacije između dva ili više korisnika u kojoj se spominju pas i mater u istom kontekstu, u kojima se stvaraju smrtni neprijatelji i vode sveti ratovi oko sasvim nebitnih tema. Dakle, flame je žučna rasprava bilo koje vrste, ali i lagana prepirka koja nema nikakve veze sa temom grupe (ah, to je malo netočno;-), naime, u hr.alt.flame.flame.flame  je flame dopušten i, dapače, ontopic;-))).

Na vrh stranice


B-03. Što znaci offtopic i ontopic?

Topic = tema, predmet. Ontopic (ili on-topic) je ona tema ili rasprava koja ima veze sa grupom ili threadom u kojem se nalazi, a offtopic je ona koja to nije, dakle, netematska. Offtopic rasprave uništavaju smisao Useneta koji je osmišljen tako da korisnik može pratiti i sudjelovati (samo) u onim raspravama koje ga zanimaju. Izbjegavajte ih u širokom luku. 

Ako grupa ima FAQ (učestalo postavljana pitanja) proučite koje su teme uobičajene na toj grupi. Ako vas netko lijepo upozori da se na toj grupi ne raspravlja o toj temi, pristojno upitajte zašto. Pokušajte izgraditi svoj status na toj grupi.  

Na vrh stranice


B-04. Što je "abuse služba"?

Služba za zloupotrebe. Abuse net admin je osoba koja ima zadatak da spriječi ilegalna ponašanja na Usenetu. Nema smisla žaliti se na sitnice kao što su neslaganja u mišljenju ili sitne osobne primjedbe. Najčešći razlozi zbog kojeg bi se trebalo obratiti je spam ili izrazito vrijeđanje, te slanje ilegalnih materijala (tipa ilegalne pornografije, materijala koji krše pravila o copyright-u i drugo). Također je potrebno prijaviti i lažna predstavljanja (kada se netko pravi da ste vi, pa onda imate zbog toga problema). 

Kako znati kome se požaliti? Abuse službi se piše na e-mail koji počinje sa abuse@... Potrebno je u postu vidjeti tko je nadležan (pročitajte to u polju X-Complaints-To:)

Ako vas zanima saznati više o zlouporabama Useneta, postavite upit na news grupi hr.news.net-abuse

Stranice s primjerima abusea, kao i informacije o tome kako obavijestiti Iskonovu abuse službu - na adresi:

http://podrska.iskon.hr/vodic/index.php3?id=467

Abuse služba ima ovlast da ukine pristup Internetu onome tko prekrši pravila ponašanja koja su navedena u ugovoru sa ISP-om. Za neki drugi postupak, nadležni su redoviti organi gonjenja.  

Na vrh stranice


B-05. Što je "post"?

"Article", "posting" ili jednostavno "post" (hrvatski je, navodno, članak) je ono što se šalje na Usenet. To je tekstovna datoteka koja se nalazi na news grupi i koja je dostupna za čitanje. Dakle, e-mailom šaljete (e-)mail, a na Usenet šaljete post.

Na vrh stranice


B-06. Što je "thread"?

Na Usenetu se članci mogu tako povezivati da news reader prepozna da je određeni post odgovor na neki drugi post. Tada reader postavlja odgovor ispod posta na koji se odgovara. Tako se dobiva niz postova koji je povezuje neka zajednička "nit" (engl.: thread). Ti postovi u glavnom imaju subject oblika "Re: <subject posta na koji se odgovara>". Ako subject originalnog posta počinje sa "Re: ", onda se taj "Re: " izostavlja (da bi se izbjeglo nagomilavanje "Re: "-ova). Dakle, u principu, svi postovi koji imaju isti subject (±"Re: ") čine jedan thread. Strogo definirano, dva posta čine thread ako jedan od njih ima "Message-ID" ovog drugog u "Reference" headeru.

Na vrh stranice


B-07. Tko je "lurker"?

Lurker je osoba koja prati neku grupu (čita postove pristigle na tu grupu), ali ne šalje postove. Dakle, pasivni promatrač. Ima ih puno više nego onih koji pišu na grupu.

