Klubovi liječenih alkoholičara danas u svijetu

Klubovi liječenih alkoholičara danas u svijetu

Prof. dr. sc. Višnja Hudolin

Sve je započelo prije više od četrdeset godina u Zagrebu. Moj je suprug tražio bolje i učinkovitije metode rada s alkoholom izazvanim problemima i poteškoćama pojedinaca, obitelji i društva. Na stručnim putovanjima je upoznavao razne tretmane alkoholičara, proučavao je probleme vezane uz upotrebu alkohola, razmišljao, a nadasve mnogo radio s alkoholičarima. Oni su u to vrijeme boravili na psihijatrijskom odjelu klinike. Maknuo ih je s tog odjela i za njih osnovao odjel alkoholizma. Kako se tada događalo ono što se na mnogim mjestima još i danas događa; alkoholičari su se nakon otpusta iz bolnice nakon nekog vremena vraćali radi recidiva.
Kako bi prekinuo taj začarani krug tražio je rješenje izvan bolničkih struktura - u svijetu u kojem alkoholičar i njegova obitelj žive i rade. Tako je konačno odlučio osnovati klubove liječenih alkoholičara. Kada ja to sada iznosim čini se jako jednostavno i lagano, a bilo je veoma teško i naporno, prije svega zato što se s problemom alkoholi zma u to vrijeme malo ljudi bavilo. Veliku pomoć u tom radu davala mu je socijalna radnica Ljuba Ulemek te dva liječnika - Nebojša Lazić i Branko Lang.
Prvi Klub liječenih alkoholičara osnovan je u Zagrebu, u Općini Maksimir, a zatim su klubovi osnivani u drugim dijelovima grada, zatim u drugim dijelovima Hrvatske te na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije.

Od presudne važnosti za širenje Klubova u svijetu bilo je osnivanje Klubova u Italiji. Prvi Klub u Italiji osnovan je 1979. g. u Trstu. Klubovi su se zatim osnivali po čitavoj zemlji tako da danas nema niti jedne regije u kojoj nema Kluba.

Radnici i članovi Klubova Italije nastavili su širiti Klubove koji danas postoje na svim kontinentima osim Sjeverne Amerike i Australije.

U Europi Klubovi su prisutni u: Republike bivše Jugoslavije, Rusija, Bugarska, Albanija, Španjolska, Poljska, Slovačka, Norveška, Danska, Švedska, Rumunjska, Bjelorusija, Italija, Grčka, Švicarska, Portugal. U Africi klubovi rade u Keniji i Mozambiku. U Južnoj Americi klubovi su u Čileu, Boliviji, Ekvadoru, Brazilu, Peruu, a u Srednjoj Americi u Hondurasu i Nikaragvi. U Aziji postoje Klubovi u Indiji. Klubovi su već dugo prisutni u Novom Zelandu.

Drugu važnu ulogu u osnivanju Klubova imaju Međunarodni jednotjedni seminari senzibilizacije za alkoholom izazvanim problemima koji se održavaju jedan puta godišnje krajem svibnja i početkom lipnja na sjevernoj obali Jadrana u mjestu Lignano Sabiadoro. Seminar se održava na engleskom jeziku i prisustvuju im kursisti i različitih dijelova svijeta. Seminarima je prisustvovalo nekoliko osoba iz Hrvatske.

Tijekom vremena moj je suprug kontinuirano nadopunjavao rad Kluba, unosio izmjene koje su odgovarale ekološkom pristupu i unosio odgovarajuće promjene u terminologiji, koja se upotrebljava u radu Klubova. Jedna stara kineska poslovica kaže: Početak mudrosti je nazivati stvari s pravim imenom. Moj je suprug uvijek pridavao veliko značenje terminologiji koja se upotrebljava u radu Klubova. Nažalost Klubovi u Hrvatskoj tome ne pridaju važnost pa su u uporabi arhaični izrazi kao terapeut u KLA, radnik u KLA, iako danas tu terminologiju više ne upotrebljavaju Klubovi. U ovom članku sam i ja rabila izraz radnik u Klubu, jer da sam rabila suvremenu terminologiju bojim se da se ne bi razumjeli. Danas radnika u Klubu zovemo uslužnik-učitelj. Taj se izraz mnogima ne sviđa, premda zaboravljaju da su negdje u službi pa prema tome i služe. Da bih vam demonstrirala što znači uporaba zastarjele terminologije ispričat ću vam što se meni dogodilo. Za vrijeme međunarodnog seminara u Lignanu pokazala sam crtež na kojem su kursisti pisali kakove karakteristike radnik u Klubu treba imati a kakove ne. Crtež koji sam imala bio je dosta star i na njemu je stajalo "worker" (radnik). Jedna Dankinja pitala me je tko je worker.

