Alkometar reagira i na breskve
Osim konzumacije alkoholnih pića, više od nula promila alkohola u krvi imat će i oni koji pojedu četiri do pet jako zrelih breskvi ili marelica te jednu od dvije griotte (čokoladni bomboni s likerom), no nakon 20 minuta vozač smije sjesti za upravljač bez bojazni da će ostati bez vozačke dozvole.
Osiguravatelji bi primjenom novog Zakona o sigurnosti prometa, s kojim će automatski uskladiti i svoja pravila, prema nekim procjenama, mogli uštedjeti i do 200 milijuna kuna. Naime, iako prema dosadašnjim pravilima alkoholizirani vozač za osiguravajuće društvo nije bio automatski i krivac, neki procjenjuju da bi osiguravatelji mogli iskoristiti priliku i s uvođenjem nultog promila ukinuti takvu dosadašnju praksu. I u dosadašnjim uvjetima za obvezno i kasko osiguranje motornih vozila, osiguranik je gubio pravo na osiguranje, među ostalim, i ako je u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem alkohola iznad 0,5 promila. No osiguravatelj je i za veći iznos promila plaćao štetu koju je njegov osiguranik prouzročio trećim osobama, ali je pri tom zadržavao pravo da od pijanog vozača, krivca za nastanak štete, traži povrat novca. To je moglo iznositi do dvanaest prosječnih mjesečnih plaća u Hrvatskoj. Osiguranik nije gubio pravo i osiguravatelju nije morao ništa vratiti ako dokaže da bi do prometne nesreće ili štete došlo bez obzira je li bio pod utjecajem alkohola ili potpuno trijezan. Nulta tolerancija na alkohol u potpunosti mijenja pravila i u svakom slučaju znači gubitak prava vozačima na naknadu štete. Stroga zakonska pravila zapravo više i ne daju osiguravateljima mogućnost da alkohol kao uzrok nesreće procjenjuju od slučaja do slučaja.
Lani su vozači za kasko osiguranje uplatili 717,86 milijuna kuna premija, a za obvezno osiguranje automobila 1,96 milijardi kuna. Temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, hrvatski osiguravatelji isplatili su 1,28 milijardi kuna bruto šteta, a likvidirane štete od kasko osiguranja iznosile su gotovo 500 milijuna kuna. Iako nema posebne statistike o udjelu šteta alkoholiziranih vozača, prema neslužbenim procjenama, barem deset posto ili oko 200 milijuna kuna tog novca moglo se uštedjeti da je na cestama bilo manje alkoholiziranih vozača.
Piše Jadranka Šević, posebni prilog Jutarnji list
Vozači već s 0,1 ? gube pravo na naknadu štete
Osiguravatelji bi primjenom novog Zakona o sigurnosti prometa, s kojim će automatski uskladiti i svoja pravila, prema nekim procjenama, mogli uštedjeti i do 200 milijuna kuna. Naime, iako prema dosadašnjim pravilima alkoholizirani vozač za osiguravajuće društvo nije bio automatski i krivac, neki procjenjuju da bi osiguravatelji mogli iskoristiti priliku i s uvođenjem nultog promila ukinuti takvu dosadašnju praksu. I u dosadašnjim uvjetima za obvezno i kasko osiguranje motornih vozila, osiguranik je gubio pravo na osiguranje, među ostalim, i ako je u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem alkohola iznad 0,5 promila. No osiguravatelj je i za veći iznos promila plaćao štetu koju je njegov osiguranik prouzročio trećim osobama, ali je pri tom zadržavao pravo da od pijanog vozača, krivca za nastanak štete, traži povrat novca. To je moglo iznositi do dvanaest prosječnih mjesečnih plaća u Hrvatskoj. Osiguranik nije gubio pravo i osiguravatelju nije morao ništa vratiti ako dokaže da bi do prometne nesreće ili štete došlo bez obzira je li bio pod utjecajem alkohola ili potpuno trijezan. Nulta tolerancija na alkohol u potpunosti mijenja pravila i u svakom slučaju znači gubitak prava vozačima na naknadu štete. Stroga zakonska pravila zapravo više i ne daju osiguravateljima mogućnost da alkohol kao uzrok nesreće procjenjuju od slučaja do slučaja.
Lani su vozači za kasko osiguranje uplatili 717,86 milijuna kuna premija, a za obvezno osiguranje automobila 1,96 milijardi kuna. Temeljem obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, hrvatski osiguravatelji isplatili su 1,28 milijardi kuna bruto šteta, a likvidirane štete od kasko osiguranja iznosile su gotovo 500 milijuna kuna. Iako nema posebne statistike o udjelu šteta alkoholiziranih vozača, prema neslužbenim procjenama, barem deset posto ili oko 200 milijuna kuna tog novca moglo se uštedjeti da je na cestama bilo manje alkoholiziranih vozača.
Piše Jadranka Šević, posebni prilog Jutarnji list
0 Komentari:
Post a Comment
<< Naslovnica