Na vrh stranice


B-08. Tko je "flamer"?

Osoba koja prečesto i obično iz zabave započinje flame.

Na vrh stranice


B-09. Što znači prijaviti nekoga abuse službi?

Nekoga se prijavljuje abuse službi jer je učinio nešto što krši pravila ponašanja na Usenetu koja je propisao ISP (Internet service provider) a što je potpisano u ugovoru koji se sklapa  sa ISP-om. Česti razlog za prijavu abuse službi je slanje spama, lažno predstavljanje, slanje attachmenta (priloga) u non-binaries grupe i drugo.

Na vrh stranice


B-10. Što znače te razne skraćenice pisane velikim slovima (npr. ROTFL)?

Na Usenetu se vrlo često koriste skraćenice (engl. abbreviations) da bi se u svega par slova izreklo nešto za što je po pravopisu potrebno malo vise slova. Evo najčešćih primjera:

LOL - laughing out loud - smijem se naglas
IMHO - in my humble opinion - po mom skromnom mišljenju
ROTFL - rolling on the floor laughing - valjam se po podu od smijeha
AFAIK - as far as I know - koliko ja znam
IIRC - if I recall correctly - ako se dobro sjećam
ROTFLMAO - rolling on the floor laughing my ass off
NHF - no hard feelings - nemoj se ljutiti
EOD - end of discussion - kraj rasprave
IYKWIM - if you know what I mean - hrvatski pandan: AMR

Postoje i "naše skraćenice":

AMR - ak' me razmeš (pandan na engleski IYKWIM)
SAJB - sorry ako je bilo (skraćenica nastala u hr.rec.humor i stavlja se kada niste sigurni da li je vic koji šaljete već bio poslan; proširilo se i na druge grupe u smislu "sorry ako ste o tome već raspravljali")

Neke "vulgarizme" pogledajte ovdje (naravno, ako vas zanima).

Za ostale skraćenice nastale od engleskih fraza pogledajte ove adrese:
http://www.acronymfinder.com/
http://homepage.oz-online.net/~lilpepl/acros.html
http://www.abbre.com/

Na vrh stranice


B-11. Što je smajlić (emotikon)?

Korisnici Useneta, IRC-a i drugih chat programa suočili su se sa jednim specifičnim problemom: kako izraziti emocije samo pisanim tekstom. Kako je ovo medij koji zahtjeva kratko i brzo pisanje, smišljeni su posebni simboli - emotikoni, koji se čitaju tako da se pogledaju postrance.

Osnovni simbol je klasični "smajlić" koji ima ovaj oblik:

:)

odnosno

:-)

Ako se pogleda sa strane, vidi se nasmijano lice. Primjeri češćih smajlića:

:) osmjeh
:-)   klasični smajlić - značenje: smijanje
:-( mrgud, tužno lice. 
(Zanimljivost: registrirano kao Trademark)
;-)  namigivanje
.-) namigivanje (ili jednooki)
8-)  smijanje s naočalama (cvikama)
B-) smijanje s naočalama, onim demode, koštanima
%-) "gledam ja, gledam - oči mi ispale..."
d:-) smijanje sa šilt kapom
=|:)  smijanje sa cilindrom (Uncle Sam)
(:  ljevak koji se smije
:-P plaženje jezika
:-*  pusa! (poljubac)
:'-(  plakanje
:-I   indiferentnost
:-x moja su usta zatvorena (da bi nešto rekao, nema šanse)
0:-)   svetac
:->  kiseli osmjeh
:-@ vrisak, ali to nitko živ ne koristi
B-/  Njofra (prvi hrvatski predsjednik) 

Na osnovu ovih nekoliko primjera, može se vidjeti da je moguće  kombinirati razne simbole, a postoje i brojni smajlići koji označavaju konkretne osobe, znane samo užem krugu ljudi. 

Više o smajlićima na http://corner.boa.hr/1/Intro/Smajlici/smajlici.asp

Na vrh stranice


B-12. Što je spam?

