Alkoholizam kao javnozdravstveni problem

Mr.sc. Milan Čapalija, prof. psihologije, stručni djelatnik Kluba Križevci

U okviru 7. večeri pučke poezije u Križevcima je 22. listopada 2005. održan okrugi stol s temom Alkoholizam kao javnozdravstveni problem. Organizatori su bili Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara i Klub liječenih alkoholičara Križevci. Na okruglom stolu su uz stručne djelatnike u klubovima liječenih alkoholičara bili prisutni liječnici opće medicine, socijalni radnici, psiholozi, predstavnici Gradskog društva Crvenog križa i medija.

U uvodnom dijelu govorili su prim.dr.sc. Željko Marinić, doc.dr.sc. Darko Breintelfeld, mr.sc. Davorka Gazdek, dr.med., Vesna Orač, dipl. psiholog i mr.sc. Milan Čapalija, prof. psihologije.

Prim. Marinić je istakao da je alkoholizam bolest koja je uvrštena u međunarodnu klasifikaciju. U početku je to stil življenja praćen takvim komplikacijama koje se moraju liječiti. Istakao je da se danas nalazimo pred većim problemima u liječenju alkoholizma jer osobe dolaze na liječenje u starijoj dobi i sve češće se susrećemo sa kombiniranom ovisnošću a ne izvdvojeno samo s ovisnošću o alkoholu. Problem je i u tome što se premalo radi s mladima.
Uz to se medijski naglašavaju i ističu negativne strane a premalo se iznosi afirmativna strana apstinencije. Ne provode se zakoni, visoki je stupanj tolerancije prema alkoholu, sve više je ovisnika među javnim osobama i političarima. Tako izražen alkoholizam kao javni problem, nema adekvatno razrađen sustav kojim bi se sveobuhvatno rješavao kao zdravstveni problem. Prim. Marinić je postavio retoričko pitanje: čiji su onda alkoholičari? U ovom trenutku oni se obično vežu za imena stručnajka koji se bave njihovim liječenjem u bolnicama ili na lokalnoj razini u klubovima liječenih alkoholičara. Slikovito je rekao da imamo rep i glavu, ali nemamo kralježnicu. U tom pravcu neophodno je pokrenuti incijativu za izradu i ostvarenje sveobuhvatnog sustava za liječenje i rješavanje problema vezanih za alkoholizam.

Dr. D. Gazdek je govorila o ulozi liječnika primarne zdravstvene zaštite i njihovoj motiviranosti za liječenje alkoholičara. Treba težiti tome da se liječenje ne mora odvijati u dnevnoj bolnici ili na psihijatrijskom odjelu, već kod liječnika opće medicine. Pitanje je koliko su liječnici motivirani za to. Dr. Gazdek procjenjuje da su u ovom trenutku vrlo malo ili uopće nisu motivirani. Znanje može biti osnova motivaciji, pa predlaže da se liječnici uključe u edukaciju.

U provođenju ambulantnog liječenja liječniku opće medicine može pomoći i patronažna sestra. Neophodna je i čvršča veza liječnika sa klubom liječenih alkoholičara. Doc. Breitenfeld se na početku svog izlaganja osvrnuo na povijesno značenje Križevaca u prevenciji alkoholizma, jer je tu početkom 20. stoljeća djelovao dr. Fran Gundrum čiji rad je poznat u hrvatskoj stručnoj javnosti i šire. Po tome je naveo niz mogućnosti koje nam danas stoje na rasploganju u prevenciji alkoholizma. Podsjetio je na aktivnosti koje se provode u pojedinim sredinama na suzbijanju alkoholizma. To su akcije koje se provode s policijom, zatim sprječavanje točenja alkohola maloljetnim osobama, rad patronažnih sestara s trudnicama, manadarina party i sl.

Psihologinja Vesna Orač je pokušala prikazati superviziju kao dio motivacije stručnih djelatnika u klubovima liječenih alkoholičara. Pošla je od toga da je supervizija razvoj a ne nadzor. Ona znači vidjeti više, bolje šire u sigurnosnom okruženju. Prikazala je zatim osobna iskustva u suprevizijskom radu koji je provodila sa kolegama u socijalnom radu, ali i sa supervizijskih sastanaka stručnih djelatnika iz klubova liječenih alkohličara Koprivničko-križevačke županije. Predložila je načine edukacije i uključivanje u suportivne grupe u kojima je sudjelovala.

Prof. Milan Čapalija je prezentirao rezultate ankete u kojima su građani iznijeli svoje mišljenje o alkoholičarima i njihovom liječenju. Građani alkoholičare shvaćaju kao ovisnike a alkoholizam uglavnom određuju kao bolest. Procjenjuju da su problemi vezani za alkoholizam u porastu. Načelno podržavaju liječenje a jedan manji dio bi se i aktivno uključio u pružanje pomoći onima koji imaju problema vezanih za ovisnost o alkoholu. Građani sve više prepoznaju klub liječenih alkoholičara kao mjesto gdje se može na kvalitetan i efikasan način rješavati alkoholom izazvane teškoće.

Nakon uvodnih izlaganja provedena je rasprava u kojoj su sudjelovali dr. Biserka Goričanec, dr. Drina Podobnik, prim. dr. Željko Marinić, mr.sc. Nikola Novosel, dr. Davorka Gazdek, Ivana Pražetina, prof. Ljubica Uvodić Vranić i Melita Takač, med.sestra. Zaključeno je da nedostaje nacionalna strategija u prevenciji i liječenju ovisnosti o alkoholu, te više zajedničkih aktivnosti i dogovora vezanih za rad u klubovima liječenih alkoholičara.

Mr. sc. Milan Čapalija, prof. psihologije