Jamačno se nijedna strast, koja bi čovječanstvu toli štetna bila, nije u tolikoj mjeri uvriežila diljem cieloga svieta, a u svih slojevih pučanstva, kao alkoholizam. Njemu su podvrženi stanovnici u najkulturnijih zemljah, a ne manji pristaše su i oni nesretnici, do kojih još nije doprlo svjetlo znanja, koji čame i žive u rekao bih u najprimitivnijih odnošajih. U kulturnih se zemljah danas popije užasno velika kolikoća alkohola u raznom obliku, a možda zato, jer to kultura sa sobom nosi, a na pol divljim narodom pruža se to pogubno piće valjda - da i oni uskoro stupe u okrilje kulture. Pa zato se i tako malo proti alkoholizmu poduzima, a ipak u njemu leži najveće zlo, koje uništuje i tielo i dušu čovjeka i truje čovječansko družtvo, jer se ponajviše zla stvara baš pod uplivom alkohola.
No nisam naumio ovdje govoriti o oplivu alkohola u obće, već bih želio moje sudrugove upozoriti na automate s cognacom, a onda na one s
mliekom.
Bilo je, čini mi se, u rujnu prošle godine. Put me je vodio jednom oširokom ulicom. Već izdaleka vidim pred jednim dućanom oveći kup školske djece - i mužke i ženske - iz više i niže pučke škole realnoga smjera u starodrevnom gradu Križevcih. Pomislim si, da valjda u izlogu ima liepoga šećera, pa da gledaocem rastu zazubice, no kada me jedan od njih opazi, dade se u bieg, a za njim i drugi, pa svi izčeznuše. Odmah sam na zlo posumnjao ! A kako sam bio presenećen, kada sam tik izloga na zidu vidio dosta ukusno izradjen automat. Baciš li u njega 20 filira možeš si izvaditi bočicu - nemojte misliti možda bočicu mlieka, nego - cognaca. Sada mi bijaše jasan uzrok biega gledaoca ; školska bo mladež u Križevcih veoma dobro znade, da ja djeci branim u običnih okolnostih uporabu alkohola, bilo to u kojem obliku.
Prepoznavši neke " bjegunce " odlučim sutra dan pohoditi školsku djecu, da izpitam, da li je sbilja moguće, da oni iz automata uzimaju cognac. I javi se jedan, koji na glas reče : " N. N. popio je već dvie bočice, a X, Y, Z, po jednu ". To je bilo u jednom razredu. Taj " denunciant " - akoprem od njega ne bijaše liepo, što je izdao svoje drugare, ipak sam mu zahvalan bio na " donosu ", - smatrao si valjda dužnošću prijaviti svakoga.
Kada sam se osvjedočio, da je sbilja više njih za " sekser " iz automata dobilo po bočicu cognaca, sažalilo mi se u dnu srdca moga. Tužne me misli oblietaše i rekoh si : "Ta već evo šestu godinu propoviedaš školskoj mladeži o štetnosti alkohola, o težkih posljedicah i po zdravlje pojedinca i po cielo čovječanstvo. Nije prošlo mjeseca, da ne bih jedno te isto u raznih oblicih učenikom doznanio, a bio sam već ohol misleći da sam uspio, ali eto jada iznenada, djeca ne piju kod kuće vina, oni piju cognac. Truju zdravlje i troše toliko novaca ! U onom času nisam dobro poželio Noi, što je obradjivao vinovu lozu i požalio sam, što ga nije kap udarila, kada se je prvi put napio " rujnog vinca " i to tako jako, da iz vinograda nije znao kući doći. (Tako se barem priča ! ) Prokleo sam i boga Baccha, jer ako je on izumio alkohol onda je bezuvjetno najveći griešnik, najveći zločinitelj za čovječanstvo. Kada se je rado napio, pa sa svojimi svećenici galamio, nije mario dozvoliti ( ! ), da se njemu u slavu drže pijanke i tako pijanstvo razširi ... "
Ne da se poreći , da za pojedino diete može biti od najveće štete, ako lako dospije piću. Držim, da se savjetujućimi liepimi rieči u učioni i izvan nje ne dade uviek cilj postići. A kada znademo, da je alkohol po djecu pogibeljan, i to u najobsežnijoj mjeri, moramo sve upotriebiti, da bi se u običnih okolnostih djeci onemogućilo, da baš na tako lahak način dodju do
cognaca.
