Edukacija

Alkoholizam - izborni predmet
na Medicinskom fakultetu u Rijeci

Kada sam, prije dvije godine, počeo iznositi neke elementarne podatke u vezi s poremećajima izazvanih pijenjem alkohola (u daljnjem tekstu: PIPA) tijekom predavanja na Medicinskom fakultetu u Rijeci, nisam mogao ni pomisliti koliko slabo je ta problematika zastupljena u nastavnim programima za različite studijske grupe (opća medicina, stomatologija, sanitarni inženjeri, više medicinske sestre i fizioterapeuti). Studenti prođu kroz cijeli studij, a da o PIPA ne dobiju skoro nikakve informacije. Na studiju opće medicine se o alkoholizmu sluša na predavanjima iz psihijatrije. Ne prikazuje se suvremeni pristup PIPA, osobito prema Hudolinovom modelu.

Već sam na samom početku ustanovio da polaznici studija na Medicinskom fakultetu (budući zdravstveni djelatnici) nemaju izgrađene jasne stavove prema pijenju alkoholnih pića. Zaista je čudno da se o pravilnim stavovima prema pijenju alkohola ne govori nigdje u nastavi. Znači da s fakulteta izlaze mladi liječnici koji zapravo ne znaju što raditi sa svojim pacijentima kada se susretnu s prekomjernim pijenjem i posljedicama takvog pijenja.

Isto sam tako, na samom početku, ustanovio da svi polaznici studija pokazuju značajno zanimanje za tu problematiku. Nerijetko je slučajno započeti razgovor na tu temu završio molbom studenata da im, izvan nastavnog programa, prikažem osnovne pojmove u vezi s PIPA. U sklopu tih predavanja su studenti 3. godine opće medicine u akademskoj godini 2003./2004., izrazili želju da im se uvede "ALKOHOLIZAM" kao izborni predmet na studiju opće medicine. Odmah sam započeo razgovore s nastavnicima fakulteta koji su zaduženi za organizaciju nastave. I tu sam bio ugodno iznenađen zanimanjem koje su ti ljudi pokazali za takvu nastavnu temu. Bilo je nekih nedoumica oko toga bi li trebalo nastavu o alkoholizmu povjeriti psihijatriji. Na takve sam primjedbe odgovarao, da je naš sustav koncipiran tako, da poremećaji izazvani pijenjem alkohola ne stignu do takvih komplikacija koje iziskuju psihijatrijsko liječenje i hospitalizaciju (kako je to često isticao profesor Hudolin).

Tijekom 2004. godine proveden je postupak i konačno je od ljetnog semestra akademske godine 2004./2005. uveden izborni predmet "ALKOHOLIZAM" u sklopu Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Tijekom proteklih pet godina sam ustanovio da je vrlo lako zainteresirati studente medicinskog fakulteta za problematiku poremećaja izazvanih pijenjem alkohola. Tako sam počeo uvoditi elemente alkohologije u nastavu iz toksikologije. Na poslijediplomskom studiju, u temi o trovanju lijekovima, prikazao sam antabus i načine njegove primjene u alkohologiji. Već se na tom predavanju moglo vidjeti da većina polaznika (liječnika) o tome nije znala gotovo ništa, ali su svi redom pokazali veliko zanimanje za alkohologiju. Na moj su prijedlog, u predavanja iz toksikologije za sanitarne inženjere, uvedene teme o sredstvima ovisnosti kao o otrovnim tvarima.

Na predavanjima o otrovnom bilju sam opširnije prikazivao duhan (ukratko i ostale biljke iz kojih se dobivaju sredstva ovisnosti ? mak, koku, indijsku konoplju), ali sam napomenuo da ljudi od neotrovnog bilja, uglavnom voća, znaju raditi pića koja sadržavaju toksični etilni alkohol. Ubrzo bi studenti sami zaključili da je od tog etilnog alkohola stradavalo i stradava mnogo više ljudi nego od svih biljaka koje su otrovne. Tako ispada da je vinova loza među najopasnijim biljkama u povijesti čovječanstva. Na takvu spoznaju se uvijek nadovezuje vrlo zanimljiva rasprava u kojoj slušatelji predavanja iznose neke svoje stavove prema pijenju alkohola. Tijekom takvog razgovora moguće je zainteresirati slušače za PIPA.

Kod budućih zdravstvenih djelatnika osobito je važno potaknuti ih na razmišljanje o tome jesu li alkoholna pića hrana ili lijek. Hudolin je uvijek isticao da mi od liječnika ne zahtijevamo da budu apstinenti, ali da je neobično važno da imaju pravilne stavove pijenju alkoholnih pića. Pravilan se stav liječnika prema pijenju alkoholnih pića iskazuje tako, da liječnik NIKADA ne preporuča alkoholno piće kao hranu ili kao lijek.

I na tome se, dobrim dijelom temelji prevencija PIPA koju trebaju sustavno provoditi liječnici s korisnicima svojih usluga.

Mr. sc. Duško Wőlfl, dr.med.