Spam je engleska riječ za mesni doručak. Ali, na Internetu se koristi u kontekstu nepoželjne poruke. Dakle, reklamne poruke koje nemaju veze sa tematikom grupe i koje se obično ponavljaju dosta cesto su spam. U nekim zemljama je zakonski zabranjeno slati spam na e-mail.

Povijesna anegdota (thanks to Vlatko Jurić-Kokić & Dave Rosko): Dakle, spam znači mesni doručak. U jednoj epizodi Monty Python's Flying Circus-a ta je riječ ponavljana i ponavljana i ponavljana bogtepitajkoliko puta, i svakom normalnom čovjeku se popela na vrh živaca (riječ spam). Naravno, u tom je i bila komičnost te epizode. Upućeni ljudi koji znaju više o Internetu tvrde da je upravo zbog tog skeča riječ "spam" ušla u Internet žargon i koristi se za reklame koje znaju nervirati jednako kao i riječ "spam" u tom skeču. Ako vas zanima cijeli skeč, transkript možete vidjeti ovdje (kopirano iz helpfilea Sam Spadea 1.14, prekrasnog alata za trace route).

Na vrh stranice


B-13. Što je trollanje?

To je pisanje izazivačkih postova sa namjerom da se izazove (burna) reakcija. Dakle, skretanje s teme, izazivanje drugih u besmislene rasprave i slično. Ako se neko pitanje čini nevjerojatno glupim, to je to. Ako ste počeli na post odgovarati sa "Ne mogu vjerovati...", "Reci mi da se šališ...", ili slično, to je to. Trollanje je nepoželjno. Neki drže da je zabavno. Najbolje je ignorirati ih. (Do not feed the trolls)

Na vrh stranice


B-14. Što znaci "plonk"?

Person's leaving our newsgroup killfiled. To znači da je onome tko je napisao tu riječ dosta svega i da je stavio autora posta na koji šalje odgovor u filter.

Na vrh stranice

vrh stranice

B-15. Što znači kad netko na kraj posta napiše "[FuT]"?

Recimo da ste raspravu počeli u grupi koja služi za raspravu o automobilima, a nakon nekog vremena je rasprava prešla na motore. Tada je poželjno raspravu prebaciti u grupu o motorima. To se radi tako da se u "Followup-To:" header napiše naziv grupe o motorima. Taj post koji šaljete će se pojaviti u obadvije grupe (i onoj o automobilima i u onoj o motorima), ali će se svi odgovori na tu vašu poruku pojavljivati u grupi o motorima. Dakle, u postu koji je reply na vaš originalni post će se u "Newsgroups:" headeru pojaviti ono što ste vi stavili u "Followup-To:" header. Kada radite followup, onda je to zgodno napomenuti. To se napominje tako da se na kraj posta doda string "[FuT]" (od "Followup-To:") ili "[FuT: <ime grupe u koju ide followup>]".

Na vrh stranice


B-16. Što je ROT13?

ROT-13 je postupak da se svako slovo zamjeni sa slovom koje se nalazi 13 mjesta dalje u abecedi (engleskoj) (ili bliže, ovisi da li je slovo prije u prvoj ili drugoj polovici abecede). Neki news readeri omogućavaju pisanje takvih šifri, a neki ne (ako bas hoćete pisati ROT13, evo vam program koji je napisan u roku od 5 minuta, pa nije bas nešto posebno. Ako želite bolji program, napišite si ga sami ;-))). Ali svi readeri podržavaju dešifriranje. Ako nađete na tekst koji je očito zarot13iran (prepoznaje se po nerazumljivosti ;-))), potražite opciju Unscramble (ROT13) ili nešto vrlo slično u svom readeru. Korištenje ROT13 je sve manje popularno jer ima sve više neupućenih korisnika Useneta koji uopće ne znaju što je to, pa se za objavljivanje osjetljivih sadržaja sada koriste neke druge, ne nužno elegantnije metode. Te metode su navedene u poglavlju o netiquette.

Na vrh stranice


B-17. Što je Jargon file?

Jargon file rječnik koji je koristan ako se krećete u društvu ljudi koji su dugo među kompjuterima ili se takvima prave. Možete saznati ponešto o kompjutorskoj sigurnosti, povijesti Interneta, Urbane legende, kako su nastali pojedini izrazi te njihov abecedni popis. 

