Uz Svjetski dan mentalnog zdravlja

Uz Svjetski dan mentalnog zdravlja

"Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja"

U ponedjeljak, 10. listopada 2005. u prostorijama Hrvatskog Liječničkog zbora obilježen je Svjetski dan mentalnog zdravlja. Doc. dr. sc. Slađana Ivezić-Štrkalj predstavila je Europski plan akcije za mentalno zdravlje

U svom izlaganju doc.dr.sc. Slađana Ivezić-Štrkalj naglasila je da je mentalno zdravlje osnovna komponenta socijalne kohezije, produktivnosti, mira, stabilnosti i da doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju društva.

Plan akcije temelji se na deklaraciji o mentalnom zdravlju za Europu koje su potpisali ministri zdravstva članica Europske unije i Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, stoga se deklaracija odnosi i na Hrvatsku.

Plan se temelji na činjenicama vezanim uz važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, rasprostranjenost mentalnih poremećaja (svaki četvrti stanovnik svijeta, a prema nekim podacima u nekim dijelovima svijeta i svaki drugi tijekom svog života, ima problema s mentalnim zdravljem), pronalaženje učinkovitih metoda liječenja, raširenost stigme (predrasuda) i diskriminacije povezane s psihičkom bolešću, koja negativno utječe na traženje pomoći i otežava integraciju oboljelih u zajednicu, nastojeći ih isključiti umjesto uključiti u život zajednice.

Ciljevi akcije za mentalno zdravlje su stvaranje nacionalne politike mentalnog zdravlja koja uključuje:

- promicanje mentalnog zdravlja
- povećanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja
- prevenciju i rano otkrivanje i liječenje bolesti
- odgovarajuće liječenje lijekovima, psihološkim psihosocijalnim metodama
- borbu protiv stigme i diskriminacije zbog psihičke bolesti
- ostvarivanje partnerstva za mentalno zdravlje koje uključuje suradnju profesionalaca u mentalnom zdravlju s korisnicima usluga (pacijentima), članovima obitelji, sustavom socijalne skrbi, stručnjacima u području prava, obrazovanja, rada i zdravstva općenito
- osmišljavanje i primjenu sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za mentalno zdravlje koji će uključiti promicanje, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, brigu i oporavak
- promjena u sustavu obrazovanja stručnjaka u mentalnom zdravlju i različitih profesija koje su povezane s mentalnim zdravljem
- prihvaćanje iskustva i znanja korisnika usluga (pacijenata) i njihovih obitelji u planiranju usluga i servisa za mentalno zdravlje
- osiguranje odgovarajućih fondova koji će omogućiti ravnopravnost mentalnog zdravlja s drugim sektorima.

Što treba učiniti Hrvatska?

1. Donijeti nacionalnu strategiju mentalnog zdravlja u skladu s europskim smjernicama, što u praksi znači donošenje legistrative koja mora omogućiti primjenu nacionalne politike, isključivanje diskriminacije, uključivanje predstavnika korisnika usluga i članova njihovih obitelji u grupe odgovorne za planiranje, provođenje, vrednovanje i nadzor aktivnosti povezanih s mentalnim zdravljem, uspostavljanje programa zapošljavanja i prilagođavanje zahtjeva radnih mjesta u skladu s potrebama osoba koje imaju problem s mentalnim zdravljem.
2. Uvesti sustav organizacije psihijatrijske službe u zajednici, koja znači organizirani sustav povezanosti izvanbolničkog i bolničkog liječenja, multidisciplinarni tim stručnjaka, i daje prednost izvanbolničkom liječenju i razvoj rehabilitacijskih servisa u zajednici.
3. Osnovni preduvjet je otvaranje centara za mentalno zdravlje na regionalnim razinama, rad u multidisciplinarnom timu, edukacija tima, uvođenje psihosocijalnih intervencija kao dijela standardnog liječenja, pa je potrebno razviti službu za rehabilitaciju i provođenje psihosocijalnih metoda.
4. Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju službi za djecu, mladež i starije osobe.
5. Potrebno je osigurati odgovarajuće fondove, koji će omogućiti ravnopravnost službi za čuvanje mentalnog zdravlja s drugim sektorima u medicini.

