Klubovi liječenih alkoholičara danas u svijetu
Klubovi liječenih alkoholičara danas u svijetu
Sve je započelo prije više od četrdeset godina u Zagrebu. Moj je suprug tražio bolje i učinkovitije metode rada s alkoholom izazvanim problemima i poteškoćama pojedinaca, obitelji i društva. Na stručnim putovanjima je upoznavao razne tretmane alkoholičara, proučavao je probleme vezane uz upotrebu alkohola, razmišljao, a nadasve mnogo radio s alkoholičarima. Oni su u to vrijeme boravili na psihijatrijskom odjelu klinike. Maknuo ih je s tog odjela i za njih osnovao odjel alkoholizma. Kako se tada događalo ono što se na mnogim mjestima još i danas događa; alkoholičari su se nakon otpusta iz bolnice nakon nekog vremena vraćali radi recidiva.
Kako bi prekinuo taj začarani krug tražio je rješenje izvan bolničkih struktura - u svijetu u kojem alkoholičar i njegova obitelj žive i rade. Tako je konačno odlučio osnovati klubove liječenih alkoholičara. Kada ja to sada iznosim čini se jako jednostavno i lagano, a bilo je veoma teško i naporno, prije svega zato što se s problemom alkoholi zma u to vrijeme malo ljudi bavilo. Veliku pomoć u tom radu davala mu je socijalna radnica Ljuba Ulemek te dva liječnika - Nebojša Lazić i Branko Lang.
Prvi Klub liječenih alkoholičara osnovan je u Zagrebu, u Općini Maksimir, a zatim su klubovi osnivani u drugim dijelovima grada, zatim u drugim dijelovima Hrvatske te na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije.
Od presudne važnosti za širenje Klubova u svijetu bilo je osnivanje Klubova u Italiji. Prvi Klub u Italiji osnovan je 1979. g. u Trstu. Klubovi su se zatim osnivali po čitavoj zemlji tako da danas nema niti jedne regije u kojoj nema Kluba.
Radnici i članovi Klubova Italije nastavili su širiti Klubove koji danas postoje na svim kontinentima osim Sjeverne Amerike i Australije.
U Europi Klubovi su prisutni u: Republike bivše Jugoslavije, Rusija, Bugarska, Albanija, Španjolska, Poljska, Slovačka, Norveška, Danska, Švedska, Rumunjska, Bjelorusija, Italija, Grčka, Švicarska, Portugal. U Africi klubovi rade u Keniji i Mozambiku. U Južnoj Americi klubovi su u Čileu, Boliviji, Ekvadoru, Brazilu, Peruu, a u Srednjoj Americi u Hondurasu i Nikaragvi. U Aziji postoje Klubovi u Indiji. Klubovi su već dugo prisutni u Novom Zelandu.
Drugu važnu ulogu u osnivanju Klubova imaju Međunarodni jednotjedni seminari senzibilizacije za alkoholom izazvanim problemima koji se održavaju jedan puta godišnje krajem svibnja i početkom lipnja na sjevernoj obali Jadrana u mjestu Lignano Sabiadoro. Seminar se održava na engleskom jeziku i prisustvuju im kursisti i različitih dijelova svijeta. Seminarima je prisustvovalo nekoliko osoba iz Hrvatske.
Tijekom vremena moj je suprug kontinuirano nadopunjavao rad Kluba, unosio izmjene koje su odgovarale ekološkom pristupu i unosio odgovarajuće promjene u terminologiji, koja se upotrebljava u radu Klubova. Jedna stara kineska poslovica kaže: Početak mudrosti je nazivati stvari s pravim imenom. Moj je suprug uvijek pridavao veliko značenje terminologiji koja se upotrebljava u radu Klubova. Nažalost Klubovi u Hrvatskoj tome ne pridaju važnost pa su u uporabi arhaični izrazi kao terapeut u KLA, radnik u KLA, iako danas tu terminologiju više ne upotrebljavaju Klubovi. U ovom članku sam i ja rabila izraz radnik u Klubu, jer da sam rabila suvremenu terminologiju bojim se da se ne bi razumjeli. Danas radnika u Klubu zovemo uslužnik-učitelj. Taj se izraz mnogima ne sviđa, premda zaboravljaju da su negdje u službi pa prema tome i služe. Da bih vam demonstrirala što znači uporaba zastarjele terminologije ispričat ću vam što se meni dogodilo. Za vrijeme međunarodnog seminara u Lignanu pokazala sam crtež na kojem su kursisti pisali kakove karakteristike radnik u Klubu treba imati a kakove ne. Crtež koji sam imala bio je dosta star i na njemu je stajalo "worker" (radnik). Jedna Dankinja pitala me je tko je worker.
Zadaća Klubova je da omoguće pojedincu, obitelji i društvu u cjelini trezveni život, mogućnost rada, zadovoljstvo u životu pojedinca, obitelji i društva. Tu svoju zadaću Klubovi uvijek trebaju imati u vidu. Klubovi nisu organizacija izvan društva i zato je dobro povremeno se sjetiti definicije Kluba. Klub je višeobiteljska zajednica uključena u svoju lokalnu zajednicu. Klub je prisutan u svojoj lokalnoj zajednici, te time djeluje i na nju unoseći ideju o zdravom, trezvenom životu zajednice.