Baveći se kompjuterima "hakeri" (taj izraz se koristi u samom Jargon fileu) su razvili svoj vlastiti "dijalekt" engleskog jezika.

Jargon file možete naći na adresi: http://www.tuxedo.org/~esr/jargon/

Na vrh stranice


B-18. Što znači <AOL> tag?

AOL je kratica od America OnLine, što je jedan od američkih ISP-ova (Internet Service Provider). Klijenti te tvrtke (korisnici tog provajdera) su u Internet zajednici poznati po svojoj sklonosti ka slanju potpuno besmislenih poruka sadržaja "Me too!" ("Ja isto!"). Stoga se pojavio izraz "AOL!"koji znači upravo to: kad netko iznese svoje mišljenje, onda je odgovor "AOL!" sinonim za "Ja isto mislim tako!". Na hrvatskom Usenetu se češće koristi pseudo-html tag <AOL> u obliku:

<AOL>
Me too!
</AOL>

Na vrh stranice


B-19. Što je Usenet Death Penalty (UDP)?

Doslovno prevedeno: "smrtna kazna na Usenetu". To je akcija administratora news servera protiv određenog servera koji širi spam. UDP može biti pasivan ili aktivan. Pasivni UDP je nedopuštanje člancima iz određene domene dolazak na server i tako se sprečava daljnje sirenje postova (onih koji jesu i onih koji nisu spam) iz te domene. Aktivni UDP je poništavanje (cancelling) svih postova koji dolaze iz odredjene domene. Djelomični UDP (partial UDP) se donosi samo na određene newsgroupe ili hijerarhije na tom serveru. Teoretski, netko može odlučiti UDPati oredjenog korisnika, ali za to bi morao slati kontolne (cancel) poruke na svaki post tog korisnika, a osobi koja to radi bi se vrlo brzo ušlo u trag i završila bi na abuse službi svog news servisa.

Na vrh stranice


Sekcija C: Kreiranje grupa


 

C-01. Kako kreirati news grupu?

O kreiranju news grupe odlučuju korisnici Useneta. Tome je tako još od 1987. kad se sadašnji oblik glasovanja ustalio. Do tada je Usenetom žario i palio "Backbone Cabal". To je bila grupa news administratora koji se je udružila i koja je imala kontrolu nad svim glavnim čvorištima i "backbone" poslužiteljima. No, kad je Usenet prešao pod okrilje Interneta, uvedeno je glasanje korisnika koje je istisnulo Backbone Cabal.

No, današnja procedura za otvaranje grupa u glavnim hijerarhijama (bez alt.* i lokalnih grupa) je prilično komplicirana i uključuje višestruko izglasavanje. Ako baš nemate pametnijeg posla, nemojte otvarati takvu grupu. Radije zamolite nekog besposlenog Amerikanaca da otvori grupu ako već postoji toliki interes da grupa jednostavno mora bit' otvorena.

Kreiranje grupa u alt.* hijerarhiji je mnogo jednostavnije a u hr.* hijerarhiji je otvaranje grupe, što se kaže, luk i voda - dakle relativno jednostavno.

Na vrh stranice


C-02. Kako kreirati news grupu u hr.* hijerarhiji?

Službeni akti koji to propisuju se nalaze na ovim adresama:

http://news.carnet.hr/docs/newgroup.html - CARNet-ova stranica
http://www.hinet.hr/news/usenet.html - HThinet-ova stranica

Iskon vodič kroz Internet: Otvaranje novih grupa

http://podrska.iskon.hr/vodic/index.php3?safe=7557746214&id=458&parent=25 

Te stranice govore, u principu, isto, ali to što tamo piše nije dovoljno. Naime, u tim člancima je prilično nejasno objašnjeno kako se šalje prijedlog za novu grupu. Tamo piše da je u članku koji se šalje na grupu hr.news.groups  potrebno navesti sljedeće:

