Uz Svjetski dan mentalnog zdravlja
Uz Svjetski dan mentalnog zdravlja
"Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja"
Plan akcije temelji se na deklaraciji o mentalnom zdravlju za Europu koje su potpisali ministri zdravstva članica Europske unije i Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, stoga se deklaracija odnosi i na Hrvatsku.
Plan se temelji na činjenicama vezanim uz važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, rasprostranjenost mentalnih poremećaja (svaki četvrti stanovnik svijeta, a prema nekim podacima u nekim dijelovima svijeta i svaki drugi tijekom svog života, ima problema s mentalnim zdravljem), pronalaženje učinkovitih metoda liječenja, raširenost stigme (predrasuda) i diskriminacije povezane s psihičkom bolešću, koja negativno utječe na traženje pomoći i otežava integraciju oboljelih u zajednicu, nastojeći ih isključiti umjesto uključiti u život zajednice.
Ciljevi akcije za mentalno zdravlje su stvaranje nacionalne politike mentalnog zdravlja koja uključuje:
- promicanje mentalnog zdravlja
- povećanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja
- prevenciju i rano otkrivanje i liječenje bolesti
- odgovarajuće liječenje lijekovima, psihološkim psihosocijalnim metodama
- borbu protiv stigme i diskriminacije zbog psihičke bolesti
- ostvarivanje partnerstva za mentalno zdravlje koje uključuje suradnju profesionalaca u mentalnom zdravlju s korisnicima usluga (pacijentima), članovima obitelji, sustavom socijalne skrbi, stručnjacima u području prava, obrazovanja, rada i zdravstva općenito
- osmišljavanje i primjenu sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za mentalno zdravlje koji će uključiti promicanje, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, brigu i oporavak
- promjena u sustavu obrazovanja stručnjaka u mentalnom zdravlju i različitih profesija koje su povezane s mentalnim zdravljem
- prihvaćanje iskustva i znanja korisnika usluga (pacijenata) i njihovih obitelji u planiranju usluga i servisa za mentalno zdravlje
- osiguranje odgovarajućih fondova koji će omogućiti ravnopravnost mentalnog zdravlja s drugim sektorima.
Što treba učiniti Hrvatska?
1. Donijeti nacionalnu strategiju mentalnog zdravlja u skladu s europskim smjernicama, što u praksi znači donošenje legistrative koja mora omogućiti primjenu nacionalne politike, isključivanje diskriminacije, uključivanje predstavnika korisnika usluga i članova njihovih obitelji u grupe odgovorne za planiranje, provođenje, vrednovanje i nadzor aktivnosti povezanih s mentalnim zdravljem, uspostavljanje programa zapošljavanja i prilagođavanje zahtjeva radnih mjesta u skladu s potrebama osoba koje imaju problem s mentalnim zdravljem.
2. Uvesti sustav organizacije psihijatrijske službe u zajednici, koja znači organizirani sustav povezanosti izvanbolničkog i bolničkog liječenja, multidisciplinarni tim stručnjaka, i daje prednost izvanbolničkom liječenju i razvoj rehabilitacijskih servisa u zajednici.
3. Osnovni preduvjet je otvaranje centara za mentalno zdravlje na regionalnim razinama, rad u multidisciplinarnom timu, edukacija tima, uvođenje psihosocijalnih intervencija kao dijela standardnog liječenja, pa je potrebno razviti službu za rehabilitaciju i provođenje psihosocijalnih metoda.
4. Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju službi za djecu, mladež i starije osobe.
5. Potrebno je osigurati odgovarajuće fondove, koji će omogućiti ravnopravnost službi za čuvanje mentalnog zdravlja s drugim sektorima u medicini.
Za vrijeme okruglog stola sudionici su imali prilike iznijeti svoja zapažanja, prigovore i pohvale koje se odnose na zadatke postavljene pred Hrvatsku, posebno vezano za skorašnje osnivanje Centra za mentalno zdravlje u Zagrebu, što će biti jedan od prvih koraka uvođenja psihijatrije u zajednicu u Hrvatskoj.
"Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja"
U ponedjeljak, 10. listopada 2005. u prostorijama Hrvatskog Liječničkog zbora obilježen je Svjetski dan mentalnog zdravlja. Doc. dr. sc. Slađana Ivezić-Štrkalj predstavila je Europski plan akcije za mentalno zdravljeU svom izlaganju doc.dr.sc. Slađana Ivezić-Štrkalj naglasila je da je mentalno zdravlje osnovna komponenta socijalne kohezije, produktivnosti, mira, stabilnosti i da doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju društva.
