Tretman alkoholizma u djelatnosti socijalne skrbi
Tretman alkoholizma u djelatnosti socijalne skrbi
U okviru svoje redovite djelatnosti, Hrvatska udruga socijalnih radnika kontinuirano provodi program pod nazivom ?Zajedno do uspjeha.? Provođenje ovog programa započeto je 2003. godine u sklopu borbe protiv alkoholizma. U okviru tog programa održana su dva okrugla stola, jedan u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim savezom klubova liječenih alkoholičara pod nazivom ?Socijalni radnici i liječnici u rješavanju problema pijenja i liječenja ovisnika o alkoholu?, a drugi u Splitu, u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika Splitsko-dalmatinske županije, na istu temu.
Povodom Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, od 15. studenoga do 15. prosinca 2004. godine, Hrvatska udruga socijalnih radnika je, u suradnji s Udrugom za rad s ovisnicima o alkoholu KRENI, Gradskim uredom za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba i Centrom za socijalnu skrb Zagreb, organizirala okrugli stol na temu ?Tretman alkoholizma u djelatnosti socijalne skrbi?.
Djelatnici u Centrima socijalne skrbi, socijalni radnici i drugi stručni djelatnici svakodnevno se susreću s problemom alkoholizma kod svojih klijenata, bilo da rade na referadama općeg socijalnog rada, maloljetničke delinkvencije, obiteljsko-pravne zaštite ili drugdje. Djelatnici centra za socijalnu skrb procjenjuju da je postotak tretiranih socijalnih problema u centru u 70 % slučajeva uvjetovano alkoholizmom.
Stručni djelatnici u sustavu socijalne skrbi u svom radu imaju mogućnost i dužni su primjenjivati zakone koji štite čovjeka i njegovu obitelj. Neki od zakona su:
1. Obiteljski zakon,
2. Zakon o socijalnoj skrbi ( čl. 10, čl. 82. čl. 93.),
3. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji,
4. Zakon o ravnopravnosti spolova,
5. Zakon o sudovima za mladež,
6. Kazneni zakon i drugi.
Alkoholizam je socijalno-medicinska bolest. Ozbiljan socijalni problem s kojim se socijalna skrb, čini se, nije ozbiljno, istraživački, planirano i ciljano bavila kako bi, ako ništa drugo, uštedjela ili korisnije utrošila društvena sredstva koja se troše na sanaciju nepovratnih oštećenja uzrokovanih alkoholizmom. Ako uz to spomenemo štetu koja je nastala u kvaliteti života obitelji, troškovi se višestruko povećavaju. Poznata nam je pojava da socijalni problemi rađaju socijalne probleme (djeca sadašnjih alkoholičara u vrlo visokom postotku će rješavati svoje probleme na isti način kao što to čine njihovi roditelji - alkoholom, drogom, neurotskim bolestima, kriminalom ili nekim drugim ponašanjem), ako ne prekinemo taj lanac.
Cjelokupni tretman alkoholizma u sustavu socijalne skrbi trebao bi obuhvaćati nekoliko faza:
1. faza poticanja timske suradnje stručnjaka
5. faza istraživanja i evaluacije
6. faza podrške i kontrole programa udruga
7. faza stalnog provođenja senzibilizacije
8. faza pravovremene detekcije alkoholizma
9. faza resocijalizacije
Program Okruglog stola
1. Uvod
K. Radat, dipl. soc. radnica - Hrvatska udruga socijalnih radnika
Tretman alkoholizma u djelatnosti socijalne skrbi - sadašnje stanje
2. Suradnja socijalnih radnika sa zdravstvom
Prim.dr.sc. Ž. Marinić ? PB ?Sv. Ivan?
