IZ PROŠLOSTI

FELJTON - ZAPISI IZ STARINE ( II. dio )

Alen Budaj

2. LERMANOV SUSRET S ALKOHOLNOM KULTUROM ŽIVLJENJA AFRIČKOG PLEMENA BAYANZI

2. 1. TKO JE BIO DRAGUTIN LERMAN?

Dragutin Lerman rođen je u Požegi 24. kolovoza 1863. godine. Vrlo mlad bijaše primljen u ekspediciju glasovitog britanskog istraživača Henryja Mortona Stanleya 1882. godine.

Uputivši se u Kongo, postao je prvi Hrvat (i prvi južni Slaven uopće) za kojeg znamo da je stupio na tlo Afričkog kontinenta. U Kongu je boravio nekoliko puta.

Prvi je boravak trajao od 1882. do 1885. godine; drugi od 29. prosinca 1888. do 12. prosinca 1890. godine; treći od 20. veljače 1892. do 15. srpnja 1894. godine, a četvrti i zadnji boravak trajao je od 23. ožujka do 21. kolovoza 1896. godine.

Svoje doživljaje bilježio je u bilježnice, a putem pisama redovito izvještavao svojeg prijatelja požežanina Julija Kempfa /1864-1934/, koji ih i objavljuje u knjigama izdanim u Požegi, i to 1891. godine "Listovi iz Afrike" te 1894. godine "Novi listovi iz Afrike". Iz Afrike se dopisivao i s biskupom Strossmayerom.

Za vrijeme boravka u Kongu, obnašao je visoke funkcije u toj državi.

Tako je za zasluge u službi Kralju i Slobodnoj Državi Kongo¹ primio od belgijskog kralja Leopolda II. "Zvijezdu za zasluge" (1892. god.), a postao je i "Vitez kraljevskog reda lava".

Zbirka koju je sakupio za svojih boravaka u Kongu čuva se u Etnografskom muzeju u Zagrebu, te predstavlja kapitalno vrijedni likovni pregled izvorne afričke kulture u 493 primjerka remekdjela primitivne umjetnosti, od prijestolja izdjeljanog od jednog komada drveta do trube od slonovače i figurativnog raspela izrađenog prije prihvaćanja kršćanstva.

Njegove zabilješke iz putne bilježnice skupljene su i objavljene u knjizi "Afrički dnevnik 1888-1896".

Dragutin Lerman umro je obavljajući inžinjerske dužnosti u Kreševu, Bosna, 12. lipnja 1918. godine.

2. 2. IZVADAK IZ PUTNE BILJEŽNICE BR. 2. 17/10 - 13/11 1889.

Pošto me Dr. Sims² uljudno pozvao posjetiti njegovu učionu, što me vanredno zanimalo, to se uputih ter promatrah napredak.

Djeca odijeljena su u 3 razreda, ter se u prvome naravno najmanja podučavaju poznavati slova koja su na velikim pločama otiskana, dočim ona u drugomu već pomalo čitaju, a oni u trećemu pisahu zadaćnice dosta čitljivom rukom.

Evo tako nade za buduću Kongo literaturu! Koliko i koliko bitaka učitelji osvojiše neopisivo je, pak nadajmo se da će njihovom požrtvovnošću i veliku bitku prodirajuće kulture u Africi, othranjujući najdivljiji elemenat na slavu i čast stališa, kojemu Nijemci bitku Sedana³ zahvaliti mogu - polučiti.

Što Afrika najnužnije potrebuje to su bolji roditelji, a ove samo polučiti budemo mogli otrhranjujući djecu strogo da ne dođu u doticaj sa onim otrovnim običajima koji obilježuju ogavno stanje afričkoga društvenog života. To će pako tim lakše polučiti, ako, kako se tomu nadati razloga imamo, europske velevlasti uvoz spirituoznih pića zabraniti budu.

Koliko špirit u Africi škodi, o tomu svi koji u Africi živješe i koju Afriku odanošću promatrahu spomenuli, ter je za nadati se da će Europa tolike glasove saslušati, a čim skorije tim bolje.

Oprostiv se dr. Simsom, koji me ljupko otprati do kraja svoje misije, ter me još pozva za koji od slijedećih dana na objed, uputih se da promotrim obližnje selo glasovitog poglavice Ngalieme, koji je Stanleyu tolike neugodnosti priređivao kada je Stanley Leopoldville⁴ osnovati htjeo.

Nu danas je Ngaliema drugih nazora videći kolike koristi naseobina poduzetnih Europljana za njega i njegove daje. Ngaliema bogati je poglavica trgujući uveliko slonovom košću koju dobiva od plemena stanujuća oko Bolobo na Gornjem Kongu, po imenu Bayanzi.

Posljednji dovažaju skupocjenu kost u velikim svojim čamcima, ter kada do Ngalieme dospiju, tada veliko veselje, sastojeći se u piću i raskošnom drugom životu počne. To traje za cijelo vrijeme dok kost ne prodadu što obično zauzimlje po mjesec dana t. j. tako dugo dok palmovo vino i pivo od kukuruza koje sami prave ter koje sobom dovoze nije potrošeno. Kada Bayanzi dospiju tada je u selu Ngalieme sve pijano, a najviše sam poglavica koji veoma ljubi opiti se.