Na svaku točku bilo bi dobro utrošiti bar 3-4 rečenice. Ali, prije toga je potrebno navesti kratak opis grupe (u najviše 5 riječi - odnosno do 40 znakova) kojim se vrlo sažeto opisuje ta grupa, po mogućnosti BEZ riječi tipa "rasprava" ili "Usenet grupa" ili slično, jer se to podrazumijeva. Evo ovdje primjera za grupu hr.rec.igre.chess koja za sada ne postoji, ali to se može promijeniti ;-). Nakon što pošaljete RFD (Request For Disscusion - zahtjev za raspravu), slijedi najmanje 15 dana rasprave. Znači, rasprava traje najmanje 15 dana od slanja RFDa, a ako do tada ne završi, traje dok ne završi. Kad rasprava završi, slijedi CFV (call for votes - poziv na glasovanje).

Pojednostavljeno: raspravlja se tako da se kaže "ZA" ili "PROTIV" i da se iznese mišljenje. U konkretnom primjeru, netko može reći:

"Mislim da bi trebalo grupu nazvati hr.rec.sport.sah, ali u principu sam

ZA."

dok bi netko drugi mogao reći:

"PROTIV

Smatram da je šah gubljenje vremena."

Naravno, vi ste tu da branite svoj prijedlog. Prvom čovjeku bi odgovorili da postoji rec.games.chess.* hijerarhija i da se takav naziv treba primijeniti i u hr.* hijerarhiji. Drugom čovjeku ne bi rekli ništa jer svatko ima pravno na svoje mišljenje. Kad (ako) netko iznese neki pametan prijedlog (recimo da ste VI predložili hr.rec.sport.sah i netko drugi vas ispravio), onda taj prijedlog prihvatite i u CFV unesite odgovarajuću promjenu. Nakon što je svatko rekao što misli, ili je prošlo 15 dana, šaljete CFV. Ili odustanite, ako vidite da nema dovoljno zainteresiranih, možete pokušati kasnije. Uvijek će doći netko nov tko bi imao isti interes kao i vi...

CFV (call for votes) ili poziv na glasanje se šalje isto na grupu hr.news.groups i ima ovakav oblik. Tada ljudi glasuju sljedećih 15 dana. Nakon točno petnaest dana (cjepidlake bi rekle u ponoć petnaestog dana) glasanje prestaje i prebrojavaju se glasovi. Proponent tada šalje na grupu broj glasova za i protiv. Ako je broj glasova za veći od 15 i ako je broj glasova za barem duplo veći od broja glasova protiv (dakle dvotrećinska većina), onda je grupa izglasana. Teoretski, grupa bi trebala biti otvorena nakon nekoliko dana po izglasavanju.

Tako je u teoriji, jer se u praksi dešava svašta. Recimo, grupa je izglasana, ali ju administratori svejedno ne otvore, ili nije završen rok za glasanje, a admini ju otvore, ili otvore grupu odmah nakon RFD-a. Svaki admin ima pravo da otvori grupu na svom poslužitelju ili to ne učini, no u principu, ako je poštovana procedura, prije ili kasnije, grupa će osvanuti i na poslužitelju vašeg ISP-a.

Napomena: Ako je glasovanje provedeno i prijedlog je odbačen, 6 mjeseci nemate pravo ponovo pokretati glasovanje.

Dakle, rezimirajmo: prvo se šalje RFD. Nakon 15 dana CFV. Nakon 15 dana se broje glasovi. Nakon desetak dana grupa je otvorena. Ukupno četrdesetak dana!

Na vrh stranice


C-03. Kako kreirati news grupu u alt.* hijerarhiji?

Pogledajte na ovim adresama:

Mogli bi napisati ovo i na hrvatskom, ali kako se radi o internacionalnim grupama, bolje vam je da vježbate engleski :-)

Na vrh stranice


Sekcija D: Napredno korištenje Useneta


 

D-01. Što su kontrolne poruke?

Pogledajte stranicu http://newsreaders.com/misc/twpierce/news/rfc1036.html i pročitajte 3. poglavlje.

Na vrh stranice


D-02. Kako slati kontrolne poruke?