Potreba suradnje zdravstvenih i socijalnih institucija u liječenju alkoholizma
3. Centar za socijalnu skrb
R. Zelić, dipl. soc. radnica - Centar za socijalnu skrb Zagreb- Ured Susedgrad
Tretman alkoholizma u Uredu za socijalnu skrb, tretman kroz Ogledni klub liječenih alkoholičara
4. Socijalni radnici kroz programe udruga
A. Štimac, dipl. soc. radnica - Udruga za rad s ovisnicima o alkoholu KRENI
Tretman alkoholizma kroz programe socijalnih radnika u udrugama
Alkoholizam žena - žena kao ovisnik, žena kao pratitelj
Uloga apstinenta- pomagača u izvaninstitucionalnom tretmanu alkoholizma, pomoć kroz programe udruga
7. S. Ožić, M. Šentija, prof. def. - Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb
Istraživanje o kvaliteti rada u klubovima liječenih alkoholičara sa svrhom unapređivanja rada u klubovima na području Grada Zagreba
8. S. Frkin, dipl. soc. radnica - Udruga za rad s ovisnicima o alkoholu KRENI
Potrebe za istraživanjem u djelatnosti socijalne skrbi o problematici alkoholizma
9. Završna riječ
Mr. sc. I. Vrgoč - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Potrebe tretmana alkoholizma u specijaliziranim timovima u Centrima socijalne skrbi
Rasprava i donošenje zaključaka
Na temelju prikazanih stručnih radova, kao i Zakonske obveze sustava socijalne skrbi, doneseni su sljedeći zaključci:
1. U daljnjem radu na reorganizaciji sustava socijalne skrbi predlažemo da se radi na organiziranju sustava socijalne skrbi u okviru kojeg će biti omogućeno dosljedno provođenje tretmana alkoholizma putem savjetovališta i oglednih klubova liječenih alkoholičara pri centrima za socijalnu skrb, odnosno u Gradu Zagrebu pri svakom uredu Centra za socijalnu skrb Zagreb;
2. Smatra se potrebnim u reorganizaciji poslova socijalnog rada voditi računa o oslobađanju socijalnih radnika administrativnih poslova i time im dati veću mogućnost bavljenja stručnim dijelom rada, od čega se jedan dio treba odnositi na rad s klijentima
3. Smatramo potrebnim zapošljavanje stručnog djelatnika specijaliziranog za rad s ovisnicima u okviru postojećeg Savjetovališta za brak i obitelj Centra za socijalnu skrb Zagreb;
4. Smatra se potrebnim, u Centrima socijalne skrbi u Gradu Zagrebu, pri svakom uredu Centra za socijalnu skrb Zagreb, zapošljavanje stručnjaka koji će se baviti problematikom alkoholizma do stvaranja uvjeta za formiranje specijaliziranog tima za rad s ovisnicima o alkoholu;
6. Na temelju provedenih detaljnih istraživanja o problematici alkoholizma u sustavu socijalne skrbi, potrebno je kontinuirano donositi planove, mjere i programe prevencije i suzbijanja alkoholizma;
7. Kontinuirano provoditi senzibiliziranje djelatnika za problematiku alkoholizma putem kontinuirane izobrazbe djelatnika o problematici alkoholizma;
8. Potrebno je poticati uključivanje socijalnih radnika iz centara za socijalnu skrb u rad postojećih klubova liječenih alkoholičara;
10. Potrebnim se smatra podržavanje izvaninstitucionalnih oblika tretmana alkoholizma koji se provode kroz neprofitne udruge i organizacije građana, od strane nadležnih institucija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva obitelji , branitelja i međugeneracijske solidarnosti i županijskih, odnosno gradskih ureda zdravstva i socijalne skrbi.
Zaključke je potrebno dostaviti nadležnim ministarstvima: Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centru za socijalnu skrb Zagreb, Gradskom uredu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba, kao i svim članovima HUSR-a, djelatnicima u sustavu socijalne skrbi i drugim ustanovama socijalne skrbi putem glasila Hrvatske udruge socijalnih radnika ?Socijalni radnik.?
Hrvatska udruga socijalnih radnika
0 Komentari:
Post a Comment
<< Naslovnica