Za vrijeme okruglog stola sudionici su imali prilike iznijeti svoja zapažanja, prigovore i pohvale koje se odnose na zadatke postavljene pred Hrvatsku, posebno vezano za skorašnje osnivanje Centra za mentalno zdravlje u Zagrebu, što će biti jedan od prvih koraka uvođenja psihijatrije u zajednicu u Hrvatskoj.

Mr sc.dr. Ema N. Gruber,
predsjednica Udruge za unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života duševnog bolesnika i njegove obitelji "Sretna obitelj", Popovača

Aktivnosti HSKLA

Okrugli stol u Klubu "Split"

Alkoholizam i druge ovisnosti nanose teške posljedice pojedincu, obitelji i društvu u cjelini. Predstavljaju globalni problem u javnom zdravstvu, ali i šire. Rješavanje ovog problema nužno zahtijeva suradnju svih čimbenika u društvu.

Kako smanjiti štetu, kako raditi na prevenciji i kako zaustaviti širenje alkoholizma i drugih ovisnosti, posebno među mladima?

Odgovore na ova pitanja, kao i prijedloge za jačanje mreže svih društvenih subjekata u borbi protiv ovisnosti, izložili su sudionici Okruglog stola - Aktualni moment ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u RH koji je održan dana 27. rujna 2005. godine u 17 sati u Splitu, u prostoru Kluba. Pozivu za sudjelovanje odazvali su se predstavnici Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Prekršajnog suda, Centra za socijalnu skrb, Poglavarstva grada Splita, Caritasa, Bogoslovnog fakulteta, Zavoda za bolesti ovisnosti, KBC ?Firule?. Među nazočnima bili su predstavnici i stručni djelatnici klubova s područja grada Splita i županije, kao i brojni članovi Kluba ?Split?.
Prisutne goste i članove kluba pozdravio je dugogodišnji stručni djelatnik kluba Željko Tandara, socijalni radnik, predsjednik Kluba Marijan Delaš i tajnik Željko Kovač.

Uvodno predavanje održao je gost-predavač dr.sc. Zoran Zoričić, predsjednik HSKLA koji je ujedno prikazao rad klubova liječenih alkoholičara općenito.

U izlaganje se uključila predstavnica Centra za socijalnu skrb, Božena Škare, dajući podatke o složenoj obiteljskoj problematici kada je prisutan alkohol. Djelatnici Policije osvrnuli su se na problematiku alkoholizma kroz prekršajne i kaznene prijave u području obiteljsko-pravne zaštite, kao i u području maloljetničkog kriminaliteta uopće. Izloženi su i detaljni podaci o stanju u prometu, kao i pregled učinkovitosti ?norme 0??. Uz spomenuto, izneseni su podaci da je u prometnim nezgodama sa smrtno stradalim ili ozlijeđenim osobama evidentirano 19% sudionika pod utjecajem alkohola. U ukupnom broju prometnih nezgoda evidentirano je 5,9% alkoholiziranih sudionika (podaci za kolovoz 2005.godine).

Liječnik KB ?Split?, dr. Stjepan Miše, stavio je naglasak na prevenciju i odgoj mladih osoba.
Sutkinje su iznijele svoja iskustva u izricanju presuda za alkoholizirane počinitelje, kao i pozitivno mišljenje o ulozi klubova. Također su postavile pitanje kako se postaviti u odnosu na represiju, poglavito kod mladih osoba.

Dr.sc. Zoričić je istaknuo da upravo zato treba što više raditi na prevenciji.
Iskustva u radu s ovisnicima o drogama izložio je ravnatelj Zavoda za bolesti ovisnosti.
Dr. Marasović, teolog, ukazao je na integraciju državnih institucija sa drugim civilnim organizacijama po pitanju resocijalizacije, a u okviru čega određenu uloga ima i crkve.

Upozoreno je na snažan pritisak reklama alkoholnih pića na mlade, te istaknuto kao jedan od načina rješavanja problema nužnost organizirane kampanje protiv alkohola na državnoj razini.
Na kraju je članica Kluba ?Split?, gospođa Lidija sa pozicije liječenog alkoholičara iznijela svoja pozitivna iskustva dolaskom u klub, u terapijsku zajednicu. Istaknula je svoj osobni doživljaj bolničkog liječenja i edukaciju koju smatra vrlo bitnom u procesu liječenja.

Za Klub ?Split? (stručna djelatnica)
Željka Radošević, dipl. soc. radnica,
stručni savjetnik-analitičar
u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj