Alkoholoski Glasnik
Up Back Next

Iz Tiska | 75

Odabrao Josip Čelan

MLADI KOJI PUŠE SKLONIJI SU DROGI

Vita, travanj 2001. Prim. mr. sc. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u rubrici Najbolji savjeti o zdravlju: - Da su mladi koji više puše skloniji i uporabi alkohola, pa i psihoaktivnih droga, pokazano je u brojnim istraživanjima, a potvrđeno nedavno i u nas. 

Upravo je eksperimentiranje s cigaretama najčešće prvi izazov u ranoj adeloscenciji, te iako dvije trećine do petnaeste godine barem jednom proba cigaretu, učestalije i redovitije pušenje zadržava se samo u jednog dijela djece. No podatak da je među djecom nepušačima samo svaki stoti probao marihuanu, a da je marihuanu među svakodnevnim pušačima uzelo 48 posto dječaka i 42 posto djevojčica, dovoljno govori o rizičnosti ranog pušenja. Među djecom koja su barem jednom eksperimentirala s marihuanom čak je 97 posto dječaka i 91 posto djevojčica koji već redovito puše. Slično je i s učestalijom uporabom alkohola... Iako nema dvojbe da će ponašanje roditelja utjecati na ponašanje djece, u toj dobi su u obitelji važniji čvrsti, principijelni, usuglašeni stavovi obaju roditelja. 

Naime, za razvoj bilo koje od nepoželjnih ili opasnih navika od presudne je važnosti osobni tolerantan i odobravajući stav. Upravo na stvaranje djetetova stava djelovat će netolerantni ili tolerantni stavovi roditelja. Ako su oni pritom neprincipijelni, kolebljivi ili različiti u majke i oca, dijete neće imati uporišta za oblikovanje vlastitog stava i popuštat će pritisku grupe ili situacije. I roditelj pušač može priznati vlastitu ovisnost o cigareti te upravo zato ne odobravati pušenje svog djeteta.

Top

MLADI U HRVATSKOJ MANJE PIJU OD NJIHOVIH EUROPSKIH VRŠNJAKA

FOKUS, 9. travnja 2001. RAZGOVOR - Dr. Marina Kuzman, koordinatorica europskog projekta o konzumaciji droge i alkohola te pušenja u srednjim školama - Hrvatski učenici u dobi od 15 do 16 godina u usporedbi sa svojim europskim vršnjacima više puše, ali zato manje piju alkohol. Više od mladih europljana konzumiraju alkohol u kombinaciji s tabletama, osobito djevojke, dok mladići vole eksperimentirati s inhalantima. Rezultat je to nedavno objavljenog europskog istraživanja pod nazivom ESPAD projekt (ESPAD - European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) koje je potaknula Pompidou grupa Vijeća Europe. U istraživanje se, uz 30 europskih zemalja uključila i Hrvatska, prvi put 1995. godine. Treba naglasiti kako pušenje i alkohol u mladih do 1995. nije bilo sustavno praćeno, a drogi se posvećivala još manja pozornost. O uporabi marihuane zaključivalo se posredno i to na temelju podataka zagrebačke i splitske bolnice koje su primale ovisnike na liječenje. Prema riječima dr. Marine Kuzman, voditeljice Službe za socijalnu medicinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, anketirano je 5447 učenika prvih razreda srednjih škola diljem Hrvatske.

- Kolika je važnost ovog istraživanja i kako ocjenjujete rezultate?

Važnost je istraživanja u međunarodnoj usporedivosti podataka, te što svaka zemlja može za svoju vlastitu populaciju pratiti trendove povećanja, stagnacije ili eventualnog smanjenja ovisnosti. Nezadovoljna sam rezultatima jer oni pokazuju da naši mladi posljednjih godina više i puše i piju, a što je još tragičnije, češće eksperimentiraju s psihoaktivnim drogama. Žalosno je što se, prema posljednjim istraživanjima, djevojčice trude sustići svoje muške vršnjake u svim oblicima navedenih poroka.

- Kako objašnjavate činjenicu povećanja ovisnosti s obzirom na mnoge preventivne akcije koje su pokrenute posljednjih godina?