Zadaća Klubova je da omoguće pojedincu, obitelji i društvu u cjelini trezveni život, mogućnost rada, zadovoljstvo u životu pojedinca, obitelji i društva. Tu svoju zadaću Klubovi uvijek trebaju imati u vidu. Klubovi nisu organizacija izvan društva i zato je dobro povremeno se sjetiti definicije Kluba. Klub je višeobiteljska zajednica uključena u svoju lokalnu zajednicu. Klub je prisutan u svojoj lokalnoj zajednici, te time djeluje i na nju unoseći ideju o zdravom, trezvenom životu zajednice.

Prisutnost klubova u više od trideset zemalja svijeta je nešto ohrabrujuće i ukazuje na mogućnost da se s vremenom sve više okrećemo zdravim navikama - zdravom i trezvenom životu.
U svijetu a i u našoj zemlji gdje smo zatrpani propagiranjem pijenja (svi mediji - novine, radio, televizija) Klubovi imaju tešku zadaću - govoriti i propagirati zdrav i trezven način života - bez alkoholnih pića.

Sjećam se vremena kada je bilo zabranjeno na medijima propagirati alkoholna pića, a danas smo dočekali i taj apsurd da se vino proglašava hranom. Zaboravlja se da je Svjetska zdravstvena organizacija među drogama proglasila i alkohol.

Klubovi nisu jedina organizacija u svijetu koja se bavi problemima štetnog djelovanja alkohola na pojedinca, obitelj i društvo. Već se u minula dva stoljeća javljaju pojedinci i udruge koji se bave problematikom alkoholizma. Kod nas ima veoma mnogo pisanih priloga o toj problematici. Dovoljno je spomenuti Andriju Štampara i njegovu čitanku. Razvojem industrijalizacije problemi postaju još veći. Razvoj suvremene tehnologije sve više traži trezvene glave. Teško je zamisliti pijanog astronautičara ili astronautičara "pod gasom".

Na kongresu Klubova, posebno onim međunarodnim susreću se ljudi iz raznih dijelova svijeta. Klubovi se moraju danas sa specifičnostima upoznati i prihvatiti ih imajući uvijek na umu da Klubovi u svijetu služe postizanju i održavanju zdravog i sretnog života pojedinca, obitelji i čitavog društva. Šireći Klubove po svijetu susretali smo se s mnogim problemima: narodni običaji, različite religije, kulture, svjetonazori, vjerovanja i predrasude, ustroj društva, ekonomija, politika zemlje itd. Ta iskustva su nas obogaćivala, zbližavala s ljudima koju su patili ili onima koji su željeli nešto učiniti.

Širenje Klubova se i dalje nastavlja. Nadamo se da će Klubovi zajedno s drugim organizacijama konačno dobiti bitku. Dobro je vjerovati i nadati se makar to izgledalo kao utopija.

Stručni skup povodom 30 godina rada KLA u Slatini

Dr. Marija Turk-Kuči i sur.

U Slatini je 1. listopada 2005. godine u dvorani Pučkog otvorenog učilišta održan stručni skup povodom 30 godina rada klubova liječenih alkoholičara u Slatini na temu:
Slatinski alkohološki programi 1975 ? 2005. i Hudolinov doprinos razvoju programa u Slatini.
Skup je organiziralo Udruženje klubova liječenih alkoholičara Slatina.
Suorganizator skupa bio je Dom zdravlja Virovitičko ? podravske županije i Zavod za javno zdravstvo ?Sveti Rok? iz Virovitice, a pokrovitelj skupa bilo je poglavarstvo Grada Slatine.
Prije otvaranja stručnog skupa, u knjižnici Pučkog otvorenog učilišta u 9 sati održana je promocija knjige koju je izdalo UKLA Slatine, povodom jubileja svog 30 godišnjeg rada pod naslovom:
?Slatinski alkohološki programi 1975 ? 2005. i Hudolinov doprinos razvoju programa u Slatini?.
Knjiga je plavo ? žute boje (boje grada Slatine), na 104 stranice i s 29 fotografija u boji, a priredili su je: Marija Turk-Kuči, dr.med., Višnja Kajzer vms., Ksenija Vujanović- Juras prof., koja je i glavna urednica knjige, Gabrijel Kunodi dipl.ing., Zorica Pereković, Krunoslav Matišić i Ružica Ivković.Tehnički urednik je Željko Juras, a lektorica Snježana Tot, prof.
Svoje priloge u knjizi napisali su i autori: prim. dr. sc. Darko Breitenfeld, prim.mr.sc. Vesna Golik-Gruber, prof.dr.sc. Višnja Hudolin, Ružica Ivković, Željko Juras, Višnja Kajzer, mr.sc.dr. Elvira Koić, dipl.ing. Gabrijel Kunodi, prim.dr.sc. Željko Marinić, Krunoslav Matišić, Zorica Pereković, mr.ph. Ksenija Plantak, dr.sc. Zoran Zoričić.