Na temelju mog opažanja upozorio sam članove odbora u jednoj sjednici školskoga vieća na tu nepodopštinu i stavio predlog, da bi se putem nadležne oblasti taj automat s cognacom odstranio, jer da se je s njim pojavio zamamljivi i zavedljivi neprijatelj, koji bi zdravlju naše učeće mladeži mogao biti veoma opasnim.
Ali moj je predlog pao ! - Šta bi radila financija ? primjeti jedan g. odbornik. - Kao da će možda težko financijalno stanje države automati s cognacom spasiti ! - pomislim si ja. Drugi opet reče, kako bi se dalo zabraniti , a treći, da tako male kolikoće cognaca nijednom djetetu škoditi ne mogu ( sic ! ) . Moj predlog je pao, ali se ipak stvorio zaključak da učitelji imadu djeci predočiti opasnost uporabe cognaca, da stražar u onom kraju grada često obilazi automat, i da pazi da djeca ne bacaju unutra " sekser " ...
Bio sam donakle zadovoljan i s tim zaključkom, pa sam htio to pitanje iznieti, kada smo slavili dvadesetpetgodišnjicu obstanka našega sbora, no nisam mogao, jer na dnevnom redu ne bijahu i " eventualija " a nitko od drugova nije držao takvo predavanje, u koje bi se moglo i to pitanje uplesti, pa zato ga iznašam ovdje.
Izkreno govoreći mene je strah, da ne bi to " lako postignuće " mnogog učenika ili učenicu na češće pijenje cognaca ponukalo. Gotovo zazoran mi je takav automat i najradije bih, da ga ponestane. Nikako se ne mogu složiti s mnienjem jednoga znanca, koji mi reče : " E pa dat će trgovac djetetu cognaca i na čašice, ako zaište ! " - Jest mogao bi dati, ali to bi bio čovjek bez srdca i duše, kojemu će više biti stalo za onaj novčić, što bi ga zaslužio prodajom, nego za sve drugo; a skoro bi se usudio najvećom sigurnošću reći, da takvoga bezdušnika medju trgovci nema.
Izvjestno je, da je alkoholizam starim Grkom i Rimljanom dobro poznat bio. Znali su oni dobro i predobro za njegove težke posljedice u svakom pogledu. Akoprem im rieč " alkohol " nije bila poznata ( jer je ona kao terminus u porabu ušla tek Lavoísierom, koji je tom rieči razumievao produkte destilacije sladornih raztopina, koje su pretrpile fermentaciju, a uzeo ju je Magnus Huss iz arabskog jezika ( rieč " al - kohol " znači sitni prašak ) izkusili su oni dobro, što će to reći " prekomjerno i trajno piti " . I kod njih se to zlo, a osobito u Šparti rasprostranilo, da je mudri Lykurg svojim sugradjanom pokazivao pijane robove, ne bi li se ljudi
odvratili od pića, gledajući rugobe i slušajući gadne rieči. To je sredstvo onda donekle i pomoglo, ali danas slobodni gradjani prave kadkada iz samog sebe ruglo, kao što nekoć robovi, a i gledanje toga rugla baš i ne proizvadja istu odvratnost kao što prije tisuće godina.
U Atheni su oblasti kaznile svakoga prodavaoca vina, koji ne bi u vino ulijevao vodu. A danas ? Bogme danas kazne oblasti onoga, koji bi ulio vodu u vino i čim je vino jače, tim se radije pije ! I tako se sve u svietu
mienja.
