IZ TISKA | 72

Odabrao: Josip Čelan

SVAKI ZAGREPČANIN GODIŠNJE POPIJE 11 LITARA ČISTOG ALKOHOLA

Večernji list - U prošloj godini porastao je broj mladih Zagrepčana koji su završili u bolnici zbog trovanja alkoholom. U odnosu prema prethodnim godinama, među njima je povećan broj djevojaka. Više je i najstarijih umirovljenika koji su se otrovali alkoholom, a i u tom sloju populacije žene uzimaju sve veći udio. Podaci za prošlu godinu, kojima raspolažu u Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice", govore kako je na liječenju zbog intoksinacije alkoholom završilo više od 1000 građana. 

Od toga je 15-ak posto bilo mladih, koji su se pretjerano napili na norijadama, koncertima i sličnim prigodama. - Začuđujuće je kako mladi malo znaju o posljedicama prekomjernog pijenja alkohola. Mnogi od njih nisu ni svjesni da se od trovanja alkoholom može i umrijeti. 

Evo, upravo nam je za Božić jedan mladi pacijent zamalo preminuo zbog poremećenog rada srca - upozorava prof. dr. Vlatko Thaller, predstojnik Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB "Sestre milosrdnice". Alkoholom se može otrovati ponajprije konzumacijom žestokih pića, pri čemu je za mlade i žene karakteristično miješanje sokova i žestokih pića. 

Prof. Thaller upozorava da je vrlo opasno i pretjerano opijanje pivom jer ono u velikim količinama proširuje krvne žile pa mogu puknuti kapilare u mozgu. - Mnogi zaboravljaju da je alkohol najveći problem među svim opijatima, uzrokuje i do 20 puta više problema nego droge. Prema statističkim podacima u Zagrebu se godišnje popije do 11 litara alkohola po stanovniku - iznosi zabrinjavajuće podatke prof. Thaller. Stagnacija broja zatrovanih alkoholom zabilježena je jedino kod srednje generacije, odnosno među radno aktivnom populacijom. U Zagrebu je već godinama konstantan broj alkoholičara - oko 60.000 građana od 18. do 55. godine. Prema stručnim procjenama, triput je više onih koji nisu alkoholičari, ali prekomjerno piju.

TINEJDŽERI BEZ NADZORA I POROCI

The Times - Dok političari u Velikoj Britaniji raspravljaju o tome kako da obuzdaju tinejdžere mlađe od 16 godina, u Sjedinjenim Državama istraživanjem su došli do fascinantnog otkrića. Ono sugerira da razoreni dom, pripadnost etičkoj manjini i odrastanje uz samo jednog roditelja nisu primarni razlozi zašto se adolescenti odaju lošem ponašanju.

 Umjesto toga, mnogo su važniji faktori napredak u školi te koliko vremena tinejdžeri provode bez nadzora. Pomoću tih faktora može se predvidjeti hoće li adolescent početi eksperimentirati sa seksom, drogom i alkoholom.

Istraživanje na 90.000 djece proveo je dr. Robert Blum sa Sveučilišta u Minnesoti, no ono je samo dio veoma opsežne, nacionalne studije o ponašanju mladih ljudi. Istraživanje otkriva da odrastanje uz jednog roditelja samo za sebe ima minimalni utjecaj na to hoće li se dijete početi vladati devijantno. Zapravo, kaže dr. Blum, "to da dijete dolazi iz obitelji s jednim roditeljem ne objašnjava više od dva posto individualnih razlika u ponašanju tinejdžera. Mnogo je važnija kvaliteta odnosa unutar obitelji, a ne bogatstvo, broj roditelja, rasa ili etnička pripadnost". 

Za usporedbu, adolescenti s problemima u školi, koji također provode mnogo vremena u besciljnim izlascima s prijateljima daleko od zaštite i nadzora starijih, imaju tri do osam puta više prilike potpasti pod loše utjecaje. Dr. Blum kaže: "Veoma je jasno da roditelji moraju znati tko su prijatelji njihove djece kao i to što oni rade kada su zajedno". Dodaje da prosječno dijete ima oko 40 sati slobodnog vremena na tjedan. To je vrijeme kad dijete nije u školi, nije s roditeljima, niti na organiziranim aktivnostima.

SMANJENJE PUŠENJA NE POMAŽE

Nicotine and Tobacco Research - Teški pušači koji smanje broj popušenih cigareta, umjesto da posve prestanu pušiti, neće iskusiti nikakvu zdravstvenu dobrobit. Osoblje američke klinike Majo proučilo je 23 dragovoljca koji su pušili više od 40 cigareta na dan. Tijekom devet tjedana oni su trebali postupno smanjiti broj cigareta na 10. Pritom su imali stručnu potporu za smanjenje stresa, gladi i drugih tipičnih znakova nikotinske apstinencijske krize. Nakon 12 tjedana, istraživači su kod sudionika istražili znakove štete od cigareta. 

- Mnogi ljudi, i pušači i zdravstveni radnici, pretpostavljaju da će se pojaviti zdravstvena dobrobit ako se smanji broj popušenih cigareta. Ishodi našeg istraživanja nisu to pokazali. Smanjiti pušenje, usprkos potpori, nije lako, a zdravstvena je dobrobit od toga nejasna - kaže vodeći istraživač dr. Richard Hurt. Dragovoljci su s teškoćom postizali zadani cilj. 

U prosjeku, uspjeli su tek prepoloviti broj popušenih cigareta. Samo su dvojica smanjili pušenje na 10 cigareta na dan, no, nakon 24 tjedna i oni su počeli više pušiti.

 - Pušači prilagođuju unos dima kako bi dovoljnom količinom nikotina zadovoljili svoju ovisnost - objašnjava Clive Bates, ravnatelj dobrotvorne udruge protiv pušenja Djelovanje na pušenje i zdravlje (ASH).

 - Moguće je dobiti gotovo jednaku količinu nikotina iz manjeg broja cigareta tako što se dublje i češće uvlači dim. Zbog toga pušači mogu iz manjeg broja cigareta udahnuti i jednaku količinu otrovnog katrana i plinova, pa se zdravstvena dobrobit ne pojavljuje. Za pušače koji si žele popraviti zdravlje najbolja je potpuna apstinencija, uz uporabu nikotinskih nadomjestaka i uz savjetničku potporu. Kada se potpuno prestane pušiti, gotovo se trenutačno pojavi mjerljiva zdravstvena dobrobit - ističe dr. Hurt.

BAR NE PIJE KAO JELJCIN

Večernji list - MOSKVA - Prvu obljetnicu Vladimira Putina za kremaljskim kormilom Moskovljani su obilježili šalom. Na pitanje koja je glavna razlika između predsjednika Putina i njegova prethodnika Jeljcina odgovaraju uz osmijeh: "U proteklih 12 mjeseci novog predsjednika nijednom nismo vidjeli pripita." 

Naravno, razumna i umjerena Putinova sklonost piću nije razlog brzog rasta njegova autoriteta u zemlji iako u razgovoru Moskovljani danas priznaju kako su se sramili Jeljcinovih ekscesa i strahovali prije svakog njegovog odlaska u inozemstvo. Stoga objašnjenje "fenomena Putin" vjerojatno treba tražiti u njegovim ljudskim i radnim osobinama.