Plan akcije temelji se na deklaraciji o mentalnom zdravlju za Europu koje su potpisali ministri zdravstva članica Europske unije i Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, stoga se deklaracija odnosi i na Hrvatsku.
Plan se temelji na činjenicama vezanim uz važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, rasprostranjenost mentalnih poremećaja (svaki četvrti stanovnik svijeta, a prema nekim podacima u nekim dijelovima svijeta i svaki drugi tijekom svog života, ima problema s mentalnim zdravljem), pronalaženje učinkovitih metoda liječenja, raširenost stigme (predrasuda) i diskriminacije povezane s psihičkom bolešću, koja negativno utječe na traženje pomoći i otežava integraciju oboljelih u zajednicu, nastojeći ih isključiti umjesto uključiti u život zajednice.
Ciljevi akcije za mentalno zdravlje su stvaranje nacionalne politike mentalnog zdravlja koja uključuje:
- promicanje mentalnog zdravlja
- povećanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja
- prevenciju i rano otkrivanje i liječenje bolesti
- odgovarajuće liječenje lijekovima, psihološkim psihosocijalnim metodama
- borbu protiv stigme i diskriminacije zbog psihičke bolesti
- ostvarivanje partnerstva za mentalno zdravlje koje uključuje suradnju profesionalaca u mentalnom zdravlju s korisnicima usluga (pacijentima), članovima obitelji, sustavom socijalne skrbi, stručnjacima u području prava, obrazovanja, rada i zdravstva općenito
- osmišljavanje i primjenu sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za mentalno zdravlje koji će uključiti promicanje, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, brigu i oporavak
- promjena u sustavu obrazovanja stručnjaka u mentalnom zdravlju i različitih profesija koje su povezane s mentalnim zdravljem
- prihvaćanje iskustva i znanja korisnika usluga (pacijenata) i njihovih obitelji u planiranju usluga i servisa za mentalno zdravlje
- osiguranje odgovarajućih fondova koji će omogućiti ravnopravnost mentalnog zdravlja s drugim sektorima.
Što treba učiniti Hrvatska?
1. Donijeti nacionalnu strategiju mentalnog zdravlja u skladu s europskim smjernicama, što u praksi znači donošenje legistrative koja mora omogućiti primjenu nacionalne politike, isključivanje diskriminacije, uključivanje predstavnika korisnika usluga i članova njihovih obitelji u grupe odgovorne za planiranje, provođenje, vrednovanje i nadzor aktivnosti povezanih s mentalnim zdravljem, uspostavljanje programa zapošljavanja i prilagođavanje zahtjeva radnih mjesta u skladu s potrebama osoba koje imaju problem s mentalnim zdravljem.
2. Uvesti sustav organizacije psihijatrijske službe u zajednici, koja znači organizirani sustav povezanosti izvanbolničkog i bolničkog liječenja, multidisciplinarni tim stručnjaka, i daje prednost izvanbolničkom liječenju i razvoj rehabilitacijskih servisa u zajednici.
3. Osnovni preduvjet je otvaranje centara za mentalno zdravlje na regionalnim razinama, rad u multidisciplinarnom timu, edukacija tima, uvođenje psihosocijalnih intervencija kao dijela standardnog liječenja, pa je potrebno razviti službu za rehabilitaciju i provođenje psihosocijalnih metoda.
4. Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju službi za djecu, mladež i starije osobe.
5. Potrebno je osigurati odgovarajuće fondove, koji će omogućiti ravnopravnost službi za čuvanje mentalnog zdravlja s drugim sektorima u medicini.
Za vrijeme okruglog stola sudionici su imali prilike iznijeti svoja zapažanja, prigovore i pohvale koje se odnose na zadatke postavljene pred Hrvatsku, posebno vezano za skorašnje osnivanje Centra za mentalno zdravlje u Zagrebu, što će biti jedan od prvih koraka uvođenja psihijatrije u zajednicu u Hrvatskoj.
Mr sc.dr. Ema N. Gruber,
predsjednica Udruge za unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života duševnog bolesnika i njegove obitelji "Sretna obitelj", Popovača
predsjednica Udruge za unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života duševnog bolesnika i njegove obitelji "Sretna obitelj", Popovača
0 Komentari:
Post a Comment
<< Naslovnica