Prodavši kost Bayanzi vrate se svojim čamcima nazad, a Ngaliema preproda opet istu ili europejskim trgovcima ili svojemu prijatelju Makito, poglavici lutetskom, koji slonovu kost k morskoj obali po svojim ljudima otpeljati dade. U svoje vrijeme znao je Ngaliema po 15.000 kg. slonove kosti posjedovati, nu pošto je danas brže prodaje to se ne nakuplja mnoge iste najednom.

Selo Ngalieme, prem čisto i dosta uredno, osobito stanovi odaju lijepo sapletenom vanjštinom trud kojim su sapleteni, pruža ipak siromašnu sliku, jer mu urođenici istoga ne mare baviti se drugom kulturom već trgovinom, ter stoga veoma malo živadi a niti ovaca niti koza ne viđaš.

Živjeći u raskošju jedina im je briga za piće i žene, koje posljednje po primjeru svojih gospodara također piću se podaju. Jedino što je hvale vrijedno, to je da se veoma pristojno i čisto odijevaju - rijetkost kod pijanica.

1 Slobodna Država Kongo, potom Zair, a odnedavno Demokratska Republika Kongo.
2 Dr. Sims, liječnik ondašnje američke protestantske misije, Lermanov prijatelj.
3 Aluzija na francusko-pruski rat 1870. g. u kojem su Francuzi kod Sedana, grada u sj. Francuskoj poraženi jer su presudnu ulogu odigrali disciplina i red u njemačkoj vojsci.
4 Leopoldville, glavni grad Konga, danas Kinšasa.

Iz Povijesti

3. 1. ALKOHOL ČINI LJUDIMA VIŠE ZLA NEGO GLAD, KUGA I RATOVI ZAJEDNO

O alkoholu vlada jedna velika zabluda: vlada zabluda da je alkoholno piće zdravo, dobro i korisno i da se bez njega ne može. I pored naučne istine i pored hiljadu i hiljadu napisanih knjiga, ova zabluda ostaje uvijek jaka, a ljudi neće da se okane pića.

Svakidašnji primjer daje nam nebrojeno primjera o zlu, koje nam donosi alkohol: vino, rakija, pivo itd. Svaki čas susrećemo se u svim novinama sa ovakvim natpisima: u napitom stanju sin ubio oca, otac pijanica upropastio cijelu porodicu, zapalio, pokrao, provalio... sve u napitom stanju i pod utjecajem alkohola.

Koliko ljudi ne bi bilo na robiji, da se nisu opijali, a u ludnicama ne bi bilo toliko, da ih ne popunjavaju pijanice. Mnoge i mnoge je pijanstvo dovelo do rasula i prosjačkog štapa.

Kada bi alkohol trovao i dovodio do zla samo one koji ga piju, ne bi ni bio još toliki neprijatelj čovječanstva. Ali nažalost, on se osvećuje sve do trećeg koljena. Od njega stradaju i nevini unuci i praunuci pijanica. Alkohol nam stvara bezbroj bolesnika, nezbrinute, zapuštene i blesave djece. Svojim otrovnim djelovanjem pogađa mozak, a upotrebom alkohola gubi i srce svoju snagu i nastaju razna oboljenja. Od alkohola oboli i želudac i bubrezi, a malakše postepeno cijelo tijelo.

Alkohol je i uzrok siromaštva. Znamo da je mnoge kuće u crno zavio, a mnoge i do temelja srušio. Znamo da je od dobrog i poštenog čovjeka načinio lopova i ubojicu, znamo da je uzorne žene i majke doveo do bludnica, znamo da je mnogima prije reda skratio život i poslao ih prije reda u grob.

Sve to ljudi znadu i opet piju tješeći se da oni nisu pijanice, jer piju pomalo i umjereno. Međutim svako je počeo da pije umjereno, a malo po malo došao je do toga da postane pijanica. Lijepo veli narod: "prva je čaša bez dna, a ko se u zlo uputi, to ga prati do smrti". I najumjerenija upotreba alkohola usporava i koči duševni rad, umnožava nemoralan život, čini čovjeka površnim i smanjuje mu radnu snagu. Umjerenjaci i nesvjesno navode druge većinom slabije ljude, na to da piju, a time postaju sukrivci za sve ono zlo koje alkohol nanosi našemu narodu.

Zato je dužnost svakoga onoga koji želi dobro svome narodu da neprestano govori, upućuje i uvjerava svakoga da se mane alkoholnih pića kao velikog narodnog zla!

3.
3. 2. IZREKE O ALKOHOLU

Vino pije koji kuće nema, koji pije ni imat je neće!
Ko' u krčmi često drijema, za sušicu krevet sprema!
Od rakije čovjek oboli, od piva oglupavi!
Ruka koja često čašu prihvaća, često i prosi!
Pijana djevojka i pijana žena, to su otvorena vrata!
Žena pijanica, gotova bludnica!
Ko' mnogo pije, zadugo ga nije!
Vino je otrov, voda je zdrava, vino za novce voda zabadava!
Gdje se pije, tu se i bije!
Vino u sudu miruje, a u glavi luduje!
Ne pij vina, boljeće te glava, ni rakije pokriće te trava!
Pijan čovjek krmku brat!

moravek.org

IZ PROŠLOSTI FELJTON - ZAPISI IZ STARINE ( II. dio )