IZ PROŠLOSTI
FELJTON

ZAPISI IZ STARINE

Došli ste do ovog naslova i zasigurno se upitali, a što nam to o alkoholu i alkoholizmu ima za reći naša prošlost, štoviše, kako bi nam konkretno požeška prošlost - inače prebogata osebujnom kulturom i znamenitim pojedincima - mogla ponešto prozboriti i o teškom problemu alkoholne bolesti.

U prvom djelu ovog trodijelnog feljtona bit će izložen članak, izvučen s prašnjavih polica požeške povijesti, pod nazivom "Alkohol i žena". Ovaj je članak napisan i objavljen tridesetih godina ovog stoljeća u požeškom mjesečniku "Slavonac", a u te novine preuzet je iz revije "Ars therapeutica" br. 12 od 1933. godine i potpisan pseudonimom "Dr. C". Zanimljiva je činjenica da tih ranih godina XX. st. ljudi već jasno uviđaju nepovoljno i nezdravo djelovanje alkoholnih pića na zdravlje čovjeka i društva. Isto tako, osvrću se i na tadanju prošlost i tadanju sadašnjost u kojoj narod i dalje koristi alkohol kao tobožnji lijek, no koji im dapače više šteti nego koristi. U ovom članku naglašena je činjenica da je alkohol otrov i da od njega trpi cijela obitelj alkoholičara. Članak težište stavlja na ženu, te tako ženske osobe toga vremena podučava o štetnosti pijenja alkoholnih pića.

Drugi dio feljtona vezan je uz običaje jednog plemena u Kongu, o kojima nam izvještaj podnosi istraživač i putopisac Dragutin Lerman 1889. godine. Ovaj članak naslovio sam "Lermanov susret s alkoholnom kulturom življenja afričkog plemena Bayanzi". Za ovu priliku izdvojeni su običaji istočnoafričkog plemena Bayanzi, usko vezani uz alkohol i običaje pijenja alkoholnih pića u tom kraju gornjeg Konga. Priča je posebno zanimljiva, jer se radi o afričkoj kulturi s kraja XIX. st. i načinu na koji to promatra jedan Europljanin - i to upravo naš Požežanin. Ostalo je zabilježeno kako najobljubljenije tamošnje piće bijaše palmino vino. Ono je za pripadnike tamošnjih plemena označavalo simbol prijateljstva, sredstvo-pokretač veselja te izuzetno vrijedan poklon. Najpitkije piće zvalo se "malavu" ili "malafu", a spravljano je od palme Elaeis guineensis. U nedostatku palmovine, nerado su pili još i "bomfu" - pivo od kukuruza. Lerman je napokon ostavio bilješku kako "crnac ne ljubi hladno piće".

Treći dio predstavlja članak nepoznata autora, pod naslovom "Alkohol čini ljudima više zla nego glad, kuga i ratovi skupa" te njemu pridodane "Izreke o alkoholu". Ovaj članak već po samom svom naslovu daje za naslutiti oštrinu teksta kojom autor na tom mjestu izlaže svoje stajalište protiv alkohola. Tako se ukratko iznose sva zla koja alkohol prouzročava ljudima. Na kraju dolaze vrlo zanimljiive, dosjetljive i poučne narodne "Izreke o alkoholizmu".

Prvi i treći članak, kao i navedene izreke pronašao sam u arhivu grada Požege, u časopisu "Slavonac" koji je izlazio tridesetih godina ovog stoljeća. Izvadak za drugi članak pripremio sam koristeći se "Afričkim dnevnikom 1888-1896." Dragutina Lermana /Požega 1863 - Kreševo 1918/, zapisom iz putne bilježnice br. 2. od 17. listopada do 13. studenog 1889. godine. Svi članci sadrže izvorne tekstove i nepromijenjene riječi, u cilju zadržavanja sviježine i duha vremena u kojem su nastali.

Danas više nema sumnje, da vino, kao i ostala žestoka pića škode zdravom čovjeku. Od pijanstva trpi ne samo onaj, koji je odan piću, već i oni, koji s njim žive i njegovo potomstvo. Alkohol je otrov, koji izravno i zlo djeluje na potomstvo, a neizravno opet djeluje tako, da ruši obitelj i prouzrokuje svako zlo u društvu. Prošla su već vremena, kada se preporučivao alkohol i to u znatnim obrocima za liječenje nekojih bolesti te su takovi bolesnici dobivali mnogo vina i konjaka. Kad bi ozdravili, bili bi su u uvjerenju, da ih je alkohol ozdravio i ojačao, pili bi dalje , jer su se već privikli.

Tako se prije pripisivalo vino i konjak nosećoj ženi zbog slabosti ili povraćanja. Danas znademo, da će uspješnije pomoći soda-voda. Noseće žene, koje su se dugo alkoholom liječile, lako su postale neizlječive pijanice, rodile su bolesno, za život nesposobno dijete ili duševno bolesno. Za mnoge slaboumnike i zločince se znade da potječu od majke pijanice, jer plod i majčino tijelo pate od alkohola.

Za vrijeme porođaja često ćemo naći kraj rodilje "staro" vino i rakiju ili konjak. Dapače to katkada preporuča sama primalja! - da se tobože pospješi porođaj te tako imademo strašnu i odvratnu sliku: pijanu primalju kraj pijane rodilje. A ipak treba upamtiti da od alkohola bolovi ne bivaju nikada slabiji, već naprotiv, nepravilni i grčeviti i da lako nastaje krvarenje.

I babinju groznicu liječi narod alkoholom. Taj doduše u malenim količinama poboljšava djelovanje srca, ali samo prolazno, dočim veće količine nikako ne podražuju rad srca, već slabe njegovo mišičje.

Hranivost alkohola je malena i alkohol ne može hranu nikako nadomjestiti. Dojilji daju nekoji da pije piva, da bi imala više mlijeka. Ali dokazano je da su Bavarkinje, koje dnevno piju i 2 litre piva većinom slabe dojilje.

Od ženskih bolesti nema ni jedne koja bi se dala uspješno liječiti alkoholom, naprotiv alkohol oteščava ozdravljenje, jer tjera krv u oboljele organe. Kod djevojčica dolazi uslijed alkohola do prerane menstruacije. Alkohol znatno pogoršava spolne bolesti, živčane i reumatične tegobe.

Copyright 2000  Webmaster&Design:


moravek.org