Stručni skup

Nakon predstavljanja knjige, točno u 10 sati, započeo je stručni skup u velikoj kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Slatini, koja je za tu prigodu bila svečano ukrašena i ozvučena.
Prije početka radnog dijela skupa, pjevači UKLA Slatine, uz pratnju gitare koju je svirao Krunoslav Matišić, izveli su himnu klubova liječenih alkoholičara ?Neka traje nam to?, a nakon toga je dječji zbor Osnovne škole Josipa Kozarca izveo pjesmu ?Naša Slatina je lijepa?.
Radni dio skupa je otvorila dr. Marija Turk-Kuči, djelatnica u KLA u Slatini i ing. Gabrijel Kunodi, predsjednik UKLA Slatine.
Minutom šutnje odana je počast svim preminulim stručnjacima i članovima KLA i njihovim obiteljima kao i svima koji su pomagali i sudjelovali na poboljšanju i unapređenju zdravlja u zajednici.

Predloženo je radno predsjedništvo od sedam članova u koje su bili izabrani: dr.sc. Zoran Zoričić, dr. Marija Turk-Kuči, prim.dr.sc. Darko Breitenfeld, dr. Saša Baranjac, Ana Božić, ing. Gabrijel Kunodi i prof. Ksenija Vujanović-Juras kao predsjednica radnog predsjedništva.
Zapisničar je bio Rade Milošević, a ovjerovitelji zapisnika Marijan Vida i ing. Tihomir Marović.
Skup je pozdravila gradonačelnica Grada Slatine, mr. ph. Ksenija Plantak u ime pokrovitelja i svoje osobno ime. Pored ostalog, gradonačelnica je rekla: ?Nemjerljive rezultate liječenjem i rehabilitacijom ovisnika o alkoholu postižu klubovi liječenih alkoholičara. Iznimno sam ponosna i sretna što živim u gradu u kojem takav klub uspješno i ustrajno djeluje već punih 30 godina.? Gradonačelnica je nazočila skupu, pažljivo slušala i sudjelovala u radu skupa do samog završetka.

Slijedile su stručne teme po programu:

1. O djelovanju prof.dr. Vladimira Hudolina i Hudolinov doprinos razvoju Slatinskih alkoholoških programa
izlagala je dr. Marija Turk-Kuči, te u svom izlaganju navela da je prvi KLA u Slatini osnovan 31. siječnja
1975. godine, uz stručnu pomoć i suradnju koju je dobila na Klinici za psihijatriju današnje bolnice ?Sestre milosrdnice? u Zagrebu, kojom je rukovodio prof. Hudolin, te je tako indirektno sudjelovao i u osnivanju samog KLA u Slatini.
Prava suradnja sa prof. Hudolinom i prof. Višnjom Hudolin započela je 1988. i trajala do 1996. godine, tj. do njegove prerane smrti.
Cijenjeni bračni par, a posebno prof. Hudolin, boravio je u Slatini šest puta i održao tri tečaja za edukaciju kadrova i niz drugih predavanja. Godine 1996., već teško bolestan, napisao je poznati Priručnik za rad klubova liječenih alkoholičara koji su Slatinčani objavili u zajedničkoj knjizi prigodom 20. godišnjice svog rada. Sve to i niz drugih pojedinosti, proizašlih iz suradnje s prof. Vladimirom i Višnjom Hudolin opisala je u svom izlaganju i u knjizi dr. Marija Turk-Kuči.