To ovisi o vašem newsreaderu. Ako koristite Outlook Express, onda ne možete slati kontrolne poruke. Ako koristile Gravity, onda, možete slati kontrolne poruke ovako:

Otvorite novi post, kliknete "Advanced Fields..." i u polje "Custom Headers:" dodate liniju "Control: <naredba>".

Za druge readere ću uskoro napisati.

Na vrh stranice


D-03. Što su headeri (zaglavlja)?

Post je tekstualna datoteka. Post se sastoji od dva dijela: headera (zaglavlja poruke) i bodya (tijela poruke). Između headera i bodya se nalazi jedna prazna linija.Tijelo poruke sadrži tekst koji ste vi napisali i koji vide svi ostali korisnici Useneta. Zaglavlje poruke uglavnom sastavlja vaš reader, dijelove dodaju serveri kroz koje post prolazi, a na neka zaglavlja može utjecati i autor posta, dok piše taj post. Evo sadržaja jednog cijelog posta:

------------------------ primjer posta sa headerima -----------------------------

X-Hamster-Info: Score=0 Received=20010528192452
Xref: localhost hr.news.groups:888
Path: Iskon!not-for-mail
From: Nikola Skoric <nick-news@net4u.hr>
Newsgroups: hr.news.groups
Subject: Re: CVF: hr.comp.softver.opera
Date: Mon, 28 May 2001 16:47:24 +0200
Organization: neprofitna organizacija
Lines: 19
Message-ID: <MPG.157c8367a9732aa398980d@localhost>
References: <slrn9h2ojr.rnf.darioc@jagor.srce.hr>
NNTP-Posting-Host: zg05-074.dialin.iskon.hr
X-Trace: sunce.iskon.hr 991070581 23059 213.191.138.75 (28 May 2001 17:23:01 GMT)
X-Complaints-To: abuse@iskon.hr
NNTP-Posting-Date: 28 May 2001 17:23:01 GMT
X-Posting-Agent: Hamster/1.3.21.0
X-Newsreader: MicroPlanet Gravity v2.30
X-Old-Xref: Iskon hr.news.groups:12577

Dana 27 May 2001 20:24:28 GMT,
Dario Cro <darioc@jagor.srce.hr> kaze:

>
> Glasanje za hr.comp.softver.opera ...
> ...neka pocne :))
>
> :)

Protiv.

:-* :-)))

--
Pozdrav/Regards, Nikola [Nick] Skoric.
-----------------
"Pa da minem Starom Vlaskom... Da joj kosu sklonim daskom...
I za uglom hitro zamaknem... "
http://newusers.cjb.net/ - site o Usenetu na Hrvatskom!

---------------------- kraj primjera posta sa headerima ------------------------

Na ovom primjeru se vide svi bitni headeri. Prva dva je generirao lokalni server koji koristim - Hamster Clasic. Prvi se ne pojavljuje na Usenetu (javljaju se samo kod onih koji koriste taj lokalni server), a drugi govori polozaj poruke. Tako ovaj Xref header govori da se poruka na lazi na serveru "localhost" (moj lokalni server), u grupi "hr.news.groups", sa indexom 888.

Sljedeći header (i obično prvi, ako ne koristite lokalne servere) je "Path" header. To je header koji mijenja svaki server preko kojeg pređe post. Svaki server doda na pocetak "Path" headera svoje ime i iza njega neki interpunkcijski znak koji nije točka (najčešće uskličnik), kao oznaku koja razdvaja imena servera. U ovom je primjeru post dosao na Iskonov server i od tud sam ga ja skinuo. "Path" header jednog drugog posta izgleda ovako:

Path: Iskon!fu-berlin.de!nntp.infostrada.it!news-spur1.maxwell.syr.edu!
news.maxwell.syr.edu!news-hub.siol.net!news1.hinet.hr!not-for-mail

Ovaj post je prošao 6 servera. Svoj put je počeo na news1.hinet.hr serveru, prolazio preko servera koji su dalje navedeni, da bi na kraju došao do Iskonovog servera. Možda je post nastavio i do još nekog servera, ali kopija ostala na news.iskon.hr serveru i od tamo sam ga ja skinuo. Dakle, prvi server u "Path" headeru je onaj sa kojeg ste vi skinuli post, a posljednji je onaj na kojeg je autor poslao post.