I Rimljani se ljuto osjećali posljedice alkoholizma. Tamo su branili ženam piti vino. Tko zna, možda zato, što su na sebi osjetili neprijatno djelovanje, a možda i zato, da su oni od žena tražili ono, što sami ne bijahu kadri posjedovati.
Zanimivo je što Beočanin Plutarch veli : " Oni, koji žele sa ženskom spolno obćiti moraju biti posve triezni ili da su samo malo pili. Onaj, kojemu je otac bio pijanac, postat će takodjer pijanac " .
Jednoga je dana najoriginalniji čudak staroga vieka Diogenes iz Sinope ( oko 412 pr. I ) susreo nekog mladića, koji bijaše što no se veli do neznanja pijan, pa sgražajući se nad njegovim stanjem sažalno reče : " diete moje, prijatelju moj, tebe je tvoj otac napravio, kada je bio pijan ".
Znade se, kakve su mjere poduzimali u srednjem vieku proti alkoholizmu, a mi da u prosvietljeno, kulturno doba zažmirimo, da ne vidimo, kako se nježna djeca truju žestokim otrovom ! Ali ne ! Mi moramo otvorenim okom bditi nad zdravljem mladih, na kojih sviet ostaje, pa ćemo se požuriti, da uputimo shodno, kako bi nadležne oblasti automatom s cognacom rat naviestile i jednostavno ih uništile. Čudim se , da nitko ne upriličuje automate s mliekom, pa da se za novčić dva n. pr. u učionah može dobiti čašu dobrog prekuhanoga mlieka. Ne bi li to više prudilo zdravlju učenjem i dugotrajnim sjedenjem i onako umorenoga školskog djeteta ?!
Zato, postavimo mjesto automata s cognacom automate s mliekom ! Koliko ima školske djece, koja po
nekoliko kilometara mora u školu, pa "objeduje" u školi ? Komadić suhog kruha sa sirom ili jabukom, lukom ili češnjakom, to je hrana - "objed" - jadnoga djeteta od 7 sati u jutro do 5 ili 6 sati na večer ! Pa kada posve umoreno, a često skroz i skroz prokisnuto sirotče dodje kući onda tek mora zadaću pisati i za sutra " lekciju " učiti ! Zar ne bi oko podne čašica, dvie dobroga mlieka uz jeftinu cijenu bilo od najvećega zamašaja po tjelesnu snagu i razvitak i onako nježnih bića ? Roditelji bi rado davali svojoj djeci po koji novčić, a siromašnim bi se od strane oblasti mogla ta mala žrtva doprineti. Svaki imućniji gradjanin dragovoljno će koji obolus za tu cilj žrtvovati.
Mlieko i cognac ! Jedno od obojega dužni smo izabrati. Birati moramo mlieko za djecu - svatko znade njegovu hranivost - ; pravimo automate za mlieko, a oni za cognac neka izginu posve.
S tim nisam mislio, da materijalno oštetim tvornicu cognaca u Zagrebu, koja je u mnogih gradovih postavila svoje automate, u meni se rodila mržnja proti tim automatom, jer sam čvrsto osvjedočen, da mogu od neopisivo štete biti za našu mladež. Ta koliko treba diete da se opije ? I gdjekom odraslom, koji nije priučon piću, zamagli se mozag, kada proguta nekoliko kapljica
cognaca.
A tek nejako diete? Kako će naučiti lekciju, kako slušati predavanja svog učitelja ?
Može li sabrano odgovarati na pitanje? Ne! No to bi i najmanje zlo bilo! A gdje su živci, gdje mladjahni mozag, gdje ini organi tiela, koji se tek razvijaju, koji zaista ne mogu uplivom alkohola za dugo odoljeti !
Pa kada sve to znadem, moram biti odlučan neprijatelj automata s cognacom.
Mojim će se nazorom - ja se barem nadam - jamačno mnogi priključiti i kada nas bude više, bit ćemo jači, te ćemo valjda prodrieti devizom: Smrt automatom s cognacom, živili automati s mliekom.
( Liečnički Vjesnik 1900. Br.3. ,Str. 86 )
