Up Back Next

KNJIGA SAŽETAKA

1. hrvatska konferencija o alkoholizmu i drugim ovisnostima
1st Croatian Conference on Alcoholism and Other Addictions
3rd Alpe-Adria Conference on Alcoholism

Opatija, 8. i 9. listopada 1999   

 

RANE INTERVENCIJE

Sažetak br.6

ALKOHOL I MEDIJI

Križo Katinić
Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti
Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb, Hrvatska

Mediji znatno više sudjeluju u promociji nego u redukciji potrošnje alkoholnih pića. Međuodnos medija i pijenja može se gledati trojako: 1. reklamiranje alkoholnih pića, 2. zdravstveno informiranje i edukacija, 3. formiranje vrijednosnih kategorija.

1. Reklamiranje alkoholnih pića

Praksa, razvoj i funkcioniranje medija potpomognuti su ekonomskom promidžbom, te su, među ostalim, vitalno povezani i s reklamiranjem alkoholnih pića. Zdravstveno preventivna, kao i legislativna ograničenja, nisu uspjela do sada u sučeljavanju s moći komercijalnih interesa.

2. Zdravstveno informiranje i edukacija putem medija

Mogućnosti su medija još daleko od krajnjih mogućnosti korištenja. Tu su stavovi struke jasni: treba i kvalitativno i kvantiativno pojačati edukativni rad, s više utjecaja od strane stručnjaka nego do sada.

3. Formiranje vrijednosnih kategorija

Sveprisutnost medija utječe na sadržaje vrijednosnih kategorija i utječe na formiranje tzv. postmodernog doba, novog globalnog sustava vrijednosti, oblikujući na neizravan način i stavove glede pijenja alkohola i različite vidove ovisničkog ponašanja (hrana, zabava, TV).

Mediji, mogu još snažnije pomagati zajedničke preventivne aktivnosti i to putem praćenja preventivnih kampanja, značajnih skupova i stručnih događanja, davanja više prostora edukativno informativnim programima, savjetodavnim i psihoterapijskim programima, formiranju interesnih lobija, poput onih u razvijenim zemljama itd.

MINI SIMPOZIJ "BELUPO"

Sažetak br.21

PRIMJENA SULPIRIDA U LIJEČENJU DEPRESIVNIH POREMEĆAJA ALKOHOLIČARA

Vesna Golik-Gruber, Danijel Buljan, Vlatko Thaller, Ana Matošić, Zoran Zoričić
Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB ''Sestre milosrdnice'' u Zagrebu, Hrvatska

Depresivno raspoloženje često je prisutno u alkoholičara, naročito u početku uspostave apstinencije. Diferencijalno dijagnostički treba razlikovati poremećaj raspoloženja, koji uzrokuje uvid u situaciju u kojoj se alkoholičar nalazi, od primarnih i sekundarnih depresivnih poremećaja uz alkoholizam. Alkoholičare s depresijom, nakon dvodnevnog detoksifikacijskog postupka, potrebno je liječiti s antidepresivima uz psihoterapijski postupak. Prospektivnim istraživanjem obuhvaćeno je devedeset bolesnika s lakšim i srednje teškim depresivnim poremećajem, liječenih psihoterapijskim metodama uz primjenu sulpirida (Sulpirid) na Odjelu za alkoholizam Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB ''Sestre milosrdnice'' u Zagrebu. Bili su to muškarci u dobi 18 do 65 godina. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine. U prvoj. skupini primali su Sulpirid 3x 1 caps. od 50 miligrama, a u drugoj kontrolnoj skupini, primali su placebo. Obadvije skupine su tretirane individualnim i grupnim psihoterapijskim metodama u okviru socioterapijske zajednice. Razina depresivnog poremećaja ispitivana je Hamiltonovom i Beckovom skalom, koja je primijenjena po dolasku na liječenje, te nakon dva, četiri i šest tjedana od početka liječenja. Bolesnici su i klinički opservirani tijekom psihoterapijskih postupaka i ostalih aktivnosti koje se provode u terapijskoj zajednici. U radu su izneseni rezultati liječenja depresivnih poremećaja alkoholičara antidepresivima za vrijeme tretmana u socioterapijskoj zajednici.

GRUPE SAMOPOMOĆI I UZAJAMNE POMOĆI

Sažetak br. 81

REHABILITACIJA SUPRUGA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA

Sanja Sabolić
Klub liječenih alkoholičara "Malešnica", Zagreb, Hrvatska

Na području Zagreba provela sam kvantitativno istraživanje među suprugama liječenih alkoholičara u njihovim klubovima (N=80).

Svrha istraživanja je uloga supruga liječenih alkoholičara u njihovom liječenju. Željela sam identificirati smatraju li se supruge aktivnim ili pasivnim sudionicima, u rehabilitaciji te da li kod njih postoji svijest o radu na sebi, tj. mijenjati svoje ponašanje, stavove, želje i potrebe. Tko su žene koje su shvatile problem alkoholizma i vidjele sebe kao aktivne članice kluba, spremne da pomognu najprije sebi a onda i svojoj obitelji? Da li postoje pokazatelji da su to žene koje redovito dolaze u klub liječenih alkoholičara?

Odgovore na ova i još mnoga pitanja bit će dati na prezentaciji.

  

Top
 Copyright  1997, 2000   
 Webmaster&Design:
moravek.org
info@moravek.org 

 
 
  -->