Zatim dolazi "From" header. Taj header sadrži ime i e-amil adresu autora posta. On može imati više oblika: "Ime" <adresa>, Ime <adresa>, adresa (Ime) i slično. Generira ga reader automatski. Niti ime niti adresa ne moraju biti vjerodostojni pošto autor članka može izmjeniti taj header.

Sljedeći je "Newsgroups" header. U njemu piše adresa newsgrupe (ili newsgrupa, u slučaju crossposta) na koju se šalje post. Taj header je najbitniji, jer ako ga post nema, jednostavno neće stići nigdje. Izabire ga autor posta.

U "Subject" headeru se nalazi subject posta. Kratki sadržaj posta. Vidi netiquette. Unosi ga autor članka.

"Date" header pokazuje kada je poruka poslana. Automatski ga generira reader. Vrijeme se zapisuje u sljedećem formatu: Wdy, DD Mon YY HH:MM:SS TIMEZONE, gdje Wdy označava dan u tjednu, DD dvoznamenkasti broj dana u mjesecu, Mon označava mjesec, YY dvoznamenkasti broj godine, HH sat, MM minutu, SS sekundu, a TIMEZONE vremensku zonu ili odmak od GMT zone.

"Organization" header govori kojoj organizaciji pripada autor članka. U njega se može staviti ime svoje tvrtke, škole ili ustanove u kojoj radite neka izmišljena organizacija ("Buraz & Buraz ltd.") ili nešto nepovezano sa ikakvom organizacijom ili potpuno besmisleno ("ELF is not Tolkien's"; "Mala leteca gamad"). Taj header readeri generiraju automatski iz svojih postavki, dakle, header bira autor.

U "Lines" headeru piše koliko linija teksta ima post. Broje se i header i body, tako da ako napišete samo jednu liniju teksta, možete dobiti post od 30ak linija, samo zbog "References" headera (objasnjen niže). Generira ga reader.

"Message-ID" header generiraju dijelom server, djelom reader. To je jedinstvena oznaka svakog posta i po toj oznaci se post može pronaći.

Po "References" headeru se formiraju threadovi. Dakle, ako vi odlučite nekome replayati na post (followupati post, odgovoriti na post), tada se u vaš "Reference" header stavlja cijeli "Reference" header posta na koji odgovarate i "Message-ID" posta na koji odgovarate se dodaje na kraj. Reader slaže postove u threadove prema "Reference" headeru, a ne (kako bi se moglo pomisliti) prema "Subject" headeru.

NNTP-Posting-Host oznaka računala s kojeg je server primio članak. Header generira prvi server koji primi članak preko modemske veze.

Zatim dolazi "X-Complaints-To" header. U tom headeru pise e-mail adresa abuse službe na koju se trebate požaliti ako smatrate da trebate autora tog posta poslati na abuse. Header generira server.

NNTP-Posting-Date je datum koji upiše server u novi članak upravo poslan na nj, za razliku od Date koji označava kad je članak napisan. Dakle, Date mora biti stariji od NNTP-Posting-Date ili je nečiji sat krivo podešen.

"X-Posting-Agent" header je generirao moj Hamster i ne pojavljuje se tako često na Usenetu.

"X-Newsreader" header generira vas reader i tu možete pogledati koji softver autor tog posta koristi za praćenje Useneta. Istoj svrsi koristi i "User-Agent" header.

"X-Old-Xref" je isto tako generirao Hamster. To je Xref header koji je imao članak dok ga moj localhost (Hamster) nije preuzeo. Iz tog headera vidimo da je Hamster članak skinuo sa Iskonovnog servera, da je članak skinut iz grupe hr.news.groups i da je na Iskonovom serveru imao index 12577.

X-Ftn-To:

Na vrh stranice


D-03.1 X-Face header

"X-Face" header generiraju neki napredniji readeri. To je malecka crnobijela sličica (48x48 pixela) koja prikazuje korisnika koji piše poruku, ili nešto drugo. Neki newsreaderi prikazuju to kada čitate poruku, pa možete vizualizirati onoga čiji tekst čitate. Večina windows readera to ne može, ali vi svejedno možete pogledati nečiji X-Face header ako želite.

