Na Kongresu o temi Antropologija i zdravlje, održanom ove godine na Hvaru, eminentni stručnjaci iz raznih zemalja Europe, u sklopu svojih predavanja o problemima zdravstvene zaštite, prevencije bolesti i samim profilima bolesti u razvijenim
zemljama, upozorili su na neke podatke vezane uz alkoholizam u svojim zemljama. Uz ispriku da ovdje navedeni podaci nisu komparabilni prema određenim zemljama, budući da ih nema dovoljno i tematski nisu fokusirani na isto područje, navodimo nekoliko zanimljivosti.
Prof.
G. Hauser iz Austrije, govoreći o nekim problemima zdravstvene zaštite u Austriji, istaknula je da od ukupnih smrti muškaraca srednje dobi, čak 50% otpada na smrt u prometnim nesrećama uzrokovanim alkoholom. Najviša stopa smrtnosti povezana s alkoholom je među muškarcima niskog
socio - ekonomskog statusa. 13,5% Austrijanaca pije alkohol svakodnevno. Na upite o povremenoj konzumaciji (2 puta u tjednu), potvrdno je odgovorilo 18,8% žena i 22,5% muškaraca.
U Austriji raste i smrtnost od karcinoma jetre koji najčešće nastaje iz cirotičnih promjena, u muškoj populaciji starije dobi, a u žena mlađih dobnih skupina ( iz knjige:
A. Schweiser-Rieder und M. Kurze-Männer "Gesundheits Bericht" 1999).
Prema smrtnosti od ciroze jetre uzrokovane alkoholom, Mađarska i Austrija su vodeće zemlje Europe, na samom negativnom vrhu brojčanih podataka.
U sklopu svog predavanja, a osvrćući se na alkoholizam kao vodeći socio-zdravstveni problem u Mađarskoj, prof
E. Bodzar je napomenula da 95 od 100 000 stanovnika u Mađarskoj umire godišnje od gastroenteroloških bolesti, a 75% od tog broja pripada smrtnosti od jetrenih ciroza uzrokovanih alkoholom. Poražavajući su podatci da je alkoholizam u Mađarskoj u porastu. Godine1985. zabilježeno je u Mađarskoj 65 171 hospitalizacija s dijagnozom alkoholizma, a 1998. godine čak 69 973 hospitalizacije. Čak svaki šesti muškarac i svaka osma žena u Mađarskoj su ovisnici o alkoholu.
Prof. Bodzar također navodi da žene većinom piju u mlađoj a muškarci u starijoj dobi.
Zanimljivo je bilo izlaganje prof.
E. Godine iz Moskve o nekim karakteristikama života u Moskvi. Posebno se navodi porast konzumacije alkohola u adolescenata, posebno u djevojčica, kao i raširenost pušenja. Dok je u dobi od 13 do 15 godina 46,7% dječaka i 48,2% djevojčica navelo povremenu konzumaciju alkohola, u dobi od 16 do17 godina 61,4% dječaka i čak 63,2% djevojčica konzumira povremeno alkoholna pića.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila seriju dokumenata temeljenih na međunarodnom istraživanju "ponašanja školaraca", posebno u vezi s konzumacijom alkohola i pušenjem. Više od polovice jedanaestogodišnjaka je potvrdilo da su "kušali" alkohol. U Slovačkoj, npr., samo 9% jedanaestogodišnjaka nikada nije kušalo alkohol.
U Švicarskoj, Norveškoj i Nizozemskoj postotak jedanaestogodišnjaka koji nemaju iskustvo s alkoholom iznosi 60%. Nisu pronađene značajne razlike u spolu, ali je pronađena korelacija s pušenjem u smislu da nepušači nisu ni konzumirali alkohol.
S trinaest godina djevojčice u Švicarskoj ipak navode manje razine konzumacije alkohola, dok se s petnaest godina izjednačavaju s dječacima. U Europi se, osim u Švicarskoj, najčešće pije pivo ili vino.
Zanimljivi su podaci pijenja do intoksikacije. Ono raste sa starosti djeteta. 12% jedanaestgodišnjaka, 37% trinaestgodišnjaka i 67% petnaestgodišnjaka pije do intoksikacije. Najviše stope pijenja do intoksikacije zabilježene su u Engleskoj, Nizozemskoj i Škotskoj, a najniže u Francuskoj.
Zaključno, alkoholizam je vodeći socijalno-zdravstveni problem u većini europskih zemalja, uvijek je dragocjeno čuti različita iskustva, izmijeniti mišljenja i zajedno pronalaziti i potvrđivati metode prevencije i liječenja.
Detaljnije informacije:
Prof. Gertrude Hauser, e-mail:
gertrude.hauser@univie.ac.at