2. O sadašnjem stanju KLA u Hrvatskoj izlagao je dr.sc. Zoran Zoričić i u svom izlaganju naveo da su klubovi liječenih alkoholičara višeobiteljske zajednice koje rade na načelu samopomoći i uzajamne pomoći. Od osnivanja prvog KLA, 1964. godine, do danas dogodile su se velike promjene. Najveći broj KLA je bio pred Domovinski rat, kada mnogi klubovi prestaju sa radom iz objektivnih razloga. Po završetku rata, KLA obnavljaju svoj rad, a to traje i danas. Osnovan je HSKLA koji povezuje i pomaže rad KLA. Smatra važnim između ostalog, uključivanje liječnika primarne zdravstvene zaštite kao i drugog medicinskog kadra u rad KLA. Uključivanje crkve u rad KLA je veoma važan korak za daljnje napredovanje. Spomenuo je važnost edukacije u KLA kao i mnogo drugih važnih zamisli za daljnji napredak i rad KLA u Hrvatskoj.

3. Klubovi liječenih alkoholičara u svijetu

O KLA u svijetu govorila je cijenjena prof.dr. Višnja Hudolin. Pri tome se osvrnula na osnivanje odjela za alkoholizam i izdvajanje s psihijatrijskog odjela klinike prije 40 godina u Zagrebu. U to vrijeme, malo ljudi se bavilo problemom alkoholizma. Kako bi se smanjio broj recidiva i prekinuo začarani krug: bolnica-recidiv-bolnica, prof. Vladimir Hudolin nalazi rješenje izvan bolnice ? u svijetu gdje alkoholičar živi i radi. Tako je osnovan prvi KLA u Zagrebu,u općini Maksimir. Slijedilo je osnivanje drugih KLA u Zagrebu, zatim u cijeloj Hrvatskoj i diljem cijele bivše Jugoslavije. Od presudne važnosti za širenje KLA u svijetu bilo je osnivanje klubova u Italiji. Prvi klub u Italiji je osnovan 1979. godine u Trstu.

Dalje su se širili po cijeloj Italiji. Danas KLA postoje na svim kontinentima, osim sjeverne Amerike i Australije. Danas KLA djeluju u 30 zemalja svijeta, a širenje se nastavlja, pa će KLA zajedno s drugim organizacijama konačno dobiti bitku.

4. Izvješće o radu KLA Slatine kroz 30-godišnje razdoblje prikazali su tajnica UKLA SLATINE, vms Višnja Kajzer i predsjednik UKLA, Slatine dipl.ing. Gabrijel Kunodi u power point tehnici. Navode se prvi početci i osnivanje prvog KLA u Slatini 31. siječnja 1975. godine i sve poteškoće koje ima KLA u maloj zajednici.

Dolaskom u Dom zdravlja i u klubove Višnje Kajzer, tada mlade med. sestre, psihologinje Ksenije Vujanović-Juras i dipl.soc. radnice Ljiljane Randelj, KLA u Slatini su procvjetali.
Godine 1989. osnovana je teritorijalna mreža od čak 19 KLA na cijelom području bivše općine Podravska Slatina. Daljnji veliki napredak je uslijedio zahvaljujući 10-godišnjoj suradnji s prof. Vladimirom i Višnjom Hudolin. U Slatini je osnovano Savjetovalište za alkoholizam koje je danas preraslo u Alkohološki centar Slatina. Kroz KLA u Slatini je prošlo oko 930 obitelji i postignuta je apstinencija više od 2200 trijeznih godina, samo po diplomama.

5. Nakon izvješća KLA Slatina, slijedio je 35-minutni dokumentarni film o radu slatinskih klubova i 5-minutni dokumentarac o prof.dr. Vladimiru Hudolinu u Slatini. Filmove su snimili i montirali Željko Felbar i Jadranka Srdoč-Felbar.

6. U daljnjem radu je govorio prim.dr.sc. Darko Breitenfeld o proteklih 40 godina rada KLA u Hrvatskoj. Svoje bogato iskustvo i svoja zapažanja iznio je kratko, ali sve je u pisanom obliku napisao i objavljeno je u prigodnoj slatinskoj knjizi.
Pohvalio je model rada KLA u Slatini i ovdje prikazanu pomoć i suradnju cijele društvene zajednice koja jedina jamči uspješan rad klubova u općini.