Skinite xface.zip arhivu sa adrese http://newusers.cjb.net/downloads/xface.zip i raspakirajte arhivu.
Arhiva sadrži sljedeće fajlove:

uncompface.exe - prepravljena verzija originalnog uncompfacea (by James Ashton) kompajlirana za Win32. Pretvara niz znakova u heksadecimalne brojeve. Korištenje: "uncompface <ulazni file> <izlazni file>"

unc2xbm.exe - pretvara niz heksadecimalnih brojeva u X11 bitmapu (izlazni file se zove out.xbm). Korištenje: "unc2xbm <ulazni file>"

Da bi vidjeli .xbm file, morate ga otvoriti u Internet Exploreru. Da bi proces automatizirali, možete koristiti batch file koji sam priložio u arhivi, ali ga morate prvo otvoriti i prepraviti ime ulaznog fajla i točnu adresu out.xbm fajla, jer te postavke sigurno nisu iste kao kod mene.

Na vrh stranice


D-04. Što je Hamster (što su lokalni serveri)?

Hamster je lokalni news i mail server. To znači da može primati i slati mail i news poruke. Njegova primarna svrha je omogućavanje da više korisnika koristi iste podatke. Dakle, ako sa vašeg kompjutera Usenet prati više osoba, onda nije potrebno da se svaka osoba posebno povezuje na Internet i troši impulse na skidanje news poruka. Svaki korisnik se jednostavno poveže na lokalni news server i sa njega skida poruke. Za to nije potrebna modemska veza, pa se tako jednim skidanjem sa Interneta (sa Interneta na Hamster) omogućava više osoba da skidaju poruke bez modemske veze (sa Hamstera u svoj news reader). Time dolazi do višestruke uštede.

Druga prednost lokalnih servera jest i mogućnost korištenja više servera za dobavljanje poruka. Recimo da želite pratiti grupu koju news server vašeg ISPa iz nekog razloga ne prenosi. Tada samo saznate adresu servera koji tu grupu prenosi i vaš lokalni server će svaki put kad se povezujete na Internet skinuti poruke sa obadva servera.

Treća prednost lokalnih servera je njihova konfigurabilnost. Naime, pomoću skripti možete baratati sa porukama na vašem serveru, možete određivati načine skidanja poruka sa drugih servera i slično. Očite prednosti skriptiranja su, npr. mogućnost biranja news servera sa kojeg se skidaju članci prema trenutačno uspostavljenoj vezi (ako je uspostavljena veza sa Iskonom, članci se skidaju sa news.iskon.hr
servera, a ako je uspostavljena veza sa HTHinetom, skidaju se članci sa news.hinet.hr servera), zatim izrađivanje skripti koje prikazuju statistiku neke grupe i slično.

Hamster se može naći na sljedećoj adresi:
http://home.t-online.de/home/juergen.haible/

Na vrh stranice


Sekcija E: Likovi (poveznice)


E-01. hr.* news grupe koje imaju FAQ na web-u

Na vrh stranice


E-02. Pravila ponašanja na hr.* Usenetu


E-03. Usenet FAQ arhiva


E-04. Usenet arhive


E-05. Korisni savjeti o Usenetu

Službeni dokumenti koji propisuju izgled i način distribucije Usenet poruka:

RFC1036 - Request for Comments: 1036 - Standard for Interchange of USENET Messages
RFC850 - Request for Comments: 850 - Standard for Interchange of USENET Messages - zastario, zamjenjen sa RFC1036
RFC822 - Request for Comments: 822 - Standard for the format of ARPA Internet text messages - Usenet standard mora poštivati RFC822; ukoliko postoji konflikt između Internet standarda (RFC822) i USENET standarda (RFC1036), Internet standard se smatra pravovaljanim, a USENET standard pogrešnim

Na vrh stranice


E-06. Povijest Interneta

Na vrh stranice


Copyright © 2001. Editors Nikola Škorić, Davor Moravek  &  Zoran Dzelajlija. All rights reserved.

verzije