Mladi ne žive pod staklenim zvonom. Tako, primjerice, pušenje cigareta do 1999. gotovo i nije bilo zakonski sankcionirano. Pušilo se na javnim mjestima i to je do tada bila uobičajena pojava. Zabrane su prije tog zakona bile manje-više deklarativne. Kako sam gotovo cijeli svoj profesionalni život posvetila mladima, čini se da u prevenciji nismo bili uspješni. Jedini način da se u mladih postigne da pušenje ne smatraju znakom zrelosti i samopotvrđivanja jest da u njihovu svijest uspijemo progurati imidž nepoželjnog pušača. Dakle, da tinejdžer može biti odrastao, samouvjeren i dovoljno dobro tretiran u društvu i bez cigarete. Što se tiče pijenja alkohola, naši su srednjoškolci malo ispod europskog prosjeka koji iznosi 12 posto. Iznenadilo me je što su srednjoškolci izjavili da piju u namjeri da se napiju. Važan je i tzv. bing drinking, odnosno brzo ispijanje nekoliko pića za redom, kako bi pijanstvo prije nastupilo. Motiv je tog rizičnog ponašanja želja mladih da što prije postignu dobro raspoloženje i da se osjećaju ugodno.

- Znatiželja - prvi korak prema ovisnosti

U hrvatskih učenika prvih razreda srednje škole najpopularnije su cigarete i alkohol, dok je marihuana na trećem mjestu. Za njima posežu, prije svega zbog znatiželje, zatim zbog želje za postizanjem boljeg raspoloženja. Na trećem je mjestu, u djevojaka - potreba da se zaborave problemi, a u mladića želja da se razlikuju od svojih vršnjaka.

- Utječe li škola dovoljno na djecu?

Na žalost, ne. Učitelji nemaju dovoljno vremena za razvijanje dubljih odnosa s učenicima. Obrazovni programi su preopširni, a nastava konvencionalna. Djecu bi, osim gradiva, trebalo učiti i samopoštovanju te prihvaćanju sebe i ostalih još u osnovnoj školi. U mreži škola koje promiču zdravlje najviše smo rezultate postigli nekonvencionalnim načinima prevencije: igrama, sportskim susretima, druženjima, debatama.

- Rezultati u postocima

Prema istraživanju ESPAD-a iz 1999. godine, 25 posto učenica i 30 posto učenika hrvatskih srednjih škola svakodnevno puši, a barem je jednom cigaretu zapalilo njih 70 posto. Najmanje jednom napilo se 62 posto dječaka i 44 posto djevojčica, a čak 38 posto dječaka i 24 posto djevojčica u proteklih se mjesec dana opijalo u skupini (binge drinking). Marihuanu je jednom kušalo 13 posto srednjoškolki i 18 posto srednjoškolaca. Ecstasy je probalo tri posto tinejdžera, a heroin 1,5 posto. Djevojke češće koriste alkohol i tablete, njih 11 posto, dok su dječaci skloniji inhalantima, njih 14 posto.

Top

MILIJARDU LJUDI UMRIJET ĆE OD PUŠENJA U 21. STOLJEĆU!

JUTARNJI LIST. Washington - Ako se stanje stubokom ne promijeni u 21. stoljeću, od bolesti koje su posljedica pušenja umrijet će milijardu ljudi, što je deset puta više nego u 20. stoljeću, upozorili su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, koji su zajedno sa stručnjacima Svjetske banke, predstavili svoju studiju o štetnosti pušenja, 512 stranica debelu knjigu koja je rezultat trogodišnjeg rada četrdesetak stručnjaka iz 13 zemalja.

Stručnjaci Svjetske banke posebno su se potrudili razbiti zabludu da bi pad proizvodnje cigareta ugrozio zaposlenje milijuna ljudi. Samo neke afričke zemlje, čija privreda ovisi o izvozu duhana, trebale bi međunarodnu pomoć. 

Top
| Naslovnica | Sadržaj | Bolesti ovisnosti | Stop Pušenju! | Poveznice |
Copyright © 1997-2001
Webmaster&Design: Moravek


moravek.org