Alkohološki Glasnik - Novosti

MJESEČNIK ZAJEDNICE KLUBOVA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA ZAGREBA - HRVATSKI SAVEZ KLUBOVA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA

1.9.05

Temeljna pravila u radu kluba liječenih alkoholičara

U radu kluba liječenih alkoholičara trebamo poštovati neka temeljna pravila koja trebaju služiti očuvanju slobode članova, a ne njenom ograničavanju. Među njima su sljedeća posebno važna:

  1. Za prijem u članstvo kluba ne mogu postojati neki posebni uvjeti. Svaka obitelj i svaki pojedinac koji imaju poteškoća izazvanih alkoholom, i koji to žele, mogu postati članovima kluba. U klubu ne mogu postojati pravila koja predviđaju izbacivanje člana iz kluba. Što je član u većim poteškoćama, to ga klub mora više podržavati. Svi članovi obitelji ravnopravni su članovi kluba.
  2. Točnost je najvažnije pravilo u radu kluba. Klub se sastaje u plenumu jedanput tjedno, u danu i satu koji članovi zajednički odrede. Toga dana i sata treba se redovito držati.
  3. Kako se klub sastaje u plenumu svakog tjedna, on svoje postupke, upravu i programe može punovaljano mijenjati i nadopunjavati na svakom sastanku, odnosno sastanak proglasiti izvanrednom skupštinom.
  4. Svaki član kluba se treba brinuti o klubu, pa je zbog toga potrebno da svi članovi, po nekom redoslijedu, obnašaju različite funkcije u klubu. Izvršavanje tih funkcija traži od člana da uči, da napreduje, i to ne samo što se tiče poremećaja izazvanih alkoholom, već općenito, u općeljudskom smislu. Stalne funkcije koje članovi obnašaju su sljedeće: predsjednik, dopredsjednik, tajnik i blagajnik, koji zajedno s još 1-3 člana čine predsjedništvo kluba. Funkcije koje se mijenjaju su: voditelj sastanka kluba, koji se bira na svakom sastanku i brine se za pripremu sljedećeg sastanka i njegovo vođenje (svaki član kluba vodi povremeno sastanak), zapisničar, prema potrebi 1-2 člana koji odlaze u patronažu (prijateljski posjet), te član koji se brine za prostorije u kojima se održava sastanak. Pored ovih dužnosti mogu se odrediti i mnoge druge. Što je više članova kluba zaduženo za pojedine dužnosti, to je bolji rad kluba.
  5. Na sastanku svaki član ima pravo govora, i to, prije svega, o sebi i svojim poteškoćama. Nitko ga ne može prisiljavati da govori o sebi ako on ne pristaje. Klub očekuje da svaki član prije ili kasnije odluči uzeti riječ, na što ga klub mora i pripremiti.
  6. Obično se u pravila kluba upisuje i ono, prema kojem članovi kojima je to liječnik odredio, zajednički, u vrijeme sastanka, uzimaju disulfiram. U tom slučaju riječ je više o preporuci nego o obaveznom pravilu.
  7. Član mora upoznavati suvremeno gledanje na suzbijanje poremećaja izazvanih alkoholom, pa u tom smislu treba razgovarati s drugim članovima i stručnim djelatnicima kluba, sudjelovati u naobrazbi, čitati Alkohološki glasnik i ostalu alkohološku literaturu, te se općenito zanimati za društvo u kojem živi i radi.
  8. Kad članstvo kluba prijeđe 12 obitelji, klub se treba podijeliti i to tako da u oba nova kluba bude podjednak broj starih i novih članova.
  9. U klubu rade stručni i dostručni djelatnici, koji su prošli naobrazbu iz područja alklohologije, a koje treba birati u dogovoru sa Zajednicom klubova ili Hrvatskim savezom klubova liječenih alkoholičara.
  10. Član kluba ima pravo na čuvanje anonimnosti u klubu u situacijama kad klub organizira javne manifestacije.
Osim spomenutih pravila, klub ne bi trebao imati drugih. Članovi kluba mogu uvesti u svom radu i neke običaje, no oni nisu obvezatni. Što manje pravila ima klub, obično je njegov rad bolji.
Dnevni red ne spada u pravila rada i može biti u svakom klubu drugačiji. Najčešće klubovi vode sastanke prema ustaljenom dnevnom redu, što olakšava vođenje sastanka i rad, kako članova, tako i stručnih djelatnika i dobro ga je pripremiti, osobito kad je riječ o neiskusnim, mladim članovima i djelatnicima. Dnevni red bi trebao biti takav da omogući svakom članu da uzme riječ za vrijeme sastanka.

Priredila: prim.mr.sc. Vesna Golik-Gruber