Sastanak klubova liječenih alkoholičara pri poduzećima
Predstavnici klubova liječenih alkoholičara pri poduzećima održali su zajednički sastanak u dvorani Rafinerijskog doma Sisak u četvrtak 12. svibnja 2005.godine.
Sastanku su uz domaćine iz Kluba ?Rafinerija nafte Sisak? prisustvovali predstavnici klubova liječenih alkoholičara ?ZET- Podsused?, ?Ljubljanica? i ?Poštar? iz Zagreba te Kluba ?Petrokemija? iz Kutine. Nadalje, sastanku su prisustvorali stručni radnici iz klubova, Mirna Bijelić i Branka Bičanić. Iz Neuropsihijatrijske bolnice ?Dr.Ivan Barbot? iz Popovače došle su ravnateljica bolnice, dr.Marina Kovač i socijalna radnica Gordana Poljak s odjela Dnevne bolnice, a bili su tu i dr. Ibričić i dr. Galić iz ambulante Rafinerije Sisak.
Otvarajući sastanak Branka Bičanić stručna djelatnica u Klubu ?Rafinerija nafte? pozdravila je sve prisutne, te istakla temu sastanka koja je bila ?Suradnja bolnica s poduzećima?. U uvodnoj riječi Branka Bičanić se osvrnula na postojanje kluba u okviru Rafinerije od 1968.- 1991. godine i vrijeme kada je u Sisku djelovalo 10 klubova u radnim organizacijama. Osim oglednog kluba Gradske bolnice u gradu nije bilo gradskih klubova, a takvo stanje je i danas.
Nakon Domovinskog rata mnogi su ljudi imali problema s različitim ovisnostima među kojima se ističe alkoholizam. Zbog takvog stanja ponovno se pokreće osnivanje kluba u Rafineriji, ljudi se upućuju i odlaze na liječenje. Tijekom liječenja javljaju se u klub ali završetkom liječenja, vjerojatno zbog srama i obilježenosti, liječeni alkoholičar više ne dolazi u klub te se članovi gube.
Potaknuta uvodnim dijelom u raspravu se uključila dr. Kovač iznoseći kako je upoznata s nezadovoljstvom klubova zbog načina rada bolnice, te da će na stručnom kolegiju razmotriti kako poboljšati suradnju između bolnica i klubova, poduzeća i socijalnih radnika.
U pojedinačnom predstavljanju predstavnici klubova iz Zagreba iznosili su svoja zapažanja i viđenja o suradnji između zagrebačkih bolnica i klubova i kontaktiranju sa socijalnim radnicima poduzeća. Dr. Galić iz svoje bogate prakse u liječenju alkoholizma ističe kako u današnje vrijeme za HZZO alkoholizam ne postoji kao problem, jer je liječnicima primarne zdravstvene zaštite ?uzeto iz ruku? prepoznavanje i detekcija pacijenata ovisnih o alkoholu.
Zbog osiromašenja u društvu ljudi traže odušak kroz alkohol, a opijanjem bježe od stvarnosti. Promjenama u vlasničkoj strukturi poduzeća pokidane su niti između poslodavca i klubova liječenih alkoholičara. Centri za socijalni rad opterećeni brojnim drugim problemima nemaju vremena niti kadrova da se bave problemima alkoholizma. Kao jedno od rješenja predlaže da HSKLA kao krovna organizacija klubova liječenih alkoholičara uputi dopis na Ministarstvo zdravstva i HZZO, te razmotri problematiku, preporuke, ovlasti i organizacijsku pomoć.
Dr. Ibričić je navela primjer kako u njezinu ordinaciju svakodnevno dolaze i uzimaju Disulfiram pojedinci, želeći na taj način prikriti da su liječeni alkoholičari. Predložila je da se liječnici novčano dodatno stimuliraju po provedenim postupcima.
Završavajući sastanak sudionici donose zaključak da treba uspostaviti veću suradnju između stručnih djelatnika u klubu, liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnih radnika, bolnica.
Sastanku su uz domaćine iz Kluba ?Rafinerija nafte Sisak? prisustvovali predstavnici klubova liječenih alkoholičara ?ZET- Podsused?, ?Ljubljanica? i ?Poštar? iz Zagreba te Kluba ?Petrokemija? iz Kutine. Nadalje, sastanku su prisustvorali stručni radnici iz klubova, Mirna Bijelić i Branka Bičanić. Iz Neuropsihijatrijske bolnice ?Dr.Ivan Barbot? iz Popovače došle su ravnateljica bolnice, dr.Marina Kovač i socijalna radnica Gordana Poljak s odjela Dnevne bolnice, a bili su tu i dr. Ibričić i dr. Galić iz ambulante Rafinerije Sisak.
Otvarajući sastanak Branka Bičanić stručna djelatnica u Klubu ?Rafinerija nafte? pozdravila je sve prisutne, te istakla temu sastanka koja je bila ?Suradnja bolnica s poduzećima?. U uvodnoj riječi Branka Bičanić se osvrnula na postojanje kluba u okviru Rafinerije od 1968.- 1991. godine i vrijeme kada je u Sisku djelovalo 10 klubova u radnim organizacijama. Osim oglednog kluba Gradske bolnice u gradu nije bilo gradskih klubova, a takvo stanje je i danas.
Nakon Domovinskog rata mnogi su ljudi imali problema s različitim ovisnostima među kojima se ističe alkoholizam. Zbog takvog stanja ponovno se pokreće osnivanje kluba u Rafineriji, ljudi se upućuju i odlaze na liječenje. Tijekom liječenja javljaju se u klub ali završetkom liječenja, vjerojatno zbog srama i obilježenosti, liječeni alkoholičar više ne dolazi u klub te se članovi gube.
Potaknuta uvodnim dijelom u raspravu se uključila dr. Kovač iznoseći kako je upoznata s nezadovoljstvom klubova zbog načina rada bolnice, te da će na stručnom kolegiju razmotriti kako poboljšati suradnju između bolnica i klubova, poduzeća i socijalnih radnika.
U pojedinačnom predstavljanju predstavnici klubova iz Zagreba iznosili su svoja zapažanja i viđenja o suradnji između zagrebačkih bolnica i klubova i kontaktiranju sa socijalnim radnicima poduzeća. Dr. Galić iz svoje bogate prakse u liječenju alkoholizma ističe kako u današnje vrijeme za HZZO alkoholizam ne postoji kao problem, jer je liječnicima primarne zdravstvene zaštite ?uzeto iz ruku? prepoznavanje i detekcija pacijenata ovisnih o alkoholu.
Zbog osiromašenja u društvu ljudi traže odušak kroz alkohol, a opijanjem bježe od stvarnosti. Promjenama u vlasničkoj strukturi poduzeća pokidane su niti između poslodavca i klubova liječenih alkoholičara. Centri za socijalni rad opterećeni brojnim drugim problemima nemaju vremena niti kadrova da se bave problemima alkoholizma. Kao jedno od rješenja predlaže da HSKLA kao krovna organizacija klubova liječenih alkoholičara uputi dopis na Ministarstvo zdravstva i HZZO, te razmotri problematiku, preporuke, ovlasti i organizacijsku pomoć.
Dr. Ibričić je navela primjer kako u njezinu ordinaciju svakodnevno dolaze i uzimaju Disulfiram pojedinci, želeći na taj način prikriti da su liječeni alkoholičari. Predložila je da se liječnici novčano dodatno stimuliraju po provedenim postupcima.
Završavajući sastanak sudionici donose zaključak da treba uspostaviti veću suradnju između stručnih djelatnika u klubu, liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnih radnika, bolnica.
Damir Vodopivec