7. U osvrtima i diskusiji prim.dr.sc. Željko Marinić govorio je na temu: Neophodnost suradnje bolničkih i izvanbolničkih programa u liječenju alkoholizma.
U svom izvješću kaže da je prije 30 godina broj alkoholičara u prijemu na bolnički psihijatrijski odjel bio 30 %. U prvih 6 mjeseci 2005. godine je taj podatak 28%. Ovi podaci nedvosmisleno govore ne samo o pojavnosti alkoholizma nego i o nedostatku odgovarajućih programa i akcija u smislu prevencije i suzbijanja problema vezanih uz pijenje alkoholnih pića

8. Vrlo zanimljivu temu o liječenju bolesnika ovisnih o alkoholu na psihijatrijskim odjelima pri općim bolnicama je prikazala mr.sc.dr. Elvira Koić iz Virovitice.
Liječenje ovisnika o alkoholu na psihijatrijskom odjelu Opće bolnice je vrlo značajno, jer ovisi o kadrovskim i prostornim kapacitetima, a uglavnom je to akutno zbrinjavanje u intenzivnoj skrbi, u dnevnim i vikend bolnicama pa do ambulantnog liječenja i tretmana u višeobiteljskim skupinama, tj. u klubovima liječenih alkoholičara. Što je rad klubova uspješniji to je trajanje bolničkog liječenja kraće. U Virovitici djeluju dva KLA koje vodi med. sestra Nada Medved i Margita Hajduković.

Jubilarnu 30. godišnju skupštinu pozdravili su sljedeći uzvanici:
- prof. Milan Čapalija iz Koprivničko-Križevačke županije
- prof. teologije dr. Ivan Zirdum iz Đakovačke biskupije
- dr. Tatjana Bakula-Vlaisavljević iz Slav. Broda
- Miroslav Sabolić, član KLA iz Vinkovaca
- Hasan Bašić je s velikom ljubavlju poklonio svoju zbirku poezije
- Vjekoslav Plejić, član KLA ?Spinut? iz Splita
- dr. Saša Baranjac, direktor Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-Podravske županije
- vms. Ljiljana Manjak, glavna sestra Doma zdravlja Virovitičko-Podravske županije.

9. PODJELA DIPLOMA I ZAHVALNICA



Na kraju izlaganja slijedio je svečani trenutak - podjela diploma za apstinenciju, koje je članovima UKLA Slatine uručila dr. Marija Turk-Kuči i vms. Višnja Kajzer.
Diplome su dobili:
Tihomir Marović, Josip Kiš, Zlatko Kalec, Marijan Vida, Franjo Kukuljević, Dobrislav Vida, Alojzija Dorčak, Drago Javorović, Josip Srbić, Mato Dudović, Milan Marincel, Katica Ilić, Đurđica Perkovac, Drago Čosić, Margita Srbić, Tomislav Matoković, Pero Detelić, Franjo Nemet i Pavao Idek.

Priznanja za doprinos radu klubova dobili su sljedeći stariji članovi KLA ?Slatine?:
Josip Novaković, Jana Mikić, Ana Božić, Magda Đumlija, Đuro Nikšić, Mirko Štrbac, Jozo Bojagić, Martin Fekić, Franjo Bahunek, Josip Mađarević i Anica Jecel.

Zahvalnice ustanovama koje su pomagale rad UKLA dobili su:
Dom zdravlja Virovitičko-Podravske županije, Zavod za javno zdravstvo Virovitičko-Podravske županije, Grad Slatina ? Gradsko poglavarstvo, Centar za socijalnu skrb Slatina, Gradsko društvo Crveni križ Slatina, Radio Slatina, Pučko otvoreno učilište Slatina i HSKLA Zagreb.


Na jubilarnoj godišnjoj skupštini povodom 30 godina djelovanja i rada bili su nam dragi gosti predstavnici i članovi: KLA ?Virovitica?, KLA ?Spinut? iz Splita, KLA ?Poštar?, ?Osvit? iz Zagreba, ?Izvor?, ?Centar? i ?Pešćenica? iz Zagreba, KLA ?Zet Ljubljanica?, KLA ?Zet Podsused?, KLA ?Prelog?, KLA ?Križevci?, KLA ?Vinkovci?, KLA ?Novi Put? iz Slavonskog Broda i DSZA ?Đurđevac?, primili smo brzojav podrške i čestitke KLA ?Koprivnice? i Franje Nemeta našeg najstarijeg apstinenta i prvog predsjednika KLA ?Slatina?, koji je nažalost u bolnici.
Uz prisutnost 150 gostiju, članova klubova i njihovih obitelji, uz srdačne pozdrave zaključili smo ovaj lijepi sastanak i obogaćeni novim znanjima i iskustvima pozdravili se uz zajedničku pjesmu: ?Ljubav nas veže i spaja?, držeći se za ruke i rekli ?Doviđenja na Večerima pučke poezije u Križevcima!?.
Sve je završilo ukusnim domjenkom koji je bio obogaćen kolačima naših članova obitelji.
Svim gostima i prisutnim predavačima najsrdačnije se zahvaljujemo na suradnji i druženju.