Običaj pijenja alkoholnih pića

U suvremenom životu napetost i tjeskoba postaju fenomeni koji se rješavaju u nekim sredinama pijenjem alkoholnih pića. Individualna i kolektivna napetost je na taj način potakla nove običaje i navike pijenja alkoholnih pića. 

Mada se čini da u ljudskim zajednicama postoje isti običaji i navike pijenja, mora se utvrditi kako neke zajednice svojim običajima više favoriziraju pijenje alkoholnih pića (u čestini i količini), a neke manje. Neke zajednice imaju specifične običaje koje favoriziraju čestinu i količinu pijenja alkoholnih pića do granice koja je vrlo blizu alkoholizmu. 

Sigurno da postoje razlike u običajima i navikama pijenja, kao npr. između Francuske, Grčke, Italije, Hrvatske i Španjolske s jedne strane, i sjeverno-europskih zemalja. 

Postoji razlika u običajima i navikama pijenja između Amerike i Europe. Postoje također razlike u običajima i navikama pijenja seoskog i gradskog stanovništva, između industrijski razvijenih zemalja i tzv. zemalja u razvoju.

U Hrvatskoj ima područja u kojima je razvijeno vinogradarstvo i područja u kojima se više proizvodi rakija. Ima područja u kojima su vjerski običaji (muslimanska vjera) uspjeli sačuvati ljude od upotrebe alkoholnih pića itd. 

Mada smo zemlja s visokom unutrašnjom migracijom, još uvijek možemo identificirati specifične običaje i navike pijenja, primjerice zagorske regije u usporedbi s dalmatinskom. 

Svi naši gradovi ispremještani su običajima i navikama pijenja specifično gradskog sustava i migracijskog (obično sa sela) sustava.

Poseban su problem sredine koje imaju visoku toleranciju prema pijenju alkoholnih pića, učestalije običaje i navike pijenja. Takve sredine imaju i veći broj alkoholičara.

Nekada se smatralo da se prevencija alkoholizma može provoditi zagovaranjem umjerenjaštva i isticanjem svih štetnih posljedica alkoholizma. 

Usporedo s takvim načinom pristupa prevenciji, pristupilo se i metodologiji pomoću koje se mijenja odnos prema upotrebi alkoholnih pića. Taj se odnos nastoji mijenjati seminarima za senzibilizaciju, osobito istaknutih, uglednih osoba koje mladim osobama služe za uzor i identifikaciju (nastavnici, rukovoditelji, liječnici itd.). 

Uz sve to, trebalo bi mijenjati običaje i navike pijenja. Bez bitnog mijenjanja običaja i navike nije moguće u pravom smislu promijeniti odnos prema upotrebi alkoholnih pića.

U Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice ''Sestre milosrdnice'', dnevno se liječi u stacionaru 60 alkoholičara, u dnevnoj bolnici 80 alkoholičara, u parcijalnoj hospitalizaciji (dispanzer 50-60 bolesnika i u vikend programu 20 bolesnika. 

Alkoholičari se liječe po kompleksnom socijalno-psihijatrijskom programu, u kojem je temeljno obiteljsko liječenje i klub liječenih alkoholičara (uz grupnu psihoterapiju, terapijsku zajednicu, edukaciju i ev. medikamentno liječenje).

Takvo liječenje utemeljeno je 1964. godine, otvaranjem Centra za proučavanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti pri Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti, Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" u Zagrebu.

Centar je postupno postao veoma važan centar za multidisciplinarne studije i liječenje alkoholizma. U ožujku 1998. godine Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske odabralo je Centar za Hrvatski referentni centar za alkoholizam.

Od samog početka proučavanja i suzbijanja alkoholizma ali i kasnije, u brojnim istraživanjima, alkoholičari potječu iz obitelji alkoholičara, u većoj mjeri pripadaju alkoholnoj subkulturi i da su vrlo rano došli u dodir s alkoholnim pićem i počeli piti. 

Na temelju empirijskih iskustava i nekih parcijalnih ranijih istraživanja smatrali smo da mora postojati razlika između skupine alkoholičara i nealkoholičara, te smo proveli istraživanje s ciljem da se utvrdi postoji li razlika između skupine alkoholičara i nealkoholičara s obzirom na neke podatke alkoholne supkulture, koje smo nazvali sociokulturološki aspekti pijenja alkoholnih pića i alkoholizma.

U sklopu istraživanja izradili smo upitnik o sociokulturološkim aspektima pijenja alkoholnih pića i alkoholizma. Upitnik je popunilo 200 alkoholičara liječenih u Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB "Sestre milosrdnice" (eksperimentalnu skupinu činilo je 100 radnika i službenika jednog zagrebačkog poduzeća.

Rezultati istraživanja prikazani su tablično i grafički.

Tablica 1. prikazuje dob ispitanika eksperimentalne i kontrolne skupine kada su prvi puta probali alkohol. Postoje statistički značajne razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine.
Uočili smo znatan pomak prema mlađim dobnim skupinama u prvom dodiru s alkoholnim pićem u eksperimentalnoj skupini. Naime alkoholičari su ranije došli u dodir s alkoholnim pićima.

Tablica 2. prikazuje dob ispitanika eksperimentalne i kontrolne skupine kada su počeli piti. Alkoholičari eksperimentalne skupine počeli su ranije redovito piti alkoholna pića u usporedbi sa skupinom nealkoholičara,, u kojoj nalazimo i 37 % ispitanika koji uopće ne piju alkoholna pića (apstinenti).

Na slici 1. prikazani su podaci o pijenju alkoholnih pića u roditeljskom domu ispitanika eksperimentalne i kontrolne skupine.

Znatno se više pilo u domu alkoholičara, poglavito svaki dan poslije obroka i za vrijeme posla. U kontrolnoj skupini više se pilo u prigodama. Znakovito je za obje skupine da je malen broj roditeljskih domova u kojima se nije pilo. 

Slika 4. prikazuje obiteljsku anamnezu alkoholizma u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini,. 
Alkoholičari imaju znatno veći broj alkoholičara u primarnoj obitelji.

Analiza rezultata istraživanja putem upitnika pokazuje da je prvo piće bilo ponuđeno u eksperimentalnoj grupi od strane oca u 23%, a u kontrolnoj u 2% slučajeva.

Analizirajući rezultate istraživanja došli smo do zaključka da je pijenje alkoholnih pića i alkoholizam usko povezan sa stavom prema pijenju u primarnoj obitelji, koja je imala visoku toleranciju prema upotrebi alkoholnih pića u skupini alkoholičara. Ispitanici iz eksperimentalne skupine (za razliku od kontrolne) ranije su došli u dodir s alkoholnim pićem, ranije su počeli redovitije piti, imaju veći broj očeva alkoholičara koji su i više nudili alkoholno piće djeci.

Istraživanje je pokazalo da naglašena alkoholna kultura stvara povoljnu osnovu za nastanak alkoholizma.