Prisutnost klubova u više od trideset zemalja svijeta je nešto ohrabrujuće i ukazuje na mogućnost da se s vremenom sve više okrećemo zdravim navikama - zdravom i trezvenom životu.
U svijetu a i u našoj zemlji gdje smo zatrpani propagiranjem pijenja (svi mediji - novine, radio, televizija) Klubovi imaju tešku zadaću - govoriti i propagirati zdrav i trezven način života - bez alkoholnih pića.
Sjećam se vremena kada je bilo zabranjeno na medijima propagirati alkoholna pića, a danas smo dočekali i taj apsurd da se vino proglašava hranom. Zaboravlja se da je Svjetska zdravstvena organizacija među drogama proglasila i alkohol.
Klubovi nisu jedina organizacija u svijetu koja se bavi problemima štetnog djelovanja alkohola na pojedinca, obitelj i društvo. Već se u minula dva stoljeća javljaju pojedinci i udruge koji se bave problematikom alkoholizma. Kod nas ima veoma mnogo pisanih priloga o toj problematici. Dovoljno je spomenuti Andriju Štampara i njegovu čitanku. Razvojem industrijalizacije problemi postaju još veći. Razvoj suvremene tehnologije sve više traži trezvene glave. Teško je zamisliti pijanog astronautičara ili astronautičara "pod gasom".
Na kongresu Klubova, posebno onim međunarodnim susreću se ljudi iz raznih dijelova svijeta. Klubovi se moraju danas sa specifičnostima upoznati i prihvatiti ih imajući uvijek na umu da Klubovi u svijetu služe postizanju i održavanju zdravog i sretnog života pojedinca, obitelji i čitavog društva. Šireći Klubove po svijetu susretali smo se s mnogim problemima: narodni običaji, različite religije, kulture, svjetonazori, vjerovanja i predrasude, ustroj društva, ekonomija, politika zemlje itd. Ta iskustva su nas obogaćivala, zbližavala s ljudima koju su patili ili onima koji su željeli nešto učiniti.
Širenje Klubova se i dalje nastavlja. Nadamo se da će Klubovi zajedno s drugim organizacijama konačno dobiti bitku. Dobro je vjerovati i nadati se makar to izgledalo kao utopija.
Prof. dr. sc. Višnja Hudolin
Sve je započelo prije više od četrdeset godina u Zagrebu. Moj je suprug tražio bolje i učinkovitije metode rada s alkoholom izazvanim problemima i poteškoćama pojedinaca, obitelji i društva. Na stručnim putovanjima je upoznavao razne tretmane alkoholičara, proučavao je probleme vezane uz upotrebu alkohola, razmišljao, a nadasve mnogo radio s alkoholičarima. Oni su u to vrijeme boravili na psihijatrijskom odjelu klinike. Maknuo ih je s tog odjela i za njih osnovao odjel alkoholizma. Kako se tada događalo ono što se na mnogim mjestima još i danas događa; alkoholičari su se nakon otpusta iz bolnice nakon nekog vremena vraćali radi recidiva.
Kako bi prekinuo taj začarani krug tražio je rješenje izvan bolničkih struktura - u svijetu u kojem alkoholičar i njegova obitelj žive i rade. Tako je konačno odlučio osnovati klubove liječenih alkoholičara. Kada ja to sada iznosim čini se jako jednostavno i lagano, a bilo je veoma teško i naporno, prije svega zato što se s problemom alkoholi zma u to vrijeme malo ljudi bavilo. Veliku pomoć u tom radu davala mu je socijalna radnica Ljuba Ulemek te dva liječnika - Nebojša Lazić i Branko Lang.
Prvi Klub liječenih alkoholičara osnovan je u Zagrebu, u Općini Maksimir, a zatim su klubovi osnivani u drugim dijelovima grada, zatim u drugim dijelovima Hrvatske te na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije.
Od presudne važnosti za širenje Klubova u svijetu bilo je osnivanje Klubova u Italiji. Prvi Klub u Italiji osnovan je 1979. g. u Trstu. Klubovi su se zatim osnivali po čitavoj zemlji tako da danas nema niti jedne regije u kojoj nema Kluba.
Radnici i članovi Klubova Italije nastavili su širiti Klubove koji danas postoje na svim kontinentima osim Sjeverne Amerike i Australije.
U Europi Klubovi su prisutni u: Republike bivše Jugoslavije, Rusija, Bugarska, Albanija, Španjolska, Poljska, Slovačka, Norveška, Danska, Švedska, Rumunjska, Bjelorusija, Italija, Grčka, Švicarska, Portugal. U Africi klubovi rade u Keniji i Mozambiku. U Južnoj Americi klubovi su u Čileu, Boliviji, Ekvadoru, Brazilu, Peruu, a u Srednjoj Americi u Hondurasu i Nikaragvi. U Aziji postoje Klubovi u Indiji. Klubovi su već dugo prisutni u Novom Zelandu.
Drugu važnu ulogu u osnivanju Klubova imaju Međunarodni jednotjedni seminari senzibilizacije za alkoholom izazvanim problemima koji se održavaju jedan puta godišnje krajem svibnja i početkom lipnja na sjevernoj obali Jadrana u mjestu Lignano Sabiadoro. Seminar se održava na engleskom jeziku i prisustvuju im kursisti i različitih dijelova svijeta. Seminarima je prisustvovalo nekoliko osoba iz Hrvatske.
Tijekom vremena moj je suprug kontinuirano nadopunjavao rad Kluba, unosio izmjene koje su odgovarale ekološkom pristupu i unosio odgovarajuće promjene u terminologiji, koja se upotrebljava u radu Klubova. Jedna stara kineska poslovica kaže: Početak mudrosti je nazivati stvari s pravim imenom. Moj je suprug uvijek pridavao veliko značenje terminologiji koja se upotrebljava u radu Klubova. Nažalost Klubovi u Hrvatskoj tome ne pridaju važnost pa su u uporabi arhaični izrazi kao terapeut u KLA, radnik u KLA, iako danas tu terminologiju više ne upotrebljavaju Klubovi. U ovom članku sam i ja rabila izraz radnik u Klubu, jer da sam rabila suvremenu terminologiju bojim se da se ne bi razumjeli. Danas radnika u Klubu zovemo uslužnik-učitelj. Taj se izraz mnogima ne sviđa, premda zaboravljaju da su negdje u službi pa prema tome i služe. Da bih vam demonstrirala što znači uporaba zastarjele terminologije ispričat ću vam što se meni dogodilo. Za vrijeme međunarodnog seminara u Lignanu pokazala sam crtež na kojem su kursisti pisali kakove karakteristike radnik u Klubu treba imati a kakove ne. Crtež koji sam imala bio je dosta star i na njemu je stajalo "worker" (radnik). Jedna Dankinja pitala me je tko je worker.
Zadaća Klubova je da omoguće pojedincu, obitelji i društvu u cjelini trezveni život, mogućnost rada, zadovoljstvo u životu pojedinca, obitelji i društva. Tu svoju zadaću Klubovi uvijek trebaju imati u vidu. Klubovi nisu organizacija izvan društva i zato je dobro povremeno se sjetiti definicije Kluba. Klub je višeobiteljska zajednica uključena u svoju lokalnu zajednicu. Klub je prisutan u svojoj lokalnoj zajednici, te time djeluje i na nju unoseći ideju o zdravom, trezvenom životu zajednice.
Prisutnost klubova u više od trideset zemalja svijeta je nešto ohrabrujuće i ukazuje na mogućnost da se s vremenom sve više okrećemo zdravim navikama - zdravom i trezvenom životu.
U svijetu a i u našoj zemlji gdje smo zatrpani propagiranjem pijenja (svi mediji - novine, radio, televizija) Klubovi imaju tešku zadaću - govoriti i propagirati zdrav i trezven način života - bez alkoholnih pića.
Sjećam se vremena kada je bilo zabranjeno na medijima propagirati alkoholna pića, a danas smo dočekali i taj apsurd da se vino proglašava hranom. Zaboravlja se da je Svjetska zdravstvena organizacija među drogama proglasila i alkohol.
Klubovi nisu jedina organizacija u svijetu koja se bavi problemima štetnog djelovanja alkohola na pojedinca, obitelj i društvo. Već se u minula dva stoljeća javljaju pojedinci i udruge koji se bave problematikom alkoholizma. Kod nas ima veoma mnogo pisanih priloga o toj problematici. Dovoljno je spomenuti Andriju Štampara i njegovu čitanku. Razvojem industrijalizacije problemi postaju još veći. Razvoj suvremene tehnologije sve više traži trezvene glave. Teško je zamisliti pijanog astronautičara ili astronautičara "pod gasom".
Na kongresu Klubova, posebno onim međunarodnim susreću se ljudi iz raznih dijelova svijeta. Klubovi se moraju danas sa specifičnostima upoznati i prihvatiti ih imajući uvijek na umu da Klubovi u svijetu služe postizanju i održavanju zdravog i sretnog života pojedinca, obitelji i čitavog društva. Šireći Klubove po svijetu susretali smo se s mnogim problemima: narodni običaji, različite religije, kulture, svjetonazori, vjerovanja i predrasude, ustroj društva, ekonomija, politika zemlje itd. Ta iskustva su nas obogaćivala, zbližavala s ljudima koju su patili ili onima koji su željeli nešto učiniti.
Širenje Klubova se i dalje nastavlja. Nadamo se da će Klubovi zajedno s drugim organizacijama konačno dobiti bitku. Dobro je vjerovati i nadati se makar to izgledalo kao utopija.
0 Komentari:
Post a Comment